Naslov
Pušenje kod nepsihotičnih psihijatrijskih pacijenata
(CIGARETTE SMOKING AMONG NON-PSYCHOTIC PSYCHIATRIC PATIENTS)

Autori
Mamić, Ivana ; Mamić, Marin ; Lovrić, Božica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Hrana u zdravlju i bolesti, specijalno izdanje povodom 10.simpozija Štamparovi dani / - , 2018, 14-15

Skup
11. stručno edukacijski simpozij Štamparovi dani i Zdravi stilovi života

Mjesto i datum
Pleternica, Hrvatska, 06.12.2018. - 09.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
pušenje ; anksioznost ; depresija
(smoking ; anxiety ; depression)

Sažetak
Uvod: Pušači koriste cigarete kako bi ublažili emocionalne probleme, suzbijanje depresivnog i anksioznog osjećaja, postigli stabilizaciju raspoloženja, služi im za opuštanje, te oslobađanje od stresa, upravo simptomi koji se javljaju kod psihijatrijskih poremećaja. Korelacija pušenja i psihičkih poremećaja odavno je utvrđena, takvi bolesnici teže se odlučuju na prestanak pušenja ili uopće o tome ne razmišljaju, dijelom i zbog same činjenice što apstinencijski simptomi pojačavaju anksiozne i depresivne tegobe. Cilj: U ovome se radu pokušalo provjeriti da li postoji razlika u intenzitetu depresivnih i anksioznih simptoma kod pušača i nepušača s nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima, utvrditi postoji li razlika u pojedinim dijag- nostičkim skupinama u razini ovisnosti o nikotinu, utvrditi da li postoji povezanost intenziteta anksioznih ili depresivnih simptoma sa stupnjem ovisnosti o pušenjem. Također se pokušalo utvrditi postoji li povezanosti između intenziteta anksioznih i depresivnih simptoma i želje za odvikavanjem od pušenja i postoji li povezanost između intenziteta anksioznih i depresivnih simptoma i količine konzumiranih cigareta. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 183 psihijatrijska bolesnika, od toga 95 pušača i 88 nepušača, podijeljenih u tri skupine prema dijagnozama. Korišteni su sljedeći upitnici: upitnik demografskih podataka, upitnik o pušačkim navikama, HAD ljestvica, FTND upitnik. Korištene su prikladne statističke metode: jednosmjerna analiza varijance, Hi-kvadrat test i Fisherov egzaktni test. Razina značajnosti je postavljena na Alpha = 0, 05. Rezultati: Rezultati su pokazali kako postoji razlika u intenzitetu simptoma između ispitivanih dijagnostičkih skupina u skupini ispitanika s poremećajem ličnosti, gdje su pušači anksiozniji od nepušača (p=0.006). l'akođer istraživanje je potvrdilo kako ispitanici s poremećajem ličnosti imaju najteže izraženu ovisnost o nikotinu u usporedbi s drugim dijagnostičkim skupinama (p=0, 026). No ostale tri hipoteze su odbačene kako nije bilo statistički značajnih povezanosti kod ispitivanih dijagnostičkih skupina između stupnja anksioznosti i depresivnosti i težine ovisnosti o pušenju. Također nije pronađena povezanost između težine ovisnosti i količine konzumiranih cigareta niti u jednoj ispitivanoj skupini. Zaključak: Pokazalo se kako su pušenje ima najveći utjecaj u skupini ispitanika s poremećajem ličnosti, oni su anksiozniji od nepušača, ali oni također i pokazuju najtežu ovisnost o pušenju. No sve skupine ispitanika pušača svjesne su štetnosti pušenja, te kod svih postoji želja za odvikavanjem od pušenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA