Naslov
Talijani u Požeško-slavonskoj županiji između asimilacije i očuvanja identiteta
(The Italians in the Požega-Slavonia County Between Assimilation and Preserving Identity)

Autori
Babić, Dragutin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi / Jelčić, Dubravko ; Tomić, Franjo ; Jakobović, Snježana ; Zrnić, Aco - Požega : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2018, 177-196

Skup
Požega-znanstvena i stručna istraživanja

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 20.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Talijani ; Zapadna Slavonija ; nacionalni identitet ; asimilacija
(Italians ; West Slavonia ; Identity ; Assimilation)

Sažetak
U ovom radu analiziraju se rezultati empirijskog istraživanja provedenog 2016. godine u selima naseljenim Talijanima u okolici Pakraca i Lipika, a najveći broj sudionika istraživanja nastanjen je u Ploštinama. Intervjuirano je 8 ispitanika, od toga 3 muškarca i 5 žena, a u istraživanju su korišteni kvalitativni polustrukturirani intervjui. Talijani su u Hrvatskoj među brojčano zastupljenijim nacionalnim manjinama. Najviše ih ima u Istarskoj županiji, zatim u Primorsko-goranskoj, a na trećem mjestu među hrvatskim županijama po brojnosti Talijana jest Požeško-slavonska županija. U sela oko Pakraca i Lipika Talijani dolaze krajem 19. stoljeća tražeći posao i kraj u kojem će osigurati vlastitu egzistenciju. U početku se bave sječom šuma i proizvodnjom ugljena, izradom cigli te sitnom poljoprivredom. Prva dva zanimanja tijekom vremena pomalo zamiru, a poljoprivredom se bave sve do aktualnog vremena. Poznati su posebno po proizvodnji konjske salame, što je gastronomski specijalitet vezan najviše za selo Ploštine. Osim u Ploštinama, Talijani su prisutni u još nekoliko sela toga kraja: Kapetanovo Polje, Donja Obrijež, Veliki Banovac, Badljevina. Organizirani su u udruge, a učenici iz te nacionalne zajednice pohađaju C-model obrazovanja za nacionalne manjine. Provedeni intervjui obuhvatili su više pitanja, a odgovori i njihova interpretacija supsumirani su pod dvije tematske cjeline: Useljavanje, integracija, svakodnevica i Asimilacija, nacionalni identitet, perspektiva. Pitanja iz intervjua obuhvatila su doseljavanje Talijana u zapadnu Slavoniju, njihova zanimanja, probleme prilikom integracije, organiziranost u novom kraju, veze sa starom domovinom, aktivnosti na očuvanju nacionalnog identiteta i pitanja perspektive te nacionalne zajednice u Požeško- slavonskoj županiji. Iz odgovora intervjuiranih saznajemo da Talijani u okolicu Lipika i Pakraca dolaze krajem 19. stoljeća, te se sa svojim specifičnim zanimanjima (proizvodnja ugljena, cigle) relativno brzo i uspješno integriraju u sociogospodarsku strukturu kraja useljenja. Nacionalni identitet dosta je očuvan, čemu pridonosi njihova organiziranost u županiji, veze sa zemljom maticom, Italijom, korištenje ponuđenih modela za nacionalnomanjinsko obrazovanje i komunikacijsko sjećanje, posredovanjem kojega prenose glavne identitetske naracije novim generacijama. I uz te afirmativne činitelje, demografski problemi i starija zajednica čine Talijane donekle pesimističnima po pitanju njihove perspektive u Požeško- slavonskoj županiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA