Naslov
Motivacija za odabir profesije i neke osobne karakteristike budućih učitelja/ica i odgojitelja/ica
(Motivation to teach and some personal characteristics of prospective preschool and school teachers)

Autori
Pavin Ivanec, Tea ; Defar, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - 4. Dani obrazovnih znanosti - Odgojno-obrazovni sustav: ograničavajuće i/ili poticajno okruženje / - , 2018, 28-28

Skup
4. dani obrazovnih znanosti = 4th Days of Educational Sciences

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.10.2018. - 26.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
motivacija za odabir profesije, FIT-Choice model, osobine ličnosti, emocionalna kompetentnost
(professional choice motivation, FIT-choice model, personality dimensions, emotional competence)

Sažetak
U radu su prikazani rezultati istraživanja motivacije za odabir učiteljske i odgojiteljske profesije (iz perspektive FIT-Choice modela Richardsona i Watt) te pojedinih osobnih karakteristika koje su relevantne za navedene profesije, a to su osobine ličnosti i emocionalna kompetentnost. Navedeni konstrukti analizirani su s obzirom na vrstu studija, odnosno buduću profesiju koju su studenti odabrali (učiteljska ili odgojiteljska profesija). U istraživanju je sudjelovalo ukupno 355 studenata/ica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, od čega je 248 budućih učitelja/ica, a 107 budućih odgojitelja/ica. Kada je riječ o motivaciji za odabir profesije, općenito se može uočiti da studenti/ce oba studija navode da su za odabir profesije najviše bili motivirani mogućnošću rada s djecom, osobnom vrijednošću poučavanja te mogućnošću djelovanja na budućnost djece. S druge strane, u nešto manjoj mjeri izjavjuju da su bili motivirani društvenim statusom odabrane profesije, plaćom, vremenom za obitelj ili nemogućnošću upisa drugog studija. Usporedba rezultata s obzirom na vrstu studija pokazala je da budući odgojitelji/ce procjenjuju da je sigurnost njihovog zaposlenja veća, a ujedno procjenjuju i da im njihova buduća profesija omogućuje veću mobilnost nego što to smatraju budući učitelji/ce. Nadalje, studenti učiteljskih studija navode da su njihova prijašnja iskustva s vlastitim učiteljima pozitivnija nego što to navode studenti odgojiteljskog studija za vlastite odgojitelje u vrtiću. Kada je riječ o uvjerenjima o profesiji, budući odgojitelji/ce u značajno većoj mjeri procjenjuju da je status njihove profesije u društvu bolji, iskazuju veće zadovoljstvo primjanjima, a ujedno procjenjuju i da njihova buduća profesija zatijeva nešto višu razinu stručnosti, ali i da je zahtjevnija. Prosječne samoprocjene studenata/ica i na dimenzijama ličnosti i na dimenzijama emocionalne kompetentnosti su (bez obzira na studij), općenito govoreći, relativno visoke, što se s obzirom na odabrane profesije moglo i očekivati. Nadalje, usporedba samoprocjena osobina ličnosti i emocionalne kompetentnosti pokazala je da je prosječna procjena budućih odgojitelja/ca na dimenziji Ugodnosti značajno viša nego prosječna procjena budućih učitelja/ica dok na ostalim dimenzijama nema značajne razlike. Također, samoprocjene emocionalne kompetentnosti budućih odgojitelja/ica su značajno više nego procjene budućih učitelja/ica na sve tri ispitane dimenzije, dakle budući odgojitelji/ce vlastite sposobnosti uočavanja i razumijevanja emocija, izražavanja i imenovanja emocija te regulacije i upravljanja emocijama procjenjuju u prosjeku nešto višima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA