Pregled bibliografske jedinice broj: 979873
Cjeloživotno učenje učitelja u digitalnom dobu: uloga ciljnih orijentacija u poslu i društvenih mreža
Cjeloživotno učenje učitelja u digitalnom dobu: uloga ciljnih orijentacija u poslu i društvenih mreža // Andragoški glasnik, 20 (2016), 1-2; 59-83 (međunarodna recenzija, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 979873 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Cjeloživotno učenje učitelja u digitalnom dobu: uloga ciljnih orijentacija u poslu i društvenih mreža
(Teacher's lifelong learning in the digital age: The role of a work domain goal orientations and social networks)
Autori
Mesić, Marija ; Topolovčan, Tomislav
Izvornik
Andragoški glasnik (1331-3134) 20
(2016), 1-2;
59-83
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
ciljne orijentacije u poslu, cjeloživotno učenje, društvene mreže, osnovna škola, učitelji
(elementary school, lifelong learning, social networks, teachers, work domain goal orientations)
Sažetak
Cilj istraživanja je bio kod učitelja osnovne škole (N = 210) ispitati mogu li se njihova sociodemografska obilježja, ciljne orijentacije u poslu i stavovi o društvenim mrežama smatrati značajnim prediktorima preferencije prema cjeloživotnom učenju. Rezultati su pokazali da većina učitelja posjeduje profile na društvenim mrežama, ali ih rijetko koristi. Učitelji su skloni ciljnoj orijentaciji učenja u poslu te cjeloživotnom učenju, ali nemaju pozitivne stavove prema društvenim mrežama. Mjesto rada i posjedovanje profila na društvenim mrežama nije značajno za promjene u ciljnim orijentacijama u poslu i cjeloživotnom učenju, ali učitelji koji posjeduju profile imaju nešto pozitivnije stavove prema društvenim mrežama. Najznačajniji prediktori svih ispitivanih dimenzija cjeloživotnog učenja su vrste ciljnih orijentacija u poslu. Za uspješnu primjenu naučenih znanja i vještina te postavljanja ciljeva u cjeloživotnom učenju su najznačajniji radno iskustvo i ciljna orijentacija na učenja, dok je za nezainteresiranost i nemoć u cjeloživotnom učenju najznačajnija orijentacija izbjegavanja neuspjeha na poslu. Općenito, sklonost cjeloživotnom učenju u digitalnom dobu nije određeno digitalnim medijima, već kompetencijskim potrebama i motivacijom pojedinaca u poslu. Razlozi i implikacije rezultata objašnjeni su u radu
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
