Pregled bibliografske jedinice broj: 979209
Deforestacija i reforestacija u hrvatskome dinarskom kršu : Odnosi i implikacije
Deforestacija i reforestacija u hrvatskome dinarskom kršu : Odnosi i implikacije // Ekonomska i ekohistorija, 14 (2018), 1; 136-144 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 979209 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Deforestacija i reforestacija u hrvatskome dinarskom kršu : Odnosi i implikacije
(Deforestation and reforestation in Croatian Dinaric karst : Human-environmental relations and implications)
Autori
Fuerst-Bjeliš, Borna
Izvornik
Ekonomska i ekohistorija (1845-5867) 14
(2018), 1;
136-144
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
deforestacija, reforestacija, dinarski krš, Hrvatska
(deforestation, reforestation, Dinaric karst, Croatia)
Sažetak
Rad prikazuje specifične odnose čovjeka i okoliša u hrvatskome dinarskom kršu, kao jedinstvenoj prirodnoj sredini, koja je obilježena prije svega vodopropusnošću tla, lokaliziranim zonama obradivog tla te pod snažnim utjecajem mediteranske klime i redovitih sušnih razdoblja. Ove su okolnosti uvjetovale razvoj odgovarajućeg načina života u mediteranskome kršu i egzistencijalnog gospodarstva koje je u većoj mjeri kroz povijest određeno stočarstvom. Rad daje kraći prikaz ovih odnosa od neolitika do novovjekovnog doba, a od 18. stoljeća nadalje detaljnije prikazuje procese deforestacije i reforestacije na temelju rezultata novijih izvornih istraživanja više studija slučaja iz različitih zona hrvatskoga dinarskoga krša - planina Svilaja, središnji dio Zagore, otok Hvar i obalno šibensko područje. Dugotrajno razdoblje (pretjerane) ispaše u osjetljivoj mediteranskoj krškoj sredini uz dodatno iscrpljivanje šuma radi korištenja drvne građe i povećavanja površina za ratarstvo i pašnjake uvjetovalo je značajan razvoj procesa deforestacije do 19. stoljeća. Depopulacija koja prvo započinje na otocima početkom 20. stoljeća zbog sloma otočke ekonomije uslijed bolesti vinove loze, a potom od sredine 20. stoljeća i u dalmatinskoj unutrašnjosti zbog intenzivnog procesa litoralizacije, uvjetuje napuštanje zemlje otočke i zagorske ruralne periferije i pokreće proces reforestacije. Proces reforestacije je obilježen širenjem degradiranih oblika šume, šikare i makije te degradacije elemenata kulturnih pejzaža – suhozida i terasa, ali i mjestimičnom pojavom nestanka vinograda kao kulturnih i tradicijskih vrijednosti prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Borna Fuerst-Bjeliš
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- EconLit