Naslov
Utjecaj vrste alaringealne fonacije na akustičke parametre glasa i prozodijske elemente govora
(The effect of alaryngeal phonation types on acoustic parameters of voice and prosodic elements of speech)

Autori
Širić, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
23.03

Godina
2018

Stranica
90

Mentor
Prgomet, Drago

Neposredni voditelj
Bolfan Stošić, Natalija

Ključne riječi
akustička analiza ; glasovna rehabilitacija ; laringektomija ; prozodija
(Acoustic analysis ; Laryngectomy ; Prosody ; Voice Rehabilitation)

Sažetak
Cilj istraživanja: Detaljno definiranje akustičkih parametara alaringealnog glasa i prvo definiranje prozodijskih obilježja alaringealnog govora, te utvrđivanje njihovih međusobnih razlika i povezanosti ovisno o vrsti nadomjesnog glasa i govora, te proširenje dosadašnjih spoznaja. Dizajn studije: Presječna studija Ispitanici i metode: U studiju je uključeno 60 ispitanika, odnosno laringektomiranih osoba, oba spola (56 (93%) muškaraca i 4 (7%) žene), prosječne životne dobi 63 godine. Ispitanici su bili podijeljeni u tri skupine ovisno o vrsti nadomjesnog alaringealnog glasa i govora kojim se svakodnevno koriste. Uzorak svake skupine činilo je 20 ispitanika. O svakom ispitaniku prikupili su se potrebni osobni i medicinski podaci putem općeg upitnika i iz medicinske dokumentacije. Uspješnost glasovno – govorne rehabilitacije registrirana je objektivno Harrison – Robilard – Schultz skalom za traheoezofagealni govor i Stankovićevom skalom za ezofagealni govor, te subjektivno procjenom inteligibiliteta spontane ekspresije. Glasovni uzorci prikupljeni su pojedinačnim računalnim snimanjem glasa pomoću Cool Edit Pro 2000 (Syntillium Software Corp.) računalnog programa u prostoriji Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata Kliničkog bolničkog centra Osijek. Nakon prikupljanja uzorka učinjena je akustička analiza u Praat 4.3.04. (Aladdin, Systems, Inc.) računalnom programu. Prozodiju alaringealnog govora procjenjivala su tri ispitivača pomoću unaprijed pripremljene četverokomponentne ljestvice za procjenu prozodije tijekom ispitanikovog čitanja testnog materijala. Statistička obrada podataka učinjena je pomoću statističkog paketa SPSS (inačica 16.0, SPSS Inc., Chicago, IL, SAD). Rezultati: Prema akustičkim parametrima alaringealnog glasa postoje značajne razlike u prosječnim vrijednostima minimalne i fundamentalne frekvencije, frekvencijskog raspona, frekvencijskih i intenzitetskih perturbacija, te omjera signal – šum. Uspoređujući međusobno pojedinačne skupine, treheoezofagealni i ezofagealni glas značajno se razlikuju jedino u vrijednosti fundamentalne frekvencije, dok su vrijednosti ostalih akustičkih parametara slične. Između elektrolaringealnog i traheoezofagealnog glasa postoje značajne razlike u odnosu na vrijednosti minimalne frekvencije, intenzitetske i frekvencijske oscilacije, te omjer signal – šum. Između ezofagealnog i elektrolaringealnog glasa nađene su značajne razlike u vrijednostima svih ispitanih parametara. Prema prozodijskim obilježjima, rezultati ove studije, pokazuju značajne razlike između traheoezofagealnog, ezofagealnog i elektrolaringealnog govora u odnosu na ostvarenje melodije i naglaska, te promjenjiv ritam, dok postojeće razlike u ostvarenju stanki u govoru nisu značajne. Najviše traheoezofagealnih ispitanika ima odgovarajuću melodiju, kao i uvijek ostvarene naglaske tijekom govora, uvijek prisutne logičke stanke i najčešće odgovarajući govorni ritam. Najmanje ostvarena prozodijska obilježja prema procjeni melodije i naglaska imaju ispitanici s elektrolarinksom, a prema procjeni stanki i ritma ezofagealni ispitanici. Povremeno su kod određenog broja ispitanika prisutne respiratorne stanke neovisno o vrsti nadomjesnog govora i bez značajne razlike između skupina. Nadalje, postoji značajna povezanost melodije s minimalnom alaringealnom frekvencijom, frekvencijskim rasponom i s ostvarenjem naglasaka, te povezanost govornoga ritma s respiratornim stankama. Zaključak: Glasovno – govorna rehabilitacija ugradnjom govorne proteze pokazala se najboljim izborom rehabilitacijske metode. Za produkciju traheoezofagealnog glasa laringektomirana osoba koristi kapacitet vlastitih pluća, a u takvom glasu registriraju se zadovoljavajuće vrijednosti akustičkih parametara i najoptimalnije ostvaruju prozodijska obilježja što bitno utječe na razinu inteligibiliteta spontane ekspresije. Iako je ugradnja govorne proteze nakon laringektomije primarni izbor rehabilitacije, ne treba zaboraviti da i druge dvije metode imaju svoje potencijalne korisnike u slučajevima kad ova metoda nije moguća opcija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA