Naslov
Spomenici Židovima stradalima u Prvom svjetskom ratu na području sjeverne Hrvatske u kontekstu njihova međuratnog položaja
(Monuments to Jewish victims in the WWI in the North Croatian area in the context of their interwar position)

Autori
Dobrovšak, Ljiljana

Izvornik
Historijski zbornik (0351-2193) LXX (2017), 2; 439-461

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Prvi svjetski rat, Židovi, spomenici, sjeverna Hrvatska
(First World War, Jews, Monuments, North Croatia)

Sažetak
Građani Kraljevine Hrvatske i Slavonije (djelu tada Austro-Ugarske Monarhije) morali su kao državljani zaraćene zemlje sudjelovati u ratu bez obzira na vjeroispovijest ili narodnost. Židovska zajednica iz Trojednice sudjelovala je u austrougarskoj vojsci i u Prvom svjetskom ratu podnosila je sve napore kao i drugi građani, te su neki pojedinci među njima zauzeli istaknute položaje u zajedničkoj vojsci. O broju Židova koji su stradali tijekom Prvog svjetskog rata teško je govoriti, budući da za Hrvatsku još uvijek ne postoje opći sumarni podaci o demografskim gubicima, tako ni podaci o židovskim gubicima (stradalih u ratnim operacijama, stradalih od posljedica ranjavanja ili stradalih od zahvaćenih epidemija na ratištima). Stradali židovski vojnici uglavnom su sahranjivani u blizini mjesta pogibije, tijela su rijetko prenašana u zavičaj, a i njihova imena rijetko su upisivana na obiteljske grobnice, mada ima i tih primjera. Koliko je za sada poznato od 33 židovske općine koje su do Prvog svjetskog rata postojale u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji (u ovo istraživanje uključeno je njih 29) samo su tri podignule zajedničke spomenike stradalim hrvatskim Židovima u vrijeme Prvog svjetskog rata. Prvi takav podignut je u Zagrebu 1930. godine, drugi u Koprivnici 1934., i treći u Križevcima 1935. godine. Zagrebački i križevački spomenici zadržali su prvotni oblik, dok je koprivnički malo preinačen te su mu dodane i žrtve Holokausta. U Čakovcu (u vrijeme Prvog svjetskog rata dio Ugarske) je 1929. podignut skupni spomenik svim stradalim vojnicima iz Čakovca bez obzira na vjeroispovijest, te se među njima nalaze imena stradalih čakovečkih Židova. Za ostala mjesta u Hrvatskoj u kojima su se nalazile židovske općine nisu poznate informacije o skupnim spomenicima stradalih židovskih vojnika te je jako malo sačuvanih i očuvanih obiteljskih nadgrobnih spomenika i kenotafa sa detaljnijim natpisima o stradalim židovskim vojnicima iz Prvog svjetskog rata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA