Naslov
Specifičnosti funkcioniranja osječke psihijatrijske službe u vrijeme Domovinskoga rata
(The specific functioning of the Psychiatric service in Osijek during the Homeland War)

Autori
Požgain Ivan ; Kotrla Topić, Marina ; Perković Kovačević, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Četvrti interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: Grad Osijek u obrani Hrvatskog Istoka, knjižica sažetaka / Brekalo, Miljenko ; Buntić, Mate ; Kotrla Topić, Marina ; Lukić, Anamarija ; Penava Brekalo, Zvjezdana - Osijek : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2018, 31-31

ISBN
978-953-7964-61-0

Skup
4. interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: grad Osijek u obrani hrvatskoga Istoka

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 30.01.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Domovinski rat, psihijatrijska služba, KBC Osijek
(The Homeland War, psychiatric service, Clinical hospital center Osijek)

Sažetak
Klinika za psihijatriju u osječkoj bolnici formirana je 1988. godine, nakon odjeljivanja od neurologije. Sastavljena je od četiri klinička odjela i dnevne bolnice. Kao jedna od četiri tada postojeće klinike u osječkoj bolnici, Klinika za psihijatriju počela se dinamično razvijati ususret osnutku Medicinskog fakulteta u Osijeku. Nažalost 1991. godine uslijed ratnih zbivanja otvaranje fakulteta je odgođeno. Ratna zbivanja utjecala su na cijeli Grad Osijek, a time i na Kliniku za psihijatriju. Manji dio njezinih djelatnika otišao je na neprijateljsku stranu, a nekolicina ih je izbjegla iz Osijeka na sigurnija područja u zemlji ili u inozemstvu. Međutim, velika većina liječnika, sestara, psihologa i pomoćnog osoblja ostali su uz svoje bolesnike tijekom cijelog rata. U vrijeme najvećih razaranja 1991./92. godine Klinika za psihijatriju, uz tek nekoliko drugih bolničkih odjela, izvršavala je sve svoje zadaće u Osijeku, na samom rubu bojišnice. Osoblje i bolesnici premješteni su u podzemni prostor zgrade ginekologije dan prije nego što su zgradu Klinike teško razorile dvije neprijateljske granate. U pogledu same psihijatrijske službe, osim uobičajenog psihijatrijskog liječenja, u tome se periodu intenziviralo i bavljenje psihotraumatologijom. Naime, upravo su ratna zbivanja u prvi plan dovela psihološke posljedice ratnih trauma, poglavito posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Iako je PTSP do tada u međunarodnim krugovima bio dobro poznat i sustavno istraživan, u vrijeme Domovinskog rata nije bio uveden kao zasebni poremećaj u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti te se psihijatrijska služba po prvi puta susretala s ovim poremećajem kao izravnom posljedicom ratnih trauma, kako kod branitelja, tako i kod civilnog stanovništva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA