Naslov
Zdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih. Istraživanje prepoznavanja depresivnosti i spremnosti na pružanje podrške i pomoći
(Mental health literacy. Research results of the school ability to recognise depression and their beliefs about ability to help)

Autori
Muslić, Ljiljana (ur.) ; Markelić, Martina ; Vulić-Prtorić, Anita ; Ivasović, Vesna ; Jovičić Burić, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, prirucnik, strucna

Izdavač
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)

Grad
Zagreb

Godina
2018

Stranica
156

ISBN
978-953-7031-77-0

Ključne riječi
zdravstvena pismenost, odgojno-obrazovni djelatnici, djeca i mladi, depresivnost
(Mental health literacy, school, depression)

Sažetak
Zdravstvena pismenost u području mentalnoga zdravlja skup je znanja i vjerovanja o mentalnome zdravlju i bolestima koji pomaže u prepoznavanju poteškoća i poremećaja te u prevenciji i tretmanu. Cilj je ovoga istraživanja bio dobiti uvid u zdravstvenu pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih te pritom utvrditi njihove obrazovne potrebe kad je riječ o temeljnim znanjima i vjerovanjima u području mentalnoga zdravlja djece i mladih. Istraživanje je provedeno na uzorku od 2027 odgojno-obrazovnih djelatnika, od toga 1239 djelatnika iz osnovnih i 788 iz srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Uzorak srednjih škola stratificiran je prema tipu škole. Podatci su prikupljeni internetskim upitnikom koji se temelji na vinjetnoj istraživačkoj metodii (prije odgovaranja na pitanja iz upitnika svaki je sudionik dobio kratku priču o učeniku ili učenici s određenim problemima u području mentalnoga zdravlja te je na pitanja odgovarao u odnosu na dobivenu priču). Tri vrste upotrijebljenih vinjeta, odnosno kratkih priča, opisivale su depresivne probleme (vinjeta Depresivnost, vinjeta Depresivnost i suicidalnost i vinjeta Depresivnost i zlouporaba alkohola). Provedena je deskriptivna analiza kvantitativnih pokazatelja razine prepoznavanja, pružanja pomoći, znanja o oblicima pomoći i vjerovanja o ishodima, stigmatizacije i nekih pokazatelja vrednovanja mentalnoga zdravlja djece i mladih u školskome okruženju. Rezultati govore u prilog potrebi da se odgojno-obrazovnim djelatnicima osiguraju formalnim obrazovanjem i dodatnim usavršavanjem osnovna znanja i vještine u području mentalnog zdravlja djece i mladih. Više od polovice sudionika nije prepoznalo problem opisan u vinjeti (57, 6 %). Otprilike jedna trećina sudionika (29, 4 %) osjeća se sposobno samostalno pružiti pomoć učeniku, a najveći broj sudionika korisnim procjenjuje pomoć koju bi učenik s problemom dobio od djelatnika u školi (psiholog, pedagog i nastavnici). Više od 50 % sudionika nije sigurno ili ne zna postoji li diskriminacija u školskome okruženju učenika koji ima problem poput onoga opisanog u vinjeti. Većina sudionika (86, 2 %) smatra da njihova škola nikada ne bi ne učinila ništa u slučaju učenikovih problema u području mentalnoga zdravlja. Uzevši u obzir navedene podatke, može se zaključiti da među odgojno-obrazovnim djelatnicima postoji potreba unaprjeđivanja zdravstvene pismenosti u području mentalnoga zdravlja djece i mladih s naglaskom na znanja i vještine usmjerene k pružanju prve pomoći i podrške. Općenito ovo istraživanje također otvara mogućnost oblikovanja obrazovnih intervencija utemeljenih na dokazima i daljnjega praćenja razine zdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih.n’s and women’s fear of intimacy in all 13 countries.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA