Naslov
UZV hidradenitis suppurativa, prikaz dva sonografska slučaja
(UZV hidradenitis suppurativa, two sonographic case reports)

Autori
Čavka, Mislav ; Čavka, Vlatka ; Kovačević, Lucija ; Bajramović, Dubravko ; Sjekavica, Ivica ; Potočki, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 7. kongresa Hrvatskog društva radiologa HLZ-a / Dolić, Krešimir - Split, 2018, 204-204

Skup
7. kongres Hrvatskog društva radiologa ; 3. hrvatski neuroradiološki sastanak

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 04.10.2018. - 07.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
radiologija ; dermatologija ; ultrazvuk ; hidradenitis suppurativa
(radiology ; dermatology ; ultrasound ; hidradenitis suppurativa)

Sažetak
Uvod Dermatologija povijesno spada u granu eksterne medicine te je zbog toga rijetko imala potrebu za prikazom dubljih strukutra ili prikazom struktura koja se ne vide inspekcijom. Ultrazvuk je u dermatologiji etablirana radiološka metoda te se najviše koristi u flebologiji i dermotološkoj onkologiji kod praćenja limfadenopatije u operiranih bolesnika. U muskuloskeletnoj radiologiji se također već duže vrijeme analiziraju potkožje i fascije no sam dermis je oduvijek zanemaren što se razvojem ultrazvučnih sondi sa sve višim frekvencijama (15-22 MHz) počelo mijenjati zadnjih 10-ak godina. Prikazi slučaja Korištena je visokofrekventna sonda od 18 MhZ na ultrazvučnom aparatu Logiq 9 (General Eletrics Healthcare, Chicago, SAD). Kod oba pacijenta koji su u dobi od 25 odnosno 31 godine, ultrazvučno je nađeno glutealno zadebljanje dermisa, potkožno psudocista dužine oko 15 mm te opsežni potkožni edem uz brojne fistulozne kanale s aktivnim “power flow” signalom. Nije bilo limfadenopatije ingvinalno kao niti aksilarno obostrano. Naglasili bismo jasnu vizualizaciju fragmenata dlaka uz fistulozne kanale kod oba pacijenta. Zaključak Naši rezultati dokazuju da postoji klinička potreba za slikovnom dijagnostikom kod supurativnog hidradenitisa čija se aktivnost može gradirati ultrazvukom jer skale bazirane na kliničkoj procjeni (Hurley scale i Sartorius scale) ne uključuju procjenu upale što je i glavna karakteristika bolesti. Klinička procjena nije precizna niti u dijagnosticiranju nodusa, sinusa i fistula a klinički je teško razlikovati drenirajući apsces od drenirajuće fistule te je teško procijeniti i opseg edema. Vizualizacija fragmenata dlaka u fistuli je bitno iz razloga još uvijek nerazjašnjene etiopatogeneze bolesti. Zaključili bismo stoga da ultrazvuk može ponuditi dio odgovora na ova pitanja te preporučamo intenziviranje kliničke suradnje dermatologa i radiologa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA