ࡱ> l bjbj 44}}k+ )?SSSggg8,g9@(    " .'8)8)8)8)8)8)8$;>JM8S6  66M8SS  .98 6S S '8 6'8 r)K* 'gH)8f9<9)>. >K*K*>S'366 66666M8M8 66696666>666666666 :Ovaj rad je objavljen: Matijevi, M. (2018).Neki didakti ki i andragoaki miskoncepti o gledanju na kvalitetu obrazovanja odraslih (str. 37-44). U Upravljanje kvalitetom u obrazovanju odraslih  Zbornik radova 8. meunarodne konferencije o obrazovanju odraslih. Zagreb: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Hrvatsko andragoako druatvo. NEKI DIDAKTI KI I ANDRAGO`KI MISKONCEPTI O GLEDANJU NA KVALITETU OBRAZOVANJA ODRASLIH Milan Matijevi U iteljski fakultet, Sveu iliate u Zagrebu HYPERLINK "mailto:milan.matijevic@ufzg.hr"milan.matijevic@ufzg.hr Koncept  kvaliteta obrazovanja je stohasti an i viaezna an. Takve je procese teako jednozna no odrediti, a to zna i da su upitni svi pokuaaji konkretizacije tog pojma. Takav je proces determiniran druatveno-ekonomskim, teoloakim, politi kim, tehnoloakim i drugim varijablama. Danas svjedo imo organizaciji u enja odraslih u digitalnom medijskom okru~enju. Pred obrazovanje odraslih postavljaju se novi zahtjevi koji su determinirani o ekivanim ishodima u enja, odnosno kompetencijama koje se stje u sudjelovanjem u obrazovnim programima te odgovarajuim didakti kim rjeaenjima. Andragoake i didakti ke zablude (miskoncepti) u vezi obrazovanja odnose se na izbor i izmjenu didakti kih strategija i medija (npr. frontalna i predava ka nastava, didakti ki mediji), uz ~elju da se svakim obrazovnim projektom obuhvati ato vei broj sudionika uz ato manje nov anih troakova. Tu je i neprimjerena primjena stru nih termina za objaanjavanje konkretnih fenomena, vidova obrazovnih procesa i ishoda u enja. Je li mogue upravljanje kvalitetom u obrazovanju odraslih ako nisu identificirani i konkretizirani svi parametri kvalitete? Dakle, ako za andragoake i didakti ke potrebe izdvojimo znanje, vjeatine, navike, kompetencije, uvjerenja, emocije, vrednote... je li mogue temeljito definirati upravljanje kvalitetom u obrazovanju ako ti parametri nisu konkretizirani, odnosno ako svi koji se bave ovim problemom pod identificiranim varijablama ne misle pribli~no isti sadr~aj odnosno zna enje. Osnovni fenomeni (pojmovi, definicije, aksiomi, teoremi...) u kontekstu obrazovanja odraslih nemaju jedinstvene znanstvene odrednice ato rezultira postojanjem viae teorija u enja, teorija akole, teorija obrazovanja odraslih. Obrazovanje ozna ava proces i rezultat toga procesa. Pred andragoake eksperte postavlja se pitanje mogunosti upravljanja tim procesom i ishodima. U ovom radu bavimo se tek nekim didakti kim i andragoakim miskonceptima koji su ugraeni u didakti ke i andragoake teorije u kontekstu aktualnog multimedijskog okru~enja, a koji se koriste pri pokuaajima razmatranja kvalitete obrazovanja odraslih. Klju ne rije i: andragoaka didaktika; didakti ke strategije; ishodi u enja; konstruktivisti ka nastava; zablude Uvod Prema konstruktivisti koj didaktici (jedna od teorija obrazovanja) rezultati u enja su usvojeni (osobni) koncepti iz nekog konkretnog znanstvenog ili ~ivotnog podru ja. Ako usvojeni koncepti, odnosno mentalne slike ili predod~be, nisu ispravni, nastaju pogreani mentalni modeli ili miskoncepcije (zablude) koje se, kada su jednom usvojene, vrlo teako ispravljaju (Lukaa, Radanovi i Garaai, 2011). Znanstvene miskoncepcije (zablude) imaju neke zajedni ke osobine (Fisher, 1985; prema Lukaa i sur., 2013). Osnovno je da su u suprotnosti sa znanstvenim, na injenicama utemeljenim konceptima. Postoji tendencija da se iste miskoncepcije esto pojavljuju kod veeg broja ljudi te da se vremenom one uzimaju kao istinite, bez sumnje u njihovu valjanost (u izvjesnom smislu dogmatski). Kao takve, miskoncepcije su vrlo otporne na promjene, a posebice kad se u pou avanju koriste tradicionalne predava ke metode ili u enje iz knjiga. Tradicija je ponekad glavni uvar (konzervator) nekih miskoncepcija. Logi ka osnova i argumentacija le~i u jezi nim iskazima tipa: To je tako dobro jer se to tako tuma i i radi stotinu godina! Ud~benici i druge knjige su esto u funkciji uvanja i prijenosa miskoncepcija:  To je tako jer je zapisano u brojnim knjigama i drugim znanstvenim radovima! Budimo slobodni postaviti pitanje: Postoje li miskoncepcije u znanostima o obrazovanju, odnosno u obrazovnim znanostima? Odgovor je, naravno: da, postoje. Zadaa je andragoga, didakti ara i drugih predstavnika obrazovnih znanosti istra~ivanjima tra~iti argumente da se zablude uo e te novim didakti kim rjeaenjima i teorijama prevladaju, kako bi rasprave o kvaliteti obrazovanja imale neki logi ki, metodoloaki i epistemoloaki smisao (Lu in, 2007). Koliko puta smo u akolskim zbornicama ili na znanstvenim i stru nim skupovima uli re enice: Mi moramo realizirati program! Program je preopairan i mi nemamo vremena sve to realizirati! `to ili tko se tu realizira? `to je tu u programu preopairno? Mo~e li se to  neato i kako suziti? Mo~emo li nai dva ili viae stru njaka koji e pod izrazom  realizirati program misliti pribli~no isti sadr~aj i rezultat  realizacije ? Autor ovog teksta je viae puta na seminarima za u itelje postavio pitanje: `to obi no procjenjujete, odnosno ocjenjujete, kod svojih u enika nakon neke nastavne epizode. Naj eai odgovor je: ZNANJE! Slijedi zadatak: Molim sve vas koji ste tako odgovorili da zavraite re enicu koja po inje rije ima  Znanje je... ! Za ovaj zadatak sudionici imaju 3-4 minute. Obi no ka~em: Sve ato napiaete bit e smatrano to nim kao odgovor! Sumnjate li da sam uvijek dobio toliko razli itih odgovora koliko je bilo sudionika. Glasno sam pred njima zaklju io: Dakle svi vi ocjenjujete neato drugo jer pod pojmom 'znanje' ne podrazumijevate isti sadr~aj! A o naaim procjenama znanja ovise sudbine naaih u enika (polaznika) jer se na temelju tih procjena odreuju njihove sudbine pri selekciji za napredovanje tijekom akolovanja. Podsjetimo: ovjek se razlikuje u odnosu na druga ~iva bia po tome ato u i svjesno. U e i neka druga ~iva bia (npr. ~ivotinje), ali se njihovo u enje razlikuje s obzirom na stupanj svjesnosti i mogunosti planiranja aktivnosti koje trebaju rezultirati promjenama u vlastitom ponaaanju. Dakle, u enje kao sustav aktivnosti implicira o ekivane rezultate. U iti zna i mijenjati se (Mezirow, 1998). Predstavnici obrazovnih znanosti su za konkretne rezultate u enja ponudili pojmove koji imaju konkretan sadr~aj, opseg i zna enje. Rezultate u enja u obrazovnim znanostima ozna avamo izrazima klju ne kompetencije (viae u Matijevi i }iljak, 2014), znanje, vjeatine, navike, stavovi, uvjerenja, vrednote (istina, ljubav, mir, nenasilje, empatija, tolerancija....) itd. (Matijevi, 2000). U obrazovnim znanostima je va~no uo iti razliku izmeu izraza u enje i pou avanje. Prvi izraz (u enje) ozna ava aktivnost svake ljudske jedinke koja vlastitim, obi no svjesnim, aktivnostima stje e nove osnovne kvalitete koje se odnose na kognitivno, afektivno i psihomotori ko podru je. Drugi izraz (pou avanje) ozna ava aktivnost drugih pripadnika ljudske vrste koje poma~u (poti u, organiziraju) raznovrsne scenarije i aktivnosti subjekata koji u e. U enje podrazumijeva uvijek, viae ili manje svjesne aktivnosti, subjekata koji u e, ali ponekad se u i i nesvjesno i nenamjerno (informalno, prirodno u enje). Svjesne aktivnosti su obi no istra~ivanje, otkrivanje, rjeaavanje problema, upoznavanje novih informacija, usavraavanje intelektualnih i motori kih radnji. Osim prethodnih znanja o znanju i obrazovanju podsjetimo i na joa neke elementarne epistemoloake spoznaje obrazovnih znanosti: znanje se ne mo~e dati, ne mo~e se predati, prenijeti, darovati. Ovo vrijedi i za sve druge ishode u enja (vjeatine, emocije, uvjerenja, stavove, vrednote....). Svi spomenuti fenomeni (ili konkretnije: vidovi ishoda obrazovanja kao procesa) ne mogu se (pre)davati ili (pre)nositi. Neki pripadnici ljudske vrste e te ishode usvajati ili (na)u iti samo ako viaekratno ponavljaju odreene aktivnosti odnosno ako sudjeluju u planiranim metodi kim scenarijima koji se organiziraju radi u enja. Predstavnici obrazovnih znanosti rado raspravljaju o obilje~jima ishoda u enja, npr. o kvaliteti znanja i obrazovanja.  Koncept 'kvaliteta obrazovanja' je viaezna an. Njegov je smisao u znatnoj mjeri kulturno odreen i mijenja se s vremenom pa se stoga o kvaliteti obrazovanja govori kao o 'dinami kom', a ne stati kom konceptu (Pastuovi, 2009, str. 192; sli no i kod: Mayne, 2014; Oduaran, 2017). Studije koje se odnose na kvalitetu obrazovanja ponekad eksplicite isti u polaziane indikatore ili konceptualne okrive (npr. teoloaki, politi ki, gospodarski, kulturoloaki, znanstveni i dr.; (Hebib, Bodroaki Spariosu i Ili Rajkovi, 2015; Moradi Sheykhjan, 2015; Ng, 2015; Pastuovi, 2009; Oduaran, 2017; Yang, 2011).). Predstavnici obrazovnih znanosti pokazuju dosta interesa za tra~enje odgovora na pitanje  Kakva je kvaliteta medija za u enje ili obrazovne svrhe i kako se mogu razlikovati dobri i loai mediji? (Keres, 2013, str. 128). To je posebno aktualno u zadnjih dva ili tri desetljea kada se stru njaci za informatiku sve viae interesiraju za u enje pomagano tim medijima. Tako se teorija obrazovanja i u enja obogauju novim, informati kim, pojmovima koji nemaju uvijek plauzibilnu didakti ku logiku (npr. blended learning). Miskoncepti u andragogiji i drugim obrazovnim znanostima U razgovorima meu nastavnicima koji pou avaju mlade i odrasle esto ujemo re enice: Ja predajem aest predmeta. Ja moram realizirati program. Ja sam realizirao program. 'Najva~nije je da u enici nau e novo gradivo. Moramo vje~bati novo gradivo. Moji u enici trebaju usvojiti dovoljno znanja za pozitivnu ocjenu. `kola u kojoj radim daje u enicima dovoljno kvalitetno znanje. Moja nastava je kvalitetna i suvremena jer koristim sve suvremene digitalne medije. Ja dr~im nastavu u jednoj suvremenoj u ionici. Organiziram didakti ku radionicu, ali se ne mogu odlu iti koji je ovo tip nastavnog sata. Najugodnije se osjeam u u enici u kojoj u enici (studenti) sjede u tri kolone po dvoje za jednim stolom. Prethodne re enice kriju u sebi dosta miskoncepata koje su rezultat oslanjanja nastavnika na terminologiju koja pripada razli itim didakti kim teorijama i razli itim vremenima kada se ta terminologija pojavila (npr. nastavno gradivo, tip nastavnog sata....). Ilustrirat emo ovu tvrdnju s nekoliko reprezentativnih primjera u nastavku. Veina terminologije i metodi kih scenarija koje upoznaju budui nastavnici, je opisana i objaanjena na paradigmi tradicionalne frontalne predava ko-prikaziva ke nastave. U povijesti didaktike odabrana je obrazovna okolina (dvorana u kojoj skupina odraslih ili mladih sjede u klupama gledajui druge sluaatelje u lea). Zaato baa takva fizi ka okolina? Taj izbor je uvjetovan vjerojatno iskustvima iz vjerskih objekata gdje su se okupljali mladi i odrasli kako bi sluaali one koji neato znaju i koji to svoje znanje ~ele  predavati onima koje to zanima ili koje ti  predava i ~ele uvjeriti da e im biti korisno za razumijevanje ~ivotne okoline u kojoj zadovoljavaju svoje ~ivotne potrebe (vjerski propovjednici). U raznovrsnim obrazovnim projektima dominira govor kao vid komuniciranja. U prvim nastavnim didakti kim projektima jedna je osoba govorila, a viae drugih osoba sjedilo ili stajalo te gledalo i sluaao osobu koja je neato predavala (govorila). Da bi te didakti ke situacije mogle du~e trajati u dvorane za predavanja su smjeatene stolice ili klupe za sjedenje, naravno tako da su se sluaatelji meusobno gledaXu u lea, jer glavni objekt (ili subjekt) za gledanje je bila osoba koja govori. Obrazovanje kao didakti ki scenarij i fenomen podrazumijeva i povremeni razgovor osoba koje su predava i s osobama koje su sluaa i te sluaa a meusobno. I uz takve aktivnosti (razgovor) sudionici nastavnog procesa ostaju u istom polo~aju sjedenja kakav je bio prigodom predavanja  osobe koja posjeduje znanje osobama koje trebaju to znanje . Jesu li zaboravili da bi za razgovor bilo korisno da se osobe koje razgovaraju gledaju licem u lice ili nisu shvatili da je taj detalj za ovu situaciju va~an? Na~alost, i danas u mnogo situacija obrazovna sredina za pou avanje i u enje odraslih je ureena tako da se glavni sudionici (polaznici, studenti, u enici) gledaju u lea osobe s kojima razgovaraju. Veina sudionika ne vide u tom scenariju niata udno niti didakti ki i komunikacijski neprimjereno! Govor i razgovor su va~ni vidovi komuniciranja u obrazovanju ali nisu jedini niti se tim komuniciranjem mogu postii svi o ekivani ishodi u enja. Na temelju postojeih komunikoloakih, psiholoakih i didakti kih spoznaja razgovor je mnogo djelotvorniji za obrazovne potrebe ako se osobe koje zajedno u e gledaju licem u lice, a ne da sjede prema modelu koji imamo u autobusu ili zrakoplovu. Zato i obrazovna sredina u kojoj se odvija neka razgovorna didakti ka epizoda mora biti tako ureena i opremljena da se svi sudionici mogu gledati licem u lice, a ne u lea. Digitalno pomodarstvo kao na in prikrivanja miskoncepata: Uvoenjem digitalnih medija u teoriju i praksu nastave i obrazovanja odraslih autorima se veoma svia sintagma  U iti na daljinu (npr. Broni, 2002; Miho ka, 2009). Pou avati na daljinu bilo koga, uporabom digitalnih medija je mogue, ali braniti sintagmu  u iti na daljinu je teako! U i uvijek odreena osoba ili osobe. U enje se dogaa u njima (u njihovim glavama ili, bolje rei itavom tijelu), u odgovarajuim organima, ovisno o prirodi o ekivanih ishoda u enja, bez obzira na to ato prijenos sadr~aja u enja poma~e (omoguuje) neki digitalni medij. Pa i knjiga ili bilo koji tekstualni medij prenosi neki sadr~aj od poailjatelja do primatelja na neku udaljenost, ali takvo u enje ne imenujemo kao  u enje na daljinu (osim ako nije dopisno obrazovanje, ali i tada nije primjereno koristiti izraz u iti na daljinu). Ukratko: sintagma 'u enje na daljinu' didakti ki, psiholoaki i andragoaki nema logi kog i znanstvenog smisla. To je tipi an didakti ki miskoncept. 'Pou avati na daljinu' ima smisla, ali 'u enje na daljinu' je veoma upitno? Miskoncepti u sveu ilianim ud~benicima: U novijim sveu ilianim ud~benicima se koristi terminologija, klasifikacije i definicije koje ne mogu biti obranjene logi kim i znanstvenim argumentima da bi studenti u ovim godinama trebali neato tako nau iti i koristiti u objaanjavanju i reguliranju procesa o kojima u e. Tako u jednom novijem sveu ilianom ud~beniku studenti trebaju u iti tipologiju nastavnih sati prema autoru Ivanovu koji je svoju klasifikaciju nastavnih sati ponudio prije osamdeset godina (Ivanov, u Be~en, 2004, str. 153). Ili studenti nastavni kih fakulteta godinama u e o u enju i ovakav sadr~aj:  .  $ ~ v x D F t v z ٴٟ{ocWOKO8Oc$h^h0 0J>*B*OJQJphh'\jh'\Uh`B*OJQJphh0 B*OJQJphh?1B*OJQJphh0 h)B*OJQJph(h`h/A5B*CJOJQJaJph(h`h`5B*CJOJQJaJph(huthoa6B* CJOJQJaJphphutB* CJOJQJaJphp%huthoaB* CJOJQJaJphp%hoahoaB*CJOJQJaJph. x x z 'h+-5$7d`7a$gd} $a$gd} $7x`7a$gd}$7dx`7a$gd@*$7d`7a$gd\prᖇxixZxKZxZh0 hYB*OJQJphh0 h_B*OJQJphh0 hrMB*OJQJphh0 htB*OJQJphh0 hsKB*OJQJphh0 h+zB*OJQJphh0 h|\!B*OJQJphh0 h+B*OJQJphh0 h[B*OJQJphh0 hemB*OJQJphh0 hYKB*OJQJphh0 h/[B*OJQJphDLNRTVXZjFFH ,>B:@ᖅvgvgvXvgh0 h$B*OJQJphh0 hGYB*OJQJphh0 hQ7B*OJQJph h0 hQ7B*OJQJ\phh0 h|\!B*OJQJphh0 hB*OJQJphh0 hYB*OJQJphh0 hWB*OJQJphh0 hN_B*OJQJphh0 h_B*OJQJphh0 htB*OJQJph"@tR:<>lôôåÅvh0 hVKB*OJQJph h0 h/[6B*OJQJphh0 hkB*OJQJphh0 h B*OJQJphh0 hN_B*OJQJphh0 h/[B*OJQJphh0 h|\!B*OJQJphh0 hYB*OJQJphh0 hQ7B*OJQJph' f!h!!!!""##H#P#$$$$$$$$$$$$%ŶŢŶ~~l~ZZ~ZZ#h0 ho;0J5CJOJQJaJ#h0 hLo0J5CJOJQJaJ$h0 h0JCJOJQJ^JaJ h0 h5B*OJQJph'h0 h0J5CJOJQJ^JaJhd0J5CJOJQJaJ#h0 h0J5CJOJQJaJ(hXh4>z??????NvxNP8:vvvvgXXh0 hlB*OJQJphh0 h0YeB*OJQJphh0 hhB*OJQJphh0 hpB*OJQJphh0 hyB*OJQJphh0 h'~TB*OJQJphh0 hHB*OJQJphh0 hxB*OJQJph h0 hx6B*OJQJphh0 hnB*OJQJphh0 hvsB*OJQJph2BB".08:HJ\^blnҴҥҥxxh0 hyB*OJQJphh0 hDB*OJQJphh0 h93B*OJQJphh0 h*B*OJQJphh0 hnB*OJQJphh0 h9d>B*OJQJphh0 h)oB*OJQJphh0 hYB*OJQJphh0 hyB*OJQJph) <P46dfҴҴҥҙҴҴ{l{{]{Nh0 hB*OJQJphh0 h;B*OJQJphh0 hyB*OJQJphh0 hiB*OJQJphh0 h0YeB*OJQJphh4KB*OJQJphh0 hc$B*OJQJphh0 h9d>B*OJQJphh0 hjRB*OJQJphh0 hV[iB*OJQJphh0 hB*OJQJphh0 hntB*OJQJphBrvz.l.0JLnxz|ôôôôåååôååÊÊ~hYB*OJQJphh0 h!B*OJQJphh4KB*OJQJphh0 h[pB*OJQJphh0 hc$B*OJQJphh0 hYB*OJQJphh0 hV[iB*OJQJphh0 hB*OJQJphh0 h? B*OJQJph0D>|bnh̻̬pdSSGSh`B*OJQJph h`h'6B*OJQJphh3B*OJQJphhYb!hB*OJQJphhYb!h9^B*OJQJphhYb!h,`VB*OJQJphhYb!hB*OJQJphhYb!h'B*OJQJph h`hqv6B*OJQJphhYb!hqvB*OJQJph(hXhyK5B*CJOJQJaJphh0 h}B*OJQJphhj4RThjL˶˟ˎ}jWjWjWjF h`h'6B*OJQJph$h`hc$6B*OJPJQJph$h`hO 6B*OJPJQJph!hYb!hc$B*OJPJQJph!hYb!hO B*OJPJQJph,hYb!h7B*OJPJQJ\nHphtH)hYb!hB*OJPJQJnHphtH)hYb!h7B*OJPJQJnHphtHhYb!h'B*OJQJph h h'6B*OJQJphLl     dgdZ $7x`7a$gd}$7-DM [$\$`7a$gd}$7d9D`7a$gd} $7`7a$gd}$7d9D`7a$gd}nHl꾦zbK66)hYb!hIB*OJPJQJnHphtH,h`h'6B*OJPJQJnHphtH/h`h'6B*OJPJQJ\nHphtH,hYb!h'B*OJPJQJ\nHphtH)hYb!h'B*OJPJQJnHphtH/hYb!h"@6B*OJPJQJ]nHphtH,hYb!h"@B*OJPJQJ\nHphtH)hYb!hB*OJPJQJnHphtH)hYb!h"@B*OJPJQJnHphtHXZ,NP`bҺr_rRJR-R8h`h80J6>*B*CJaJfHphq h`h'\6jh`h'\6U$hYb!hfY0J5B*CJaJph$hYb!h80J5B*CJaJph h`h6B*OJQJphhYb!hB*OJQJph)hYb!hIB*OJPJQJnHphtH/hYb!hI6B*OJPJQJ]nHphtH,hYb!hIB*OJPJQJ\nHphtH,hYb!hB*OJPJQJ\nHphtHbdntvxz|ѹѹ~o~o`QEQhYb!B*OJQJphhYb!hGfB*OJQJphhYb!ha"uB*OJQJphhYb!h3B*OJQJphh3B*OJQJphhYb!hh[B*OJQJphhYb!hc-B*OJQJph hYb!hfY5B*CJaJph.hYb!h8B*CJaJfHphq (h3B*CJaJfHphq 1h`h36B*CJaJfHphq |X˶˟tcXLXLXDX:6XhNjhN0J!Uh9OJQJhJhN6OJQJhOShNOJQJ!jhOShN0J!OJQJU%hXh'B*CJOJQJaJph/hYb!h'6B*OJPJQJ]nHphtH,hYb!h'B*OJPJQJ\nHphtH)hYb!hB*OJPJQJnHphtH)hYb!h'B*OJPJQJnHphtHhYb!hGfB*OJQJph h`hGf6B*OJQJphXt<>. 0 J      : < B D           " & ( , . \ ^ ` b d f j l ͽ͙%hXh'B*CJOJQJaJphhNhutmHnHuhajhaUjhh?hUhh?hhfhNOJQJ!jhfhN0J!OJQJUhOShNOJQJhNOJQJ&    $ & * , d f h j l  $7x`7a$gd}$a$ dgdZ 21h:p}~N. A!"#$% j' 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J }~NNormal dCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List 6U@6  0 Hyperlink >*B*phRR  0 Balloon Text dCJOJQJ^JaJNN  0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJ*W@!* Bb`Strong5\0a10 Bb0 HTML Cite6]0A0 NYw algo-summaryVOQV +z0 fontstyle01(56B*CJOJQJ\]aJo(phd^@bd fY0 Normal (Web)ddd[$\$CJOJPJQJ^JaJtH q fYmetaTT fYal-jddd[$\$CJOJPJQJ^JaJtHLoL 5}0 fontstyle21B*CJOJQJ^JaJph>> Z0Headerdp#.. Z0 Header Char> @> Z0Footerdp#.. Z0 Footer CharRR qv List Paragraphdx^m$PJtHH@H j`0 Footnote Text dCJaJDD j`0Footnote Text CharCJaJ@&@@ j`0Footnote ReferenceH*B'!B m 0Comment ReferenceCJaJB2B $m 0 Comment Text#dCJaJBAB #m 0Comment Text CharCJaJ@j12@ &m 0Comment Subject%5\NBaN %m 0Comment Subject Char5CJ\aJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] $1>CphSp4  ***-z @%~1;H4K$PFX$a^lsxD4:*hb|Xl =?@ABCDFGHIJKLMN5Ȼ l >E":eiiipXX $&-!\(# AA@0(  B S  ?_GoBack8 p8 p "#%&12<=>?IJUVWX`acdmnyz #$/012=>FGQR\]e#:BaEaIaxabbbbkooooooooooppp pde#;^_Ba^aaab)bbbc0csccd=eefghhiii'k@kkklooooooooooppp pBa^ajjkkkooooooooooppp pq  b Td:lV\N ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ^`)^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.q bn T:lΪ"X&H&>X(:Tj@[@<\`Ӑ$R(rSc %J K-T_x\ x#$xvl.5KY _ ]Yx2 XiJK'XV ZtxYxrdEzxj%JK$eE% ,,YZtxt:$#B_%JKP-#.$x_w&A)m)myKZtxopcU** xY>hEakx: Eak ,,;#Ezl#Ztx.$9L$xE%IEB  xM (&rd!&_w xYa5'_w$'Kf5x" *@Pp*k5 K-j+pcU+_ ]Yxn#,*}r2&D7}3Ztxsd5 Fx &(?k5Ke-?Ztx2M?x@XiJ<(AKf5 ,,A#B NxIEB_wxXC@C_ ]Yx{* D&D7kEx~Ex+jiFE%xF.G_ ]YxGMI_ ]YxXiJ%J*J9LC;:K*x-Kx9L*xSMe,m NH{  x>P$x=VP_ ]Yxeu\Q  x_ ]YR`qxuY$x [a[k5K7u\$x~\_]$xFj] [p_[IRT_F x:FcZtxcFex# fZtxf!&-)hxEak/V  xXk[IR<5l$xImlrd4m$xe,mFxR`q [ xZt!&x-\v_ ]Yx Hy#= qz_ ]YxzxEzH{Ezx, N ,,MlF5 H[p+B%fY4 _ 0  _ u yKy;A[Wl&dw8=x^ GTUYh2 93j`\ m |\!Yb!@]$c$u% *@*S,c-$0/0;S0U2Qa23}455JN6^6}6;B8:#U:m:o;<9d>b=?b??beAKC8C$DND4)EF3G6HYH I4KVKYKsKMrM}~NePjR T'~Tj0U,`VOWtct$s/AR)}b6h^n\oukQ7BdBDXy4pAd6-b!}Z47=H:r"@-9i|`&+ Bo;cIT? !nPhK$+_d JBnki|?,NZ5t3_qa!Z!G?8;r FyNBbkk@}"$+.78p $(0@BDFLP^dvUnknownWindows korisnikG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial7.*{$ Calibri5. .[`)TahomauTimesNewRomanPS-BoldMTTimes New RomancTTE1D4D710t00Times New RomanA$BCambria Math"1ZqZq[7=_9A0ko2HP  $P6 2!xxKorisnikKorisnik    Oh+'0  px   KorisnikNormal Korisnik2Microsoft Office Word@F#@P摩@P摩[՜.+,D՜.+,H hp|  7k  TitleNaslov4 8@ _PID_HLINKSA v`https://hrcak.srce.hr/napredakA8mailto:milan.matijevic@ufzg.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@@Data 1Table>WordDocument 44SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore'GC4SJU52A==2'Item  8PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q