Pregled bibliografske jedinice broj: 980288
Pojava antifeminizma u hrvatskoj likovnoj kritici: recepcija Intimne izložbe Proljetnoga salona 1916.
Pojava antifeminizma u hrvatskoj likovnoj kritici: recepcija Intimne izložbe Proljetnoga salona 1916. // Život umjetnosti, 103 (2018), 2; 26-45 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 980288 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pojava antifeminizma u hrvatskoj likovnoj kritici: recepcija Intimne izložbe Proljetnoga salona 1916.
(The Emergence of Antifeminism in Croatian Art Criticism: The Reception of the Intimate Exhibition at the 1916 Spring Salon)
Autori
Šeparović, Ana
Izvornik
Život umjetnosti (0514-7794) 103
(2018), 2;
26-45
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
antifeminizam ; feminizam ; likovna kritika ; izložbe žena ; Intimna izložba Proljetnog salona ; Prvi svjetski rat ; Kosta Strajnić ; Nasta Rojc
(antifeminism ; feminism ; art criticism ; women’s exhibitions ; Intimate Exhibition of the Spring Salon ; World War I ; Kosta Strajnić ; Nasta Rojc)
Sažetak
Prvi svjetski rat iznjedrio je jedan sasvim novi fenomen na hrvatskom području—skupnu izložbu umjetnica. Riječ je o Intimnoj izložbi Proljetnog salona održanoj 1916. godine, koja predstavlja preteču umjetničkog udruživanja žena u nas i donosi sasvim novu dimenziju izložbene prakse kao jednu od posljedica prvoga vala feminističkoga pokreta. U radu se donosi historijat ideje o okupljanju likovnih umjetnica vezan za izložbu Naste Rojc i Mile Wod i hrvatske narodne umjetnosti održane 1914. u Beču te kontekstualno razmatra utjecaj Prvog svjetskog rata na rodne uloge i položaj žena u društvu. Glavnina rada fokusira se na bilježenje i usustavljivanje antifeminističkih iskaza koji su pratili Intimnu izložbu 1916.— prvenstveno onih Koste Strajnića i Vladimira Lunačeka—a izvorišta tih iskaza pronalaze se u „ženskom stereotipu” i razumijevanju kreativnosti kao ideološke komponente muškosti (Griselda Pollock). Međutim, takvi stavovi pokrenuli su feminističku reakciju pa dolazi i do prvih otvoreno feminističkih iskaza u javnome prostoru (Zofka Kveder, Andrija Milčinović), a sama izložba ne samo da je donijela vidljivost umjetnica na hrvatskoj likovnoj sceni nego se može smatrati prvim korakom u feminističkoj težnji prema vladavanju likovnim područjem javnoga djelovanja unutar dominantnoga patrijarhalnog društvenog modela.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
