Naslov
Seroprevalencija virusnih zoonoza koje prenose člankonošci i glodavci u izloženih i neizloženih osoba na području kontinentalne Hrvatske
(Seroprevalence of arthropod-borne and rodent-borne zoonoses in exposed and non-exposed persons in continental Croatia)

Autori
Ovčar, Dorian ; Tabain, Irena ; Kolarić, Branko ; Milašinčić, Ljiljana ; Artl, Snježana, ; Bogdanić, Maja ; Barbić, Ljubo ; Savić, Vladimir ; Stevanović, Vladimir ; Vilibić-Čavlek, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu "Jednog zdravlja" : program i knjiga sažetaka / Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Barbić, Ljubo ; Savić, Vladimir - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2018, 71-72

ISBN
978-953-7031-81-7

Skup
Radionica s međunarodnim sudjelovanjem "Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu "Jednog zdravlja""

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.10.2018. - 19.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
zoonoze ; serorevalencija ; Hrvatska
(zoonoses ; seroprevalence ; Croatia)

Sažetak
Virusi uzročnici zoonoza pripadaju dvjema velikim skupinama: skupini arbovirusa koje prenose člankonošci (komarci, krpelji, nevidi) te skupini virusa koje prenose glodavci. U najčešće arboviruse dokazane na području Hrvatske spadaju virus krpeljnog encefalitisa (TBEV), West Nile virus (WNV), Usutu virus (USUV), virusi papataci groznice napuljski (SFNV) i sicilijanski (SFSV) tip te Toscana virus (TOSV). Hantavirusi Puumala (PUUV) i Dobrava (DOBV) najrasprostranjeniji su virusi koje prenose glodavci. Cilj rada je odrediti seroprevalenciju arbovirusa i virusa koje prenose glodavci u izloženih i neizloženih osoba na području kontinentalne Hrvatske. Tijekom jednogodišnjeg razdoblja (siječanj- prosinac 2017. godine), na viruse uzročnike zoonoza testirano je ukupno 149 ispitanika u dobi od 19 do 88 godina iz kontinentalnih hrvatskih županija. U ispitivanoj je skupini bilo 116 (77, 9%) muškaraca i 33 (22, 1%) žene. Izloženu skupinu sačinjavali su šumski radnici (N=44), lovci (N=26) te poljoprivrednici koji su naveli česte kontakte s glodavcima (N=39), a neizloženu skupinu osobe iz opće populacije (N=40). Svi su ispitanici bili asimptomatski u vrijeme testiranja te nisu naveli anamnestički podatak o nedavnoj febrilnoj bolesti. IgG protutijela na TBEV, WNV i USUV određena su pomoću komercijalnih imunoenzimskih testova (ELISA ; Euroimmun, Lübeck, Njemačka), a protutijela na SFSV, SFNV, TOSV, PUUV i DOBV pomoću komercijalnih indirektnih imunofluorescentnih testova (IFA ; Euroimmun, Lübeck, Njemačka). Protutijela na TBEV dokazana su u ukupno 24 (16, 1%), WNV u 3 (2%), SFSV u 2 (1, 3%), SFNV u 2 (1, 3%), TOSV u 2 (1, 3%), PUUV u 19 (12, 8%) te DOBV u 4 (2, 7%) ispitanika. Niti jedan ispitanik nije bio seropozitivan na USUV. Učestalost IgG protutijela prema populacijskim skupinama prikazana je u tablici. Dokazana je statistički značajna razlika u seropozitivitetu na PUUV (p<0, 001) između skupina (2, 5% u općoj populaciji ; 3, 9% u lovaca ; 13, 6% u šumskih radnika te 28, 2% u poljoprivrednika u čestom kontaktu s glodavcima). Seroprevalencija ostalih ispitivanih virusa se nije značajno razlikovala između skupina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA