Pregled bibliografske jedinice broj: 977989
EUROPSKI INTEGRACIJSKI PROCESI I SOCIJALNA DRŽAVA - INTEGRACIJSKI POTENCIJALI SOCIJALNE DRŽAVE
EUROPSKI INTEGRACIJSKI PROCESI I SOCIJALNA DRŽAVA - INTEGRACIJSKI POTENCIJALI SOCIJALNE DRŽAVE, 2010., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 977989 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
EUROPSKI INTEGRACIJSKI PROCESI I SOCIJALNA DRŽAVA -
INTEGRACIJSKI POTENCIJALI SOCIJALNE DRŽAVE
(EUROPEAN INTEGRATION PROCESSES AND SOCIAL STATES -
INTEGRATION POTENTIAL OF SOCIAL STATE)
Autori
Altaras Penda, Ivor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
13.03
Godina
2010
Stranica
325
Mentor
Kalanj, Rade
Ključne riječi
Europska unija, socijalna država, integracije, socijalne politike, sloboda, sigurnost, pravda, poduzetništvo
(The European Union, the welfare state, integration, social policy, freedom, justice, entrepreneurship)
Sažetak
Krenuvši od osnovne pretpostavke da su socijalna pitanja temeljni izazov za europske integracijske procese ovaj rad analizira do koje mjere postojeće europske socijalne države mogu imati integrativni potencijal za ujedinjenu Europu koja se upravo u našem vremenu svakodnevno stvara. Kako je koncept socijalne države nastao baš na tlu Europe te se proširio diljem svijeta moglo bi se pomisliti da je Europa iznašla rješenja za mnogobrojne izazove s kojima se susreću sve svjetske pa i europske socijalne države u današnjem globaliziranom svijetu, ali se pokazalo da to nije slučaj. Iz analize mnogobrojnih teorijskih radova i statističkih pokazatelja te pravnih dokumenata koje produciraju institucije Vijeća Europe i Europske unije jasno proizlazi da izazovi s kojima se susreću europske socijalne države ne samo da nisu razriješeni već su dodatno zaoštreni, naročito u prvom desetljeću XXI. stoljeća. Dodatno, jasno je prezentirano da će biti nužno uvesti nove konceptualizacije i operacionalizacije ideje socijalne države kao i izvorišta europskih integracijskih procesa i jedino se na temelju takvog djelovanja može pretpostaviti iznalaženje mehanizama koji bi mogli doprinijeti daljnjem razvoju spomenutih ideja i procesa. Uvođenje tih promjena u načinu promišljanja o glavnim temama kojima se rad bavi moralo bi rezultirati jasnim i nedvosmislenim opredjeljenjem o tome kakva se Europska unija želi postići, koji oblik pravde i pravednosti se želi promovirati, koja će biti sudbina galopirajuće sve ne efikasnijih institucija koje bi trebale predstavljati ljude – vlastite građane te naposljetku i najvažnije hoće li se čovjek kao slobodnomisleće biće opet vratiti u centara interesa i socijalne države i europskih integracijskih procesa. Ako se to iz bilo kojeg razloga u najskorije vrijeme ne dogodi vrlo je izvjesno kakva je socijalna slika Europe pred nama. U nastojanju da Europska unija pronađe vlastiti modus vivendi i modus operandi ona je vrlo često spremana i na odricanje od vlastitih temeljnih postulata kako bi razriješila trenutne poteškoće, a takva rješenja temeljena na konsenzusu ne doprinose, kao što se misli, trajnom rješavanju izazova, nego služi kao "vatrogasna mjera" ; kao prva pomoć koja tek smiruje strasti, ali dugoročno stvara dodatnu količinu frustracije koja može rezultirati i povećanim oblicima društveno agresivnih ponašanja koja sasvim sigurno imaju dezintegrirajuće posljedice. Da bi se to spriječilo i Europska unija i njene socijalne države morati će se obratiti "čovjeku" i njegovim potrebama, jedinim pravim i temeljnim pokretačem svih društvenih zbivanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb