Pregled bibliografske jedinice broj: 978118
Geotehnički projekt tunela Plasina
Geotehnički projekt tunela Plasina, 2017., diplomski rad, diplomski, Građevinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 978118 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geotehnički projekt tunela Plasina
(Geotechnical design of Plasina tunnel)
Autori
Mihaljević, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Građevinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
21.09
Godina
2017
Stranica
96
Mentor
Bačić, Mario
Ključne riječi
tunel, stijenska masa, sidra, mlazni beton, NATM
(tunnel, rock mass, rock bolts, shotcrete, NATM)
Sažetak
Prvom dijelu rada ukratko je iznesena terminologija i osnovne bitne činjenice potrebne za razumijevanje tunelogradnje. Na početku su objašnjena naprezanja i deformacije koje se javljaju u stijenskoj masi prije, tijekom i nakon iskopa tunela i način na koji se ta naprezanja i deformacije stavljaju pod kontrolu. Nakon toga navedeni su i objašnjeni načini iskopa tunela, od tradicionalnih metoda iskopa pomoću kompliciranih razrada profila do danas najčešće korištenih metoda: miniranja i strojnog iskopa. U nastavku je opisana podgrada koja dolazi nakon iskopa tunelskog profila te vrste podgrade i načini funkcioniranja svake od njih. U zadnjih pedesetak godina većina hrvatskih, a i svjetskih tunela je izvedena Novom austrijskom tunelskom metodom (eng. NATM, njem. NÖT). NATM je opisana u zasebnom poglavlju u ovom radu iz razloga što je i tunel „Plasina“, koji je predmet ovog diplomskog rada, izveden njome. NATM je Rabcewicz predstavio 60-ih godina prošlog stoljeća te je metoda doživjela razne propale pokušaje i razne sumnje od strane tunelograditelja i inženjera. Nakon kratkog uvoda u tunelogradnju (koja je inače vrlo opširno područje) u nastavku rada predstavljen je tunel „Plasina“ sa svojim geografskim, geološkim i ostalim značajkama te je pomoću preporuka RMR klasifikacije određena podgrada za jednu geotehničku jedinicu koja se sastoji većinom od II. i III. kategorije stijenske mase. Podgrada se sastoji od gotehničkih sidara, mlaznog betona, armaturnih mreža i čeličnih lukova. Tunel „Plasina“ je izmodeliran u računalnom software-u „Flac 5.0“ koji je osnovan na metodi konačnih razlika (FDM) te su pomoću njega dobivene vrijednosti horizontalnih i vertikalnih pomaka tunelskog iskopa kao i sile u podgradnom sustavu. Ulazni podaci čvrstoće stijenske mase za software „Flac 5.0“ dobiveni su iz računalne aplikacije „RocLab“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo