Pregled bibliografske jedinice broj: 982667
Balade Petrice Kerempuha / Miroslav Krleža
Balade Petrice Kerempuha / Miroslav Krleža / Marotti, Bojan (ur.). Zagreb: ArTresor naklada, 1996 (Priređivanje književnih djela)
CROSBI ID: 982667 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Balade Petrice Kerempuha / Miroslav Krleža
(Ballads of Petrica Kerempuh / Miroslav Krleža)
Urednik/ci
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, priređivanje književnih djela, znanstvena
Izdavač
ArTresor naklada
Grad
Zagreb
Godina
1996
Stranica
320
ISBN
953-6522-02-0
Ključne riječi
Miroslav Krleža ; Ivan Lovrenčić ; Balade Petrice Kerempuha
(Miroslav Krleža ; Ivan Lovrenčić ; Ballads of Petrica Kerempuh)
Sažetak
Ovo je izdanje znamenitih Krležinih "Balada Petrice Kerempuha" oslikao slikar Ivan Lovrenčić. Svaka je balada ilustrirana s najmanje tri slike u tehnici obojenoga perocrteža (u svemu ima 129 slika). O Krležinu pjesničkome remek-djelu književna je znanost proteklih desetljeća izrekla najviše ocjene. Valja napomenuti da su "Balade" prvi put objavljene godine 1936., točno stotinu godina nakon što je Ljudevit Gaj za hrvatski književni jezik odabrao štokavsko narječje, tj. štokavštinu uzdigao na razinu standarda. Otada se kajkavsko i čakavsko narječje, budući da su potisnuti na razinu nestandardnih sustava, u književnosti javljaju tek sporadično, na razini pokrajinštine, kao nešto što stoji izvan matice književnoga stvaralaštva. No upravo Krležine "Balade" mogu biti povodom za revalorizaciju hrvatskih narječja u novome ozračju – kako u jezikoslovlju, tako i u književnosti. Ovo izdanje obilježava ujedno 60. obljetnicu pojave "Balada" u hrvatskoj književnosti. Slike pak Ivana Lovrenčića, nadahnute Krležinim "Baladama", očituju svoju vrijednost upravo u tome što likovno uspijevaju izraziti isti temeljni doživljaj svijeta koji progovara i iz Krležinih "Balada", ostvarujući na taj način začudno suglasje s književnim predloškom, kako na stilskoj, tako i na tematskoj razini. Sam je tekst "Balada" valjalo iznova prirediti, a na kraju su pridodana tri pogovora: jezikoslovna rasprava (Josip Vončina), književni ogled (Nikica Petrak), te likovnokritička studija (Željka Čorak).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost