Pregled bibliografske jedinice broj: 982810
Kako je priređen Vitezovićev "Lexicon Latino- Illyricum"
Kako je priređen Vitezovićev "Lexicon Latino- Illyricum" // Lexicon Latino-Illyricum / Pavao Ritter Vitezović. Sv. II. Prijepis i obrada / Marotti, Bojan (ur.).
Zagreb: ArTresor naklada, 2010. str. 5-150
CROSBI ID: 982810 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako je priređen Vitezovićev "Lexicon Latino- Illyricum"
(How Vitezovic's "Lexicon Latino-Illyricum" is edited)
Autori
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Lexicon Latino-Illyricum / Pavao Ritter Vitezović. Sv. II. Prijepis i obrada
Urednik/ci
Marotti, Bojan
Izdavač
ArTresor naklada
Grad
Zagreb
Godina
2010
Raspon stranica
5-150
ISBN
978-953-6522-22-4
Ključne riječi
Pavao Ritter Vitezović ; Lexicon Latino-Illyricum ; rječnik ; hrvatski jezik ; latinski jezik ; prvo izdanje rukopisa
(Pavao Ritter Vitezović ; Lexicon Latino-Illyricum ; dictionary ; Croatian language ; Latin language ; first edition of the manuscript)
Sažetak
Rad je zapravo predgovor prvomu izdanju Vitezovićeva rukopisnoga rječnika pod naslovom "Lexicon Latino-Illyricum". U predgovoru se opisuje skup svih postupaka koji su učinjeni kako bi se, na osnovi rukopisa, priredilo, a potom i objavilo to prvo izdanje. Temeljno se načelo prilikom priređivanja ovoga izdanja, tj. pri prijepisu i obradi Vitezovićeva rukopisa, može nazvati načelom najveće moguće kritičnosti. To znači, jednostavno rečeno, da sve ono što je Vitezović na određeni način svojom rukom zapisao, mora – u načelu – tako biti otisnuto i u samome objavku, dočim svako odstupanje od rukopisnoga izvornika mora u objavku biti posve jasno naznačeno kao prirediteljev zahvat. Stoga je u potpunosti prenesen Vitezovićev slovopis, tako da, primjerice, nijedan njegov grafem, pa bio on i posve dosljedno pisan, nije zamijenjen svojom današnjom inačicom. Također je poštovan njegov pravopis, uključujući i zapis velikoga slova, sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi, smještaj razgodaka te mjestimično zapisivanje nadslovaka. Jedino što se u ovome izdanju nije moglo »prenijeti« iz rukopisa, a to je ujedno i granica spomenutoga načela najveće moguće kritičnosti, jest sam poredak pojedinih jedinica kako ih je Vitezović zapisao. Drugim riječima, rječnik je trebalo abecedirati. Predgovor se sastoji od ovih poglavlja: 1. Opći ustroj rječnika, 2. Lijeva strana jednakosti, 3. Desna strana jednakosti, 4. Posebni znakovi, 5. Popis priručnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
