Pregled bibliografske jedinice broj: 982539
Neki prediktori depresivnosti i zadovoljstva životom kod slijepih i slabovidnih osoba
Neki prediktori depresivnosti i zadovoljstva životom kod slijepih i slabovidnih osoba // 24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - sažeci
Opatija, 2016. str. 52-52 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 982539 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neki prediktori depresivnosti i zadovoljstva životom kod slijepih i slabovidnih osoba
(Some predictors of depression and life satisfaction in visually impaired people)
Autori
Kurtović, Ana ; Ivančić, Helena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - sažeci
/ - Opatija, 2016, 52-52
Skup
24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.11.2016. - 12.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
depresivnost, zadovoljstvo životom, slijepe i slabovidne osobe
(depression, life satisfaction, visually impaired people)
Sažetak
Osjetilo vida dominantno je ljudsko osjetilo kojim se prima 85 % informacija. Gubitak vida stavlja pred osobu mnoge izazove, a psihološki učinak gubitka vida ovisi o mnogim čimbenicima. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razinu depresivnosti i zadovoljstva životom kod slijepih i slabovidnih osoba, te ustanoviti doprinose socio-demografskih čimbenika, čimbenika vezanih uz invaliditet, optimizma i pesimizma, samopoštovanja i socijalne podrške depresivnosti i zadovoljstvu životom. Na uzorku od 94 osobe oštećena vida, ispitani su optimizam i pesimizam, samopoštovanje, socijalna podrška te depresivnost i zadovoljstvo životom. Rezultati ukazuju na nižu depresiju i umjereno zadovoljstvo životom kod slijepih i slabovidnih osoba. Rezultati ukazuju na negativnu povezanost depresivnosti sa stupnjem obrazovanja, optimizmom, samosviđanjem, samokompetentnošću, socijalnom podrškom te na pozitivnu povezanost depresivnosti s komobiditetom te pesimizmom. Zadovoljstvo životom, s druge strane, pozitivno je povezano sa stupnjem obrazovanja, socio-ekonomskim statusom, optimizmom, samosviđanjem, samokompetentnošću i socijalnom podrškom, dok je povezano s pesimizmom i depresijom. Nadalje, rezultati hijerarhijske regresijske analize su pokazali da stupanj obrazovanja, komorbiditet, optimizam i samosviđanje predviđaju depresivnost s time da je samosviđanje posredovalo u odnosu optimizma i depresivnosti. Što se tiče zadovoljstva životom, značajni prediktori bili su optimizam, pesimizam, samosviđanje i podrška prijatelja. Također, pokazalo se da samosviđanje i podrška prijatelja posreduju efektu optimizma, a samosviđanje posreduje efekt pesimizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija