Pregled bibliografske jedinice broj: 981291
Pucićeva “Slavjanska antologia” iz rukopisah dubrovačkih pjesnikah - prva tiskana zbirka starijeg dubrovačkog pjesništva
Pucićeva “Slavjanska antologia” iz rukopisah dubrovačkih pjesnikah - prva tiskana zbirka starijeg dubrovačkog pjesništva // Philologia Mediana, 82 (2018), 10; 79-88 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 981291 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pucićeva “Slavjanska antologia” iz rukopisah
dubrovačkih pjesnikah - prva tiskana zbirka
starijeg dubrovačkog pjesništva
(Pucić’sSlavjanska antologia iz rukopisah
dubrovačkih pjesnikah (Slavic Anthology from the
Manuscripts of the Dubrovnik Poets) – first
printed collection of the older Dubrovnik poetry)
Autori
Bakija, Katja
Izvornik
Philologia Mediana (1821-3332) 82
(2018), 10;
79-88
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Slavjanska antologia : Zbornik Nikše Ranjine ; starije dubrovačko pjesništvo ; Medo Pucić ; dubrovačko 19. stoljeće ; rukopisna zbirka ; Džore Držić
(Slavjanska antologia ; Nikša Ranjina’s Miscellany ; older Dubrovnik poetry ; Medo Pucić ; Dubrovnik’s 19th century ; manuscript collection, ; Džore Držić)
Sažetak
Godine 1844. grof Medo Pucić u Beču objavljuje Slavjansku antologiu iz rukopisah dubrovačkih pjesnikah koju posvećuje vojvodi Karlu Ludoviku Burbonskom (od 1846. do 1848. bio je komornik na njegovom dvoru). Pri sastavljanju Slavjanske antologie, čijim se izdavanjem uključio u krug Gajevih iliraca, Pucić se koristio vlastitom bogatom zbirkom rukopisa i sačinio izbor od jedanaestorice, po njegovom mišljenju, najboljih starih dubrovačkih pjesnika “zlatnog doba “ (15. i 16. stoljeća). U antologiju koja je prva tiskana, a druga po redu zbirka starijeg dubrovačkog pjesništva nakon Zbornika Nikše Ranjine, uvrstio je pjesme Džore Držića, Mavra Vetranovića, Nikole Dimitrovića, Andrije Čubranovića, Marina Držića, Nikole Nalješkovića, Dinka Ranjine, Saba Bobaljevića Mišetića, Miha Bunića Babulinovića, Frana Lukarevića Burina i Dominka Zlatarića. Svojim izborom Pucić je želio posvjedočiti nekadašnju slavu Dubrovnika i upozoriti na sumornu stvarnost i na nedovoljnu brigu za narodno stvaralaštvo i vrijedne rukopise stare dubrovačke književnosti, a istovremeno pokazati vrsnoću i bogatstvo odabranog pjesništva u formi i u sadržaju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Kroatologija
