Naslov
Prirodno kretanje stanovništva istočne Hrvatske 1967.-2016.
(The natural movement of the population of Eastern Croatia 1967-2016)

Autori
Pokos, Nenad ; Mišetić, Roko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Kamo ide istočna Hrvatska? Demografsko stanje, prognoze i traženje izlaska iz krize Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema

Urednik/ci
Šanjek, Franjo ; Aračić, Pero ; Ćurić, Mirko

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Grad
Zagreb : Đakovo

Godina
2018

Raspon stranica
93-120

ISBN
978-953-347-241-6

Ključne riječi
stanovništvo ; istočna Hrvatska ; Slavonija ; prirodno kretanje ; depopulacija
(population ; Eastern Croatia ; Slavonia ; natural movement ; depopulation)

Sažetak
Istočna Hrvatska posljednjih godina bilježi intenzivan pad broja stanovnika koji je uvjetovan sve jačim iseljavanjem, ali i izrazito nepovoljnim prirodnim kretanjem stanovništva. U radu je analizirano prirodno kretanje stanovništva pet istočnohrvatskih županija između 1971. i 2016. godine. Analizirajući po međupopisnim razdobljima, proizlazi kako je između 1971. i 1980. zabilježena pozitivna prirodna promjena od 31 508 stanovnika dok je u razdoblju 1981.-1990. broj rođenih bio za 20 603 veći od broja umrlih. U idućem međupopisju (1991-2000.) dolazi do prirodnog pada, ali nepoznatog iznosa jer s okupiranog područja u Državni zavod za statistiku nisu dostavljani podatci o rođenima i umrlima. U razdoblju 2001.-2010. prirodni pad iznosi 22 021 stanovnika, a od 2011. on se još više produbljuje pa je samo u posljednjih šest godina (2011.-2016.) zabilježen prirodni pad od 19 595 stanovnika. Glavni razlog takvim promjenama u prirodnom kretanju promatranih 46 godina je drastično smanjenje broja rođenih dok je broj umrlih kroz cijelo razdoblje bio relativno stabilan. Tako je prosječan godišnji broj umrlih varirao između 10 001 (1971.-1980.) do 10 508 (2001.-2011.) dok je s druge strane broj živorođenih s prosječno 13 152 (1971.-1980.) smanjen na samo 7 178, 5 živorođenih po godini u razdoblju između 2011. i 2016. Time je prosječan godišnji broj živorođene djece u sadašnjem međupopisnom razdoblju gotovo prepolovljen (45, 6%) u odnosu na sedamdesete godine prošlog stoljeća. Razmatrajući po županijama, najveći pad rodnosti bilježi Vukovarsko-srijemska županija s čak 51, 5% manjim brojem živorođenih po godini u razdoblju 2011.-2016. nego što je iznosio godišnji prosjek 1971.-1980. Relativno „najpovoljnija“ situacija je u Brodsko- posavskoj županiji gdje je prosječan godišnji broj živorođenih u posljednjem razmatranom razdoblju manji 38, 7% u odnosu na najranije razdoblje (1971.-1980.). Također je analizirano i prirodno kretanje po gradovima i općinama između 2001. i 2016. pri čemu se došlo do nadasve zabrinjavajućih podataka. Naime, od ukupno 127 istočnohrvatskih gradova i općina, pozitivnu prirodnu promjenu između 2011. i 2016. zabilježilo je tek pet općina: Andrijaševci, Sikirevci, Strizivojna, Voćin i Vođinci. Ukoliko se ne zaustave takvi nepovoljni demografski trendovi, istočna Hrvatska će, kao i Hrvatska u cjelini, uskoro biti suočena s još ubrzanijem demografskim starenjem, nedostatkom radne snage, gospodarskom stagnacijom, problemima u mirovinskom i zdravstvenom sustavu itd.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Geografija

POVEZANOST RADA