Pregled bibliografske jedinice broj: 978678
Geoprostorne analize potencijala solarne energije u Republici Hrvatskoj primjenom multikriterijskoga odlučivanja
Geoprostorne analize potencijala solarne energije u Republici Hrvatskoj primjenom multikriterijskoga odlučivanja, 2018., doktorska disertacija, Geodetski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 978678 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geoprostorne analize potencijala solarne energije u Republici Hrvatskoj primjenom multikriterijskoga odlučivanja
(Geospatial analysis of solar energy potential in the Republic of Croatia using Multi-Criteria Decision Making)
Autori
Gašparović, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Geodetski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.11
Godina
2018
Stranica
144
Mentor
Medak, Damir
Ključne riječi
geoprostorne analize, GHI, GIS, multikriterijsko donošenje odluka, solarna energija
(geospatial analysis, GHI, GIS, Multi-Criteria Decision Making, solar energy)
Sažetak
Republika Hrvatska je zbog svojeg smještaja i blage mediteranske klime te velikog broja sunčanih sati pogodna za iskorištavanje solarne energije. U doktorskom radu razvijen je algoritam za računanje potencijala solarne energije u visokoj prostornoj rezoluciji. Izračunati solarni potencijal izražen je srednjom vrijednošću globalnoga horizontalnog zračenja u razdoblju od 2011. do 2013. godine. Kako bi se ustanovila točnost izračunatih podataka izrađena je analiza točnosti izračunatoga solarnog potencijala usporedbom s podacima preuzetim od komercijalnog poslužitelja solarnih podataka te podataka određenih iz satelitskih mjerenja kao i njihova usporedba s vrijednostima mjerenim na Zemlji. Provedena analiza točnosti pokazala je kako su podaci dobiveni razvijenim algoritmom bolji od podataka komercijalnog poslužitelja, pogodne su rezolucije te se mogu koristiti u svrhu određivanja optimalnih lokacija za iskorištavanje solarne energije. S obzirom da iskorištavanje solarne energije ovisi o brojnim parametrima, u doktorski su rad uključeni podaci o globalnom horizontalnom zračenju, naseljima, vodama, elektroenergetskoj, cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi, nagibu i orijentaciji terena, nadmorskoj visini, pokrovu zemljišta te zaštićenim područjima. Osim navedenih parametara, uključeni su georeferencirani socio-ekonomski podaci o nezaposlenosti stanovništva, broju stanovnika i ostvarenih turističkih noćenja kao i potrošnji električne energije. U doktorskom su radu geoprostornim analizama provedenim u programu GRASS GIS izrađeni rasteri svih parametara. Analitičkim hijerarhijskim procesom, izrađenim su rasterima dodijeljeni težinski koeficijenti te je sumom svih rastera izračunat završni raster optimalnih lokacija za gradnju solarnih elektrana u Hrvatskoj. Kako bi se ispitala točnost dobivenih rezultata, izrađena je analiza primjenom različitih težina parametara. Provedenom analizom zaključeno je da raster Final01, koji primjenjuje različite težine parametara i najveću težinu dodjeljuje globalnom horizontalnom zračenju i prostornim parametrima, daje najbolje rezultate. Temeljem izračunatoga solarnog potencijala i provedenih analiza odabranih parametara kao i usporedbom s ukupnom godišnjom potrošnjom, može se zaključiti kako iskorištavanjem solarne energije Republika Hrvatska može znatno smanjiti svoje potrebe za uvozom električne energije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geodezija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Geodetski fakultet, Zagreb