Naslov
Informirano upravljanje posjećivanjem u zaštićenim područjima
(Informed Visitor Management in Protected Areas)

Autori
Carić, Hrvoje ; Jakelić, Marko

Izvornik
Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam (1330-0652) 26 (2018) (2018), 1 (55); 146-155

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
zaštićeno područje, upravljanje posjetiteljima / posjećivanjem, nosivi kapacitet, informirano odlučivanje, pokazatelji
(protected area, visitor / visitation management, carrying capacity , informed decisionmaking, indicators)

Sažetak
Predstavljajući recentni primjer istraživanja nosivog kapaciteta značajnog krajobraza Donji Kamenjak i medulinski arhipelag, autori ukazuju na primjenjivost rezultata provedenih istraživanja pri donošenju informiranih upravljačkih odluka povezanih s upravljanjem posjećivanjem te u razvoju sustava potpore odlučivanju pri upravljanju zaštićenim područjem. Primjer je referentan s tri ključna aspekta: 1. karakteristično za RH, obilježen je izrazitom sezonalnošću posjećivanja, što pri vršnom opterećenju rezultira intenzivnim pritiscima na prirodne vrijednosti uz istovremeni (pretpostavljeni) negativan utjecaj na zadovoljstvo posjetitelja, 2. namjere odgovornih da svoje daljnje upravljačke odluke i akcije utemelje na što jasnijim pokazateljima koji, u ovom slučaju, kao polaznu osnovu koriste koncept nosivog kapaciteta, 3. interdisciplinarnosti pristupa, odnosno koreliranju niza pokazatelja (turističkih, okolišnih, ekoloških i ekonomskih) u istraživanjima provedenim za ovo ZP, a polazeći od detaljnijih uvida u prostorno-vremensku distribuciju posjetitelja ZP. Primjer posebno karakterizira naglasak na prikupljanje podataka usklađenim terenskim istraživanjima (provedenim tijekom sezone 2016.): • istraživanje zadovoljstva posjetitelja i percepcije gužve ; • obilazak prometnica uz snimanje georeferenciranog video-zapisa ; • video snimanje bespilotnom letjelicom s visine 40-50 m i 400 m ; • ručno brojanje prometa kao dopuna i provjera postojećeg sustava automatskog brojanja ; • pješački obilasci predmetnog područja s detaljnim fotodokumentiranjem (analiza geomorfologije i korištenja obale). Aktualni diskurs upravljanja posjećivanjem sve više pozornosti stavlja na uspostavu konkretnih parametara i pokazatelja radi informiranog odlučivanja. U promatranom primjeru, razmatrani su slijedeći parametri prihvatnog kapaciteta: 1. Okolišni i ekološki parametri - razmatraju aspekte utjecaja na kopnene ekosustave, more i obalni rub, a kao prioritetni za ovo područje selektirani su utjecaji cestovnog prometa i upravljanje rizicima od požara ; 2. Posjetiteljski parametri - baziraju se na istraživanjima provedenima u predsezoni i sezoni na osnovu kojih je bila moguća komparacija različitih režima i intenziteta korištenja ; 3. Prometni parametri - analiza svih vrsta prometnih tokova te, posebno, parkiranja motornih i nemotornih vozila ; 4. Prostorni parametri - određeni su detaljnom analizom stanja te preciznim kartiranjem namjene i korištenja površina (odnosa planiranog i postojećeg stanja) u kontekstu relevantnih propisa i dokumenata prostornog uređenja. Navedeni parametri nosivog kapaciteta su ključni za potrebe informiranog upravljanja jer: • identificiraju ključne („kritične“) aspekte okoliša, • daju precizan uvid u prostorno-vremensku distribuciju posjetitelja, • daju uvid u zadovoljstvo posjetitelja s fokusom na percepciju gužve, • jasno pozicioniraju istraživanja i izračune u vremenu, koreliranjem trenutnog broja posjetitelja na zadanoj površini i anketiranja zadovoljstva posjetitelja, • koriste prometno modeliranje, • koreliraju bioindikatore s posjećivanjem, • koriste „nove“, zapravo raširene i razmjerno dostupne tehnologije (informatičko modeliranje, snimanje dronom, georeferenciranje foto i video zapisa i sl.), • daju zaključke i/ili smjernice koje implicitno i eksplicitno upućuju na ključne upravljačke odluke i buduće planiranje upravljanja posjećivanjem. Autori predlažu smjernice za izradu studija upravljanja posjećivanjem, prilagodljive specifičnostima pojedinog zaštićenog područja, u dvije osnovne faze: I. Inventarizacija, analiza i evaluacija postojećeg stanja - detaljna evaluacija postojećih načina posjećivanja, rezultata dosadašnjih relevantnih istraživanja te upravljačkog okvira, prakse i iskustava JU u provedbi plana upravljanja i/ili drugih upravljačkih dokumenata. Po potrebi se provode dopunska istraživanja posjetitelja / posjećivanja, odnosno utvrđuju smjernice za provođenje takvih istraživanja u budućnosti ; II. Utvrđivanje općih ciljeva i okvira upravljanja posjetiteljima / posjećivanjem - preispituju se mogućnosti i ograničenja unapređenja sustava upravljanja posjećivanjem u planskim razdobljima sukladnim kako aktualnim potrebama, tako i potrebi revizije odnosno izrade plana upravljanja. Nakon konzultiranja lokalnih dionika, određuju se / predlažu opći ciljevi upravljanja posjećivanjem. Završno, preispitivanjem različitih modela razvija se prijedlog odgovarajućeg okvira upravljanja posjećivanjem. Rad zaključno se obrazlaže svrhovitost izrade studija upravljanja posjećivanjem, unutar zakonodavno-institucionalnog okvira RH prvenstveno kao stručnih podloga u postupcima izrade akcijskih planova upravljanja posjećivanjem, odnosno planova upravljanja zaštićenim područjima, ali i prostornih planova te drugih planskih, strateških i inih dokumenata koji se na pojedino zaštićeno područje odnose. Upućuje se na poseban značaj detaljnijih uvida u prostorno-vremensku distribuciju posjetitelja (lokalne i istodobne gustoće, karakteristike tokova itd.) te potrebu koordinirane provedbe istraživanja prostornih i prometnih pokazatelja s istraživanjem posjetitelja (struktura, očekivanja, zadovoljstvo) što u konačnici omogućava korelacije s okolišnim, ekološkim i ekonomskim pokazateljima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Arhitektura i urbanizam, Interdisciplinarne tehničke znanosti, Ekonomija, Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA