Naslov
Kršćanstvo i EU: izvještavanje „Glasa Koncila” u razdoblju pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (2009. - 2013.)
(Christianity and the EU: reporting of the weekly „Glas Koncila” during the period of Croatia’s accession to the European Union (2009-2013))

Autori
Bendra, Ivana

Izvornik
Crkva u svijetu : CUS (0352-4000) 53 (2018), 1; 71-93

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
„Glas Koncila” ; Pristupanje RH u EU ; Lisabonski ugovor ; Nove vrijednosti EU-a ; Nova evangelizacija
(Glas Koncila ; Accession of the Republic of Croatia to the EU ; Lisbon Treaty ; The EU new values ; New evangelization)

Sažetak
U ovom se radu razmatra o načinu izvještavanja hrvatskoga katoličkog tjednika „Glasa Koncila” tijekom pristupnih pregovora RH s EU-om. Istraživanje je provedeno primjenom kvalitativne induktivne analize sadržaja, u čijem je središtu Lisabonski ugovor i u skladu s time utvrđivanje i klasificiranje novinskih članaka koji izvještavaju o njegovu utjecaju na odnos EU-a prema kršćanstvu i samim kršćanima. Analizom su obuhvaćeni članci u razdoblju od prosinca 2009. do srpnja 2013., koji su potom tematski razvrstani u tri kategorije: Lisabonski ugovor i nove vrijednosti EU-a, Nova evangelizacija i budućnost EU-a te Budućnost Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Detaljnom analizom članaka „Glasa Koncila” utvrđeno je kako su, tijekom procesa ristupanja RH u EU, oni upućivali na postojanje nesklada između vrednota koji se nalaze u temelju Lisabonskog ugovora (2009.) i njihove stvarne primjene u odnosu EU-a prema kršćanstvu (europskom kršćanskom civilizacijskom naslijeđu i kršćanskim vrednotama) i u konačnici prema samim kršćanima. Ističući kako je navedeno posljedica odmaka Europe od kršćanskog svjetonazora, odnosno promicanja ideologije ekonomskog neoliberalizma, u okviru kojega koncepti, poput sekularizma, pluralizma, relativizma, materijalizma postaju nove vrijednosti, članci upućuju na relativizirajući odnos prema kršćanstvu općenito i napose prema pravima kršćana na slobodu vjeroispovijesti. Stoga se u člancima upućuje na važnost nove evangelizacije, dijaloga i veće odgovornosti kršćana u suočavanju s duhovno-moralnom krizom u kojoj se EU trenutno nalazi. Na koncu, analiza članaka ukazuje kako se, unatoč navedenom, podupire ulazak RH u EU, u okviru kojeg se ističe tradicionalno ključna uloga kršćanstva u RH te njezina važnost u primicanju nove evangelizacije i očuvanju europskog kršćanskog civilizacijskog naslijeđa i kršćanskih vrednota u Europskoj uniji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA