Naslov
Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića - "tiho žarište" hrvatskog narodnog preporoda i Matice ilirske ; Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjlovanjem Ogranka Matice hrvatske i Matice hrvatske održanog od 3.-4. veljače 2017. u Mariji Bistrici
(Marija Bistrica at the Time of Ivan Krizmanić - a "silent focal point" of the Croatian National Revival and Matrix Illyrica ; Proceedings of the conference with international participation organized by the Marija Bistrica Branch of Matrix Croatica and the Matrix Croatica on 3 and 4 February 2017 in Marija Bistrica)

Urednik/ci
Husinec, Snježana ; Klaužer, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena

Izdavač
Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici

Grad
Marija Bistrica

Godina
2018

Stranica
284

ISBN
978-953-58528-5-8

Ključne riječi
Opat Ivan Krizmanić, hrvatski narodni preporod, Matica hrvatska, Marija Bistrica
(Abbot Ivan Krizmanić, Croatian National Revival, Matrix Croatica, Marija Bistrica)

Sažetak
Zbornik donosi radove s dvodnevnog interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem "Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanica – ´tiho žarište´ hrvatskog narodnog preporoda i Matice ilirske" održanog 3. i 4. veljače 2017. godine u Mariji Bistrici u povodu 175. obljetnice osnivanja Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića. Znanstveno-stručni skup okupio je brojne izlagače s različitih područja ; povijesti, jezikoslovlja, književnosti, glazbe (i filma). Cilj mu je bio ukazati na povijesnu ulogu Marije Bistrice u vrijeme Ivana Krizmanića kao okupljališta preporodnih domoljuba u povijesnim procesima toga doba, kao i na život i djelo nepravedno zaboravljenog književnika, prevoditelja i bistričkog župnika Ivana Krizmanića, te potaknuti daljnje osvjetljavanje spomenute tematike. Opat Ivan Krizmanić (1766. – 1852.) bio je župnik u Mariji Bistrici od 1818. do 1849. godine. U bistričkom župnom dvoru okupljao je1830-ih i 1840-ih godina brojne intelektualce, mlade hrvatske preporoditelje koje je hrabrio i poticao na domoljublje. Njegovi su bliski prijatelji bili prvaci preporoda Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, grof Janko Drašković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Vatroslav Lisinski, Dragojla Jarnević i brojni drugi. Upravo na druženjima u Krizmanićevu gostoljubivom župnom dvoru osmišljavali su se brojni projekti hrvatskoga narodnog preporoda. Marija Bistrica tako je zaslugom opata Krizmanića postala jedno od važnih središta hrvatskoga narodnog preporoda, a samog su Krizmanića hrvatski preporoditelji iznimno cijenili. Osim što je bio ilirski pokrovitelj i promicatelj kulture, Krizmanić je bio književnik i prevoditelj. Prevodio je s engleskog, njemačkog, latinskog, francuskog i hrvatskog štokavskog jezika na kajkavski književni jezik. Preveo je cijeli Miltonov ep „Izgubljeni raj“, odlomak iz Shakespeareove tragedije „Romeo i Julija“, odlomak iz „Ossiana“, Kanižlićevu „Svetu Rožaliju“ itd.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Glazbena umjetnost, Književnost

POVEZANOST RADA