Pregled bibliografske jedinice broj: 980971
Važnost mentalnog zdravlja za ukupnu kvalitetu života
Važnost mentalnog zdravlja za ukupnu kvalitetu života // Knjiga sažetaka Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke / Brajša-Žganec, Andreja ; Penezić, Zvjezdan ; Tadić Vujčić, Maja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2018. str. 152-152 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 980971 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Važnost mentalnog zdravlja za ukupnu kvalitetu života
(Importance of mental health for overall quality of life)
Autori
Vuletić, Gorka ; Nikić, Ljubica Brigitte ; Erdeši, Josipa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke
/ Brajša-Žganec, Andreja ; Penezić, Zvjezdan ; Tadić Vujčić, Maja - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2018, 152-152
ISBN
978-953-55079-7-0
Skup
26. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke
Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 07.11.2018. - 10.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
mentalno zdravlje, kvaliteta života, osobna dobrobit
(mental health, quality of life, personal wellbeing)
Sažetak
Svjetska zdravstvena organizacija definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Kvaliteta života predstavlja sveobuhvatno ukupno zadovoljstvo/nezadovoljstvo vlastitim životom. Svjetska zdravstvena organizacija definira kvalitetu života kao percepciju pojedinca s pozicije u specifičnom kulturološkom, društvenom te u kontekstu životnog okružja. Loše zdravlje je nedvojbeno jedan od vanjskih čimbenika koji negativno utječe na život pojedinca. Utjecaj oštećenog zdravlja na kvalitetu života je multidimenzionalan. Ne samo da utječe u smislu fizičkih simptoma i time limitira funkcioniranje, nego su tu prisutni i posredni učinci kao što su to promjene u radnoj sposobnosti, potencijalna izolacija, povećanje ovisnosti o drugima, i sl. Sve to najčešće dovodi i do promjena u psihičkom stanju pojedinca. Tako se može javiti depresija, anksioznost, osjećaj bespomoćnosti, smanjeno samopouzdanje i osjećaj nedostatka kontrole. Samoprocjena zdravstvenog statusa i kvalitete života sastavni su dio populacijskih studija zdravlja danas. Te mjere ukazuju na važnost subjektivnog doživljaja zdravlja i kvalitete života nezavisno od objektivnih mjera. Obzirom da su kronične bolesti i stanja postale dio svakodnevnog života za veliki dio populacije, postavlja se pitanje kvalitete života u datim okolnostima. Zdravlje je jedan od čimbenika koji utječu na osobnu kvalitetu života te individualni doživljaj zadovoljstva životom treba biti prepoznat kao vrijedan pokazatelj stanja zdravlja (posebice mentalnog zdravlja) populacije. U ovom radu bit će prikazani rezultati povezanosti mentalnog zdravlja i kvalitete života iz dva istraživanja provedena u općoj odrasloj populaciji. Rezultati oba istraživanja pokazali su da je mentalno zdravlje značajan prediktor kvalitete života. Kada se zdravlje mjerilo multidimenzionalno, dimenzije fizičkog zdravlja nisu se pokazale značajnim za objašnjenje kvalitete života dok je mentalno zdravlje bilo najznačajniji prediktor ukupne kvalitete života bez obzira na dob. Rezultati istraživanja provedenog na studentima završnih godina studija pokazuju da je osobna dobrobit unutar teorijskog očekivanog intervala s obzirom na ukupnu populaciju, dok je nacionalna dobrobit značajno niža od osobne dobrobiti te pokazuje ukupno veći varijabilitet, što je u skladu s prijašnjim istraživanjima. Osim toga, i osobno i nacionalno zadovoljstvo životom pokazalo se značajno povezano s mentalnim zdravljem, što također ukazuje na važnost i značaj mentalnog zdravlja na kvalitetu života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija