Naslov
RADIOAKTIVNOST U HRVATSKOJ U PRVOJ POLOVINI 20. STOLJEĆA – UTJECAJ NA RAZVOJ KEMIJE I MEDICINE
(RADIOACTIVITY IN CROATIA IN THE FIRST HALF OF THE 20TH CENTURY - IMPACT ON THE DEVELOPMENT OF CHEMISTRY AND MEDICINE)

Autori
Flegar, Vanja ; Kuhar, Martin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Povijest i filozofija tehnike - 7. simpozij PIFT 2018.

Urednik/ci
Benčić, Zvonko

Izdavač
Kiklos - krug knjige

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
241-264

ISBN
978-953-7992-15-6

Ključne riječi
Fran Bubanović, Hrvatska, Juraj Köbler, kemija, medicina, Oton Kučera, radioaktivnost, Srećko Bošnjaković
(Fran Bubanović, Croatia, Juraj Köbler, Chemistry, Medicine, Oton Kučera, Radioactivity, Srećko Bošnjaković)

Sažetak
Zasluga za otkriće prirodne radioaktivnosti pripada francuskom kemičaru Henriju Becquerelu (1851. – 1908.) koji je u ožujku 1896. godine radio eksperiment kojim je otkrio da uran emitira zračenje koje ostavlja trag na fotografskoj ploči te se probija kroz metalnu ploču. Röntgenovo otkriće x-zraka potkraj 1895. bilo je poticaj za otkriće radioaktivnosti. Marie i Pierre Curie, zainteresirani Becquerelovim otkrićima, započeli su istraživanja radioaktivnih elemenata koja su rezultirala brojnim otkrićima. Marie Skłodowska Curie, Pierre Curie i Henri Becquerel podijelili su Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine za otkriće radioaktivnosti. Mjerna jedinica za radioaktivnost tada je dobila ime curie (Ci), no danas nosi ime bekerel (Bq). Otkriće radioaktivnosti otvorilo je vrata novim spoznajama o prirodi materije, a nezaobilazno je i predstavlja temelj za istraživanja vezana uz strukturu atoma, otkriće subatomskih čestica i nuklearne energije. U ovom radu prikazat će se prvi odjeci otkrića radioaktivnosti koji se mogu se pratiti u hrvatskoj znanstvenoj zajednici, s posebnim naglaskom na situaciju u kemiji i medicini. Prve odjeka otkrića radioaktivnosti nalazimo u djelu Valovi i zrake Otona Kučere, iz 1903. godine. Kemičar dr. Srećko Bošnjaković napravio je i prvu javnu demonstraciju radioaktivnosti u Zagrebu (1904). Profesor kemije na Medicinskom fakultetu Fran Bubanović objavljuje rezultate istraživanja o radioaktivnosti u mineralnim vodama u Liječničkom vjesniku (1924.). U svoj udžbenik Kemija (1930.), prvi sveučilišni udžbenik iz kemije na hrvatskom jeziku, prof. Fran Bubanović također uvodi poglavlja o radioaktivnosti. Hrvatska je medicinska zajednica odmah popratila otkriće rendgenskih zraka i ubrzo implementirala njene dijagnostičke mogućnosti. S druge strane, s malo većim zakašnjenjem govorilo se i o otkriću radija, a prva institucija isključivo posvećena terapiji radijem bio je Zavod za liječenje radijem osnovan 1931. godine. Najzaslužniji za njegovo otvaranje bio je hrvatski liječnik Juraj Körbler. Otkriće radioaktivnosti, pokazat ćemo, promijenilo je vizualizaciju ljudskog tijela i odnos liječnika i pacijenta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Povijest

POVEZANOST RADA