Pregled bibliografske jedinice broj: 98169
Neurologija u Hrvatskoj-danas i sutra
Neurologija u Hrvatskoj-danas i sutra // Klinička medicina u Hrvatskoj danas i sutra / Štulhofer, Mladen; Kurjak, Asim (ur.).
Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2001.
CROSBI ID: 98169 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neurologija u Hrvatskoj-danas i sutra
(Neurology in Croatia-today and tomorrow)
Autori
Demarin, Vida
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Klinička medicina u Hrvatskoj danas i sutra
Urednik/ci
Štulhofer, Mladen; Kurjak, Asim
Izdavač
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske
Grad
Zagreb
Godina
2001
Raspon stranica
ISBN
953-6868-09-1
Ključne riječi
neurologija, povijest
(neurology, history)
Sažetak
Neurologija je grana medicine koja se bavi problemima ljudskog mozga. Od davnine su poznate neurološke bolesti, ali temelji neurološke znanosti svoj začetak imaju negdje sredinom 18. stoljeća kada je počelo intenzivno istraživanje anatomije središnjeg živčanog sustava. Potom slijedi razdoblje opisivanja, klasifikacije i sistematizacije neuroloških simptoma i bolesti u I9. i početkom 20. stoljeća. U početku neurologija je bila usko vezana s psihijatrijom i tek nakon drugog svjetskog rata dolazi do razdvajanja tih dvaju struka. Potom dolazi period intenzivnog istraživanja bazičnih neuroloških znanosti, i do naglog razvoja kliničke neurologije. Zahvaljujući opsežnim istraživanjima znanstvenika i napretku u medicinskoj tehnologiji, razvijeni su brojni uređaji koji su primjenu našli upravo u neurologiji. Tu spadaju elektroktroencefalografija (EEG), elektromiografija (EMG), radiološka, scintigrafska i ultrazvučna dijagnostika, kompjutorizirana tomografija, evocirani potencijali, SPECT, PET, te magnetska rezonanca (NMR). Brojna istraživanja diljem svijeta pomogla su u razjašnjavanju mehanizma nastanka brojnih neuroloških bolesti, a zahvaljujući otkriću mehanizma nastanka bolesti otkriveni su brojni lijekovi i metode za liječenje brojnih neuroloških bolesti. S vremenom se razvijaju uže specijalnosti za: cerebrovaskularne bolesti, ekstrapiramidne bolesti, neuromišićne bolesti, bolesti kretanja te neurosonologija, epileptologija, intenzivna neurologija. Danas, nakon posljednjeg desetljeća koje je Svjetska federacija neurologa proglasila »dekadorn mozga« može se reći da je neurologija jedna od najznačajnijih grana medicine. Ona ne samo da omogućava rano dijag; Dijagnosticiranje i liječenje brojnih neuroloških bolesti već ima važnu ulogu u prevenciji cerebrovaskularnih bolesti i sprečavanju nastanka jednog od najvećih uzroka invalidnosti, tj. moždanog udara. Osim toga napretkom genetike i molekularne biologije otvara se mogućnost utjecati na procese razvoja, učenja, nastanka i prevencije neuroških bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
