Naslov
Prehrambene navike oboljelih od arterijske hipertenzije u Osijeku
(Eating habits of people with arterial hypertension in Osijek)

Autori
Radin Major, Anja ; Gradinjan Centner, Maja ; Kučinac Zubac, Ivana ; Centner, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
10. Štamparovi dani - Međunarodni simpozij ZDRAVI ŽIVOTNI STILOVI / - , 2018, 55-56

Skup
10. Štamparovi dani - Međunarodni simpozij ZDRAVI ŽIVOTNI STILOVI

Mjesto i datum
Pleternica, Hrvatska, 06.12.2018. - 09.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kardiovaskularne bolesti, hipertenzija, prehrana, mediteranska prehrana
(food intake, hypertension, CVD)

Sažetak
Uvod: Više od 2/3 pacijenata s kardiovaskularnim bolestima ima povećanu tjelesnu masu ili je pretilo. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj i uzrokuju 50% svih smrti od kroničnih nezaraznih bolesti. Hipertenzija je oko 6 puta češća u pretilih ljudi nego u onih s normalnom tjelesnom masom. Prema Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020. smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj gotovo je najviša u Osječko- baranjskoj županiji. Metode: Kod oboljelih od arterijske hipertenzije ispitivali smo prehrambene navike pomoću FFQ testa i standardiziranih upitnika o prehrani. Anketa je obuhvaćala 56 osoba (m = 32, ž = 24) u dobi od 33 do 87 godina. U 57% ispitanika uz arterijsku hipertenziju prisutne su i neke druge kronične nezarazne bolesti (dijabetes, hiperlipidemija, gastritis..). Rezultati: Najviši indeks tjelesne mase iznosio je 46, 1 (prosječni ITM = 29, 5). Utvrđeno je da 18, 2% ispitanika puši, podjednako u oba spola. Češće od jednom tjedno orašare konzumira 9, 4% ispitanika (70% ženskog spola). Suhomesnate proizvode češće od 3 x tjedno konzumira 46% ispitanika (27% žena i 69, 2% muškaraca). S druge strane, slatkiše gotovo svakodnevno konzumira 49, 4% žena i 21, 7% muškaraca. Škrobne namirnice svakodnevno uz ručak konzumira 91, 9% ispitanika. U prosjeku ispitanici dnevno konzumiraju 3, 3 obroka. Svježe voće ne konzumira svakodnevno 63, 8% ispitanika, a 48, 1% ne konzumira svakodnevno povrće u obliku salata. Zaključak: Obzirom na rastuću pandemiju pretilosti kao i oboljenja od nezaraznih kroničnih bolesti dobiveni rezultati su očekivani. Sve se češće preskaču obroci koji se u pravilu sastoje od rafiniranih ugljikohidrata i zasićenih masnoća. Vlaknaste namirnice, kao i namirnice bogate nezasićenim masnoćama i kvalitetnim bjelančevinama se rijetko konzumiraju što je povezano s povećanom pojavom pretilosti te sa povećanom vjerojatnošću oboljevanja od arterijske hipertenzije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Nutricionizam

POVEZANOST RADA