Pregled bibliografske jedinice broj: 978531
Intersticijski jezični i poetski međuprostori kroz prizmu ča-kaj-što na primjeru pjesničke zbirke Drage Štambuka Kad su miši balali molfrinu
Intersticijski jezični i poetski međuprostori kroz prizmu ča-kaj-što na primjeru pjesničke zbirke Drage Štambuka Kad su miši balali molfrinu // Čakavska rič : polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, XLVI (2018), 1-2; 245-271 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 978531 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Intersticijski jezični i poetski međuprostori kroz prizmu ča-kaj-što na primjeru pjesničke zbirke Drage Štambuka Kad su miši balali molfrinu
(INTERSTITION LINGUISTIC AND POETIC INTERSPACES THROUGH A PRISM OF ČA-KAJ-ŠTO ON THE EXAMPLE OF A POETIC COLLECTION OF DRAGO ŠTAMBUK KAD SU MIŠI BALALI MOLFRINU)
Autori
Jurdana, Vjekoslava
Izvornik
Čakavska rič : polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi (0350-7831) XLVI
(2018), 1-2;
245-271
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Drago Štambuk ; poezija ; zlatna formula: ča-kaj-što ; igra
(Drago Štambuk ; poetry ; golden formula ; ča-kaj-što ; game)
Sažetak
U radu se prikazuje i analizira u književnoteorijskom ključu pjesnička zbirka Kad su miši balali molfrinu. Pjesme kroz prizmu ča- kaj-što Drage Štambuka. U užem jezičnom smislu ta je zbirka poetičko ovjerovljenje zlatne formule ča-kaj-što koju je skovao i neumorno promiče hrvatski pjesnik, esejist, antologičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, liječnik i diplomat Drago Štambuk. Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što sažima i predstavlja/predočava bît hrvatskoga jezika kao trojstvenoga ili tropletnoga jezika, sastavljenog od triju dionica (stilizacija ili idioma/narječja), čakavske, kajkavske i štokavske. U tom trojstvenom okviru otvara se prostor nebrojenih mogućnosti poetskih invencija koje, pokazuje se u radu, korespondiraju s aktualnim procesima metapostmodernizma.Konkretan se pjesnički jezik, u navedenoj zbirci Drage Štambuka, u radu dekodira u svjetlu teorije recepcije, kao znatno složeniji u odnosu na prirodni jezik, a cijela se promatrana usložnjena umjetnička struktura prepoznaje kao poetski znak u igrovnomu modusu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
