Pregled bibliografske jedinice broj: 982563
Stigmatizacija i psihosomatski simptomi kod adolescenata
Stigmatizacija i psihosomatski simptomi kod adolescenata // 25. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - sažeci
Zadar, 2017. str. 63-63 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 982563 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stigmatizacija i psihosomatski simptomi kod adolescenata
(Stigmatization and psychosomatic symptoms in adolescents)
Autori
Ručević, Tomislav ; Kurtović, Ana ; Grgić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
25. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - sažeci
/ - Zadar, 2017, 63-63
Skup
25. godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 08.11.2017. - 11.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Stigmatizacija, tjelesna težina, socio-ekonomski status, psihosomatski simptomi, adolescenti
(stigmatization, body weight, socio-economic status, psychosomatic symptoms, adolescents)
Sažetak
Adolescenti su, često, izloženi pogrdnim komentarima ili izoliranju zbog raznih razloga, a tjelesna težina i nedostatak statusnih simbola su često razlozi. Sve to može imati ozbiljne posljedice na njihovo samopoštovanje i prilagodbu. Cilj rada bio je ispitati učinke doživljaja stigmatizacije na temelju tjelesne težine i na temelju socio-ekonomskog statusa, samopoštovanja, te simptoma stresa na psihosomatske probleme kod adolescenata. Uzorak se sastojao od 400 učenika srednjih škola u Osijeku i Požegi, a korišteni su slijedeći instrumenti: Upitnik o doživljaju stigmatizacije na temelju tjelesne težine (konstruiran za potrebe ovog istraživanja), Upitnik o doživljaju stigmatizacije na temelju socio-ekonomskog statusa (konstruiran za potrebe ovog istraživanja), Rosenbergova skala samopoštovanja (Rosenberg, 1965), Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (Depression, Anxiety and Stress Scale – DASS ; Lovibond i Lovibond, 1995) te Upitnik tjelesnih simptoma (Eriksen, Ihlebaek i Ursina, 1999) Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su da doživljaj stigmatizacije na temelju tjelesne težine predviđa psihosomatske simptome dok doživljaj stigmatizacije na temelju SES-a nije imao značajnih učinaka. Izbjegavanje situacija u kojoj bi osoba mogla biti stigmatizirana zbog tjelesne težine, kao i niže samopoštovanje i više simptoma stresa, također, su predviđali više psihosomatskih simptoma. Dodatne analize potencijalnih medijacijskih odnosa pokazale su da je učinak doživljaja stigmatizacije zbog tjelesne težine u potpunosti posredovan izbjegavanjem situacija u kojima bi osoba mogla biti stigmatizirana i niskim samopoštovanjem. Nadalje, iako su nisko samopoštovanje i simptomi stresa posredovali u odnosu izbjegavanja i psihosomatskih simptoma, izbjegavanje je i dalje imalo direktni učinak na simptome što sugerira da jednom kada osoba počne izbjegavati takve situacije one predstavljaju direktan rizik za probleme prilagodbe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija