Naslov
Rječnik hrvatsko-talijanski / Dragutin Parčić
(Croatian-Italian dictionary / Dragutin Parčić)

Urednik/ci
Marotti, Bojan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, rjecnik, znanstvena

Izdavač
ArTresor naklada

Grad
Zagreb

Godina
1995

Stranica
1300

ISBN
953-6169-00-2

Ključne riječi
Dragutin Parčić ; Rječnik hrvatsko-talijanski ; Zagrebačka filološka škola ; hrvatski jezik ; talijanski jezik
(Dragutin Parčić ; Croatian-Italian dictionary ; Zagreb philological school ; Croatian language ; Italian language)

Sažetak
Opat Dragutin Parčić (Vrbnik, 26. V. 1832. – Rim, 25. XII. 1902.), nastavnik na zadarskoj realnoj gimnaziji, a poslije kanonik Zavoda sv. Jeronima u Rimu, ušao je u povijest hrvatskoga jezikoslovlja nekolicinom svojih djela. Osim gramatike hrvatskoga jezika, napisane na talijanskome (1873.) i na francuskome jeziku (1877.), te nekoliko objavljenih izdanja talijansko-hrvatskoga rječnika (1868., 1887., 1908.), objavio je i hrvatsko-talijanski rječnik, i to prvo izdanje pod naslovom "Riečnik ilirsko-talianski" 1858., drugo, prošireno izdanje pod naslovom "Rječnik slovinsko-talijanski" 1874., a treće, znatno dorađeno i prošireno izdanje pod naslovom "Rječnik hrvatsko-talijanski" objavljeno je 1901., tj. iste godine kada je objelodanjen i "Rječnik hrvatskoga jezika" poznatih hrvatskih vukovaca Ivana Broza i Franje Ivekovića. Mnogi istaknuti slavisti smatrali su Parčićev "Rječnik hrvatsko-talijanski" jednim od naših najboljih rječnika. U svome leksikografskome radu Parčić se je služio starijim hrvatskim rječnicima, onima Jakova Mikalje, Ardelija Della Belle, Joakima Stullija, a osobito mu je pri ruci bio "Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja" Bogoslava Šuleka, koji se je pojavio prije drugoga izdanja Parčićeva rječnika. Parčić je bio sljedbenik Zagrebačke filološke škole, što je imalo znantna odraza u njegovu shvaćanju leksikografskoga posla. Ponajprije, u razlici spram hrvatskih vukovaca, Parčić je u svoj rječnik unosio mnoge riječi iz kajkavskoga i čakavskoga narječja (npr. »tjedan«, »žohar«, »imetak«), a također je u nj uvrstio i niz novotvorenica. Za mnoge se od njih, pače i u stručnim krugovima, često misli da su nastale za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Tako se npr. riječi »brzoglas«, »brzojavka«, »samokres«, »samovoz«, »svjetlopis« često označuju kao »ideološki neologizam 1941.« premda su one zabilježene već u Parčićevim rječnicima. Valja također pripomenuti da treće izdanje Parčićeva rječnika sadržava više od 90000 riječi. Ova je knjiga pretisak upravo toga trećega izdanja, a kao dodatak donosi se rasprava o Parčićevu životu i (leksikografskome) radu, koju je napisao Zlatko Vince.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Budući da je riječ o hrvatsko-talijanskome rječniku, osim hrvatskoga, tu je i talijanski jezik.

POVEZANOST RADA