Naslov
Kontinuitet i diskontinuitet naseljavanja na prostoru antičkog Argirunta
(The continuity and discontinuity of settlement in the territory of roman Argyruntum)

Autori
Dubolnić Glavan, Martina ; Glavičić, Miroslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Podgorje: polazišta i perspektive razvoja kraja između Velebita i Jadrana

Mjesto i datum
Senj, Hrvatska, 13.10.2016. - 15.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Velebit ; Starigrad Paklenica ; Rimski Argirunt ; Teritorij ; Naseljavanje ; Terenski pregled
(Velebit ; Starigrad Paklenica ; roman Argyruntum ; settlement ; territory ; field survey)

Sažetak
Arheološkim terenskim istraživanjem šireg prostora današnjeg Starigrada-Paklenice prikupljeni su prostorni podatci o brojnim lokalitetima (špilje, gradine, tumuli, trase komunikacija), koji potvrđuju kontinuitet naseljavanja na razmatranom prostoru tijekom predrimskog i rimskog perioda. Na temelju obrade podataka recentnih istraživanja izrađena je studija naseljavanja peregrinske zajednice (civitas), čije je antičko središte zabilježeno u povijesnim vrelima pod nazivom Argyruntum. Proces oblikovanja teritorijalne zajednice oko središnjeg naselja tijekom željeznog doba na razmatranom prostoru moguće je tek djelomice rekonstruirati. Materijalni tragovi upućuju na zaključak da se središte željeznodobne zajednice formiralo na brdu nedaleko morske obale na položaju Gradina poviše crkve Sv. Trojice (Tribanj Šibuljina). Sudeći prema debljini kulturnih slojeva, veličini naselja te varijabilnosti površinskih pokretnih nalaza i građevinskih struktura, taj lokalitet ima neprekinuti kontinuitet naseljavanja tijekom željeznog doba i antike. Morfologija brdovitog terena upućuje na zaključak da je njegovo značenje primarno bilo strateško, zbog čega naselje tijekom antike ne poprima urbane forme naseljenosti. Urbano središte peregrinske zajednice razvilo se na ravnom terenu uz obalu mora na malom poluotoku u centru današnjeg Starigrada-Paklenice. Rimskodobni Argyruntum posjeduje urbane strukture (bedemi, ulice, forum, nekropola) karakteristične za rimski urbanizam. Epigrafička građa svjedoči i o njegovom municipalnom statusu, čime se Argiruntum i u pravnom smislu može definirati kao grad (municipium). Prema brojnim arheološkim nalazima, a poglavito prema nalazima iz gradske nekropole, kontinuitet naseljavanja Argirunta može se okvirno pratiti od 1. st. pr. Kr. do 4. st. po Kr. kada je grad napušten. U nesigurnim vremenima kasne antike povišeni položaji iznova dobivaju na strateškom značenju. Tragovi naseljavanja ponovno se vežu za prostor podno Gradine Sv. Trojica (položaj Klačeni zid), te za položaj Gradina poviše zaseoka Modrič. Ondje su, naime, dokumentirane dvije fortifikacije tipa castrum, koje tijekom kasne antike postaju jedina značajnija naselja na spomenutom prostoru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA