Pregled bibliografske jedinice broj: 98048
NEUROTSKE PROMJENE TIJEKOM IZDRŽAVANJA ZATVORSKE KAZNE U FUNKCIJI NEKIH OSOBNIH, SITUACIJSKIH I KRIMINOLOŠKO-PENOLOŠKIH OBILJEŽJA OSUĐENIH OSOBA
NEUROTSKE PROMJENE TIJEKOM IZDRŽAVANJA ZATVORSKE KAZNE U FUNKCIJI NEKIH OSOBNIH, SITUACIJSKIH I KRIMINOLOŠKO-PENOLOŠKIH OBILJEŽJA OSUĐENIH OSOBA // 15. Dani Ramira Bujasa: sažeci priopćenja / Bratko, Denis ; Galešić, Mirta ; Butković, Ana (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2001. str. 32-32 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 98048 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
NEUROTSKE PROMJENE TIJEKOM IZDRŽAVANJA ZATVORSKE KAZNE U FUNKCIJI NEKIH OSOBNIH, SITUACIJSKIH I KRIMINOLOŠKO-PENOLOŠKIH OBILJEŽJA OSUĐENIH OSOBA
(Neurotic changes during imprisonment as a function of personal, situational, and criminological characteristics of prison inmates)
Autori
Kulenović, Alija ; Buško, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
15. Dani Ramira Bujasa: sažeci priopćenja
/ Bratko, Denis ; Galešić, Mirta ; Butković, Ana - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2001, 32-32
Skup
15. Psihologijski skup: Dani Ramira Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.12.2001. - 15.12.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
neuroticizam; osuđene osobe; izdržavanje kazne
(neuroticism; prison inmates; imprisonment)
Sažetak
Na uzorku od 348 osuđenih osoba pokušalo se ispitati veličinu i prirodu individualnih razlika u neurotskim promjenama do kojih dolazi za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne. Neurotske karakteristike odmjerene su primjenom Cornell Indexa (forma N4) u dvije vremenske točke: prvi put na početku izdržavanja kazne, a drugi put nakon prosječno 13.2 mjeseci boravka u kaznenom zavodu. Rezultati u Cornell Indexu izraženi su kao ortogonalni faktorski rezultati koji odgovaraju anksioznom, konverzivnom i agresivno-asocijalnom sindromu. Za svaki od navedenih neurotskih sindroma dobivenih u drugoj vremenskoj točki (kriterij) provedena je hijerarhijska regresijska analiza u kojoj su kao prediktori sukcesivno uvedeni mjera istog neurotskog faktora u prvoj vremenskoj točki, individualna i obiteljska obilježja, kriminološko-penološka svojstva, tip kaznenog zavoda, kognitivne procjene stresne situacije i, kao posljednje, mjere suočavanja usmjerene na problem i na emocije. Provedene analize su pokazale da neuroticizam osuđenih osoba nakon izdržanog dijela zatvorske kazne u najvećem stupnju ovisi o njegovim ''ulaznim'' vrijednostima: u usporedbi sa svim ostalim prediktorima (ukupno 15) početne razine neurotskih sindroma (1 prediktor) objašnjavaju između 3 i 5 puta više varijance ''završnih'' vrijednosti. Čini se da blage rizične faktore pojačavanja neurotskih reakcija za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne predstavljaju samo slabija naobrazba i primarna procjena (anksiozni sindrom), primarna procjena (konverzivni sindrom) te ranije zatvorsko iskustvo, manja obiteljska odgovornost i suočavanje orijentirano na emocije (agresivno-asocijalni sindrom). Čini se da visina dosuđene kazne, vrijeme provedeno u kaznenom zavodu niti uvjeti izdržavanja kazne (otvoreni, poluotvoreni i zatvoreni kazneni zavod) nemaju nikakvog utjecaja na veličinu neurotskih poremetnji osuđenih osoba.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
