Naslov
FIlozofija vrlina Josefa Piepera
(Josef Pieper's Philosophy of Virtue)

Autori
Mijatović, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
FIlozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.09

Godina
2014

Stranica
217

Mentor
Oslić, Josip: Veljak, Lino

Ključne riječi
Pieper, filozofija vrlina, ljudska narav, moralni karakter, antropologija, metafizika.
(Pieper, philosophy of virtue, human nature, moral character, anthropology, metaphysics.)

Sažetak
Iz analize mnogobrojnih etičkih struja jasno proizlazi da izazovi s kojima se susreće moralno-etički subjekt ne samo da nisu razriješeni već se dodatno zaoštravaju. Jedan od mogućih odgovora na etičke promjene i probleme u društvu nudi i filozofija vrlina, koja se u istraživanju vrlina i njihove uloge u moralno-etičkom životu oslanja na rad Josefa Piepera. Pri tome je središnje pitanje shvaćanje ljudske naravi i njezine mogućnosti potpune aktualizacije, teorije i intencionalnosti djelovanja, postizanja konačnog cilja prakticiranjem vrlina... Bez fundamentalne povezanosti metafizike i etike, metafizike i antropologije, koje su oblici jednog koherentnog sistema, vrlo teško je pojmiti ljudsku narav kao teologijski projekt koji se mora realizirati. Ističući filozofijsko-teologijski karakter, Pieperova filozofija vrlina nam omogućuje razumijevanje supstancijalne uloge vrlina u formaciji kreposnog karaktera i esencijalnu ulogu milosti u usavršavanju čovjekovih sposobnosti čineći zajedno holističku sliku ljudskog napretka kao racionalnog bića. Na temelju početne poteškoće definiranja etike vrlina i iz filozofijske perspektive dana je konceptualna analiza i problematizacija fundamentalnih elemenata filozofije vrlina (ljudska narav, sreća, čovjekovo djelovanje, dobro, racionalnost) koji omogućuju preciznije i jasnije razumijevanje temeljnih pojmova pri čemu je prikazan značaj i funkcija vrlina u oblikovanju moralnog karaktera djelatnika. Koncept revitaliziranja vrlina predstavlja neodgodivi zahtjev i temeljni nacrt antropologijsko-metafizičke paradigme vrlina koja se jedina tiče cjeline ljudskoga života. Stoga filozofija vrlina, u svjesnoj suprotnosti prema onom obliku etike koja primarno razumijeva samu sebe kao diskurs opravdavanja moralnih normi, znači, prije svega, razvijajuću prirodnu mogućnost egzistencije, a ne njezino suzbijanje, odnosno kontinuitet nečega što je počelo davno prije i treba postići svoj cilj ispravnim djelovanjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA