Naslov
Komunistička represija nad Hrvatima u Hercegovini od 1945. do 1966.
(THE COMUNIST REPRRESION OVER CROATS IN HERZEGOVINA FROM 1945 TO 1966)

Autori
Ivica Lučić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj / Horvat, Romana - Zagreb : Matica hrvatska, 2012, 289-327

ISBN
978-953-150-968-8

Skup
Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.05.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
Komunisti, Hercegovina, represija, Hrvati, identitet
(Comunist, Herzegovina, Repression, Croats, Identity)

Sažetak
Poslije Osmoga kongresa SKJ i događaja koji su uslijedili otvoren je prostor i za preispitivanje politike SKJ u Bosni i Hercegovini. Centralni komitet SK BiH u rujnu 1966. organizirao je u Mostaru šire savjetovanje s posebnim osvrtom na prilike u zapadnom dijelu Hercegovine. Donesen je zaključak da treba odbaciti dotadašnje negativne političke predrasude prema tom kraju te ostvariti uvjete za ravnopravno sudjelovanje svih naroda i narodnosti u svim oblastima društvenog života. Isto tako ukazano je na potrebu ravnomjernog gospodarskog razvoja svih dijelova Republike, kako bi se omogućio daljnji razvoj međunacionalnih odnosa. U javnosti je posebno odjeknulo izlaganje političkog sekretara Centralnog komiteta SK BiH Cvijetina Mijatovića koji je upozorio na pogrešnu i nedosljednu politiku u odnosu prema nacionalnom pitanju, posebno prema hrvatskom narodu u BiH. Mijatović je pozvao „na borbu protiv ignoranata nacionalnog pitanja i nacionalnih odnosa“ te na promjenu načina rada partijskih organizacija u zapadnom dijelu Hercegovine koje su se do tada postavljale kao „faktori vlasti“ koji su „kontrolirali narod“. Upozorio je da je „čitav niz komunističkih funkcionara zajedno s organima državne bezbjednosti stihijski guran na grube metode i postupke prema hrvatskom stanovništvu u zapadnoj Hercegovini“. Oni su se ponašali „kao režimlije u lošem smislu riječi“ rekao je Mijatović i dodao da ne trebaju samo Srbi preispitati odnos prema Hrvatima, nego i Muslimani, ali i „komunisti hrvatske nacionalnosti trebaju ispitaju vlastiti odnos prema svom narodu“. Riječi Cvijetina Mijatovića dale su poseban ton Mostarskom savjetovanju. Bio je to nagovještaj značajnih promjena u politici SK BiH. Nije se radilo samo o promjeni odnosa prema Hrvatima u BiH, nego i prema muslimanima koji su sve češće spominjani kao nacija, Srbima-čija je dominacija postajala manja, ali i prema samoj Bosni i Hercegovini čije je vodstvo tražilo sve više autonomije u odnosu na Beograd. Takva politika naišla je na ogorčeni otpor unitarista i dogmata, kako u Beogradu, tako i u BiH. Priznanje pogrešne nacionalne politike ipak nije značilo kraj represije prema Hrvatima u (iz) BiH. Događaji koji su uslijedili čak su je i povećali.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA