ࡱ>  bjbj>> 7<pTpTi %`F48&t.>T"vvvQQQ,,,,,,,$/O2,QQQQQ,vv-7$7$7$Q$vv,7$Q,7$7$:(,j)vqZu\) ,-0.)R 3! 3j)j) 3~)QQ7$QQQQQ,,a#QQQ.QQQQ 3QQQQQQQQQ &: Politi ka misao, Vol. 44. (2006.) br. 1. str. 53 - 65 Soroseva interpretacija Popperove znanstveno - politi ke teorije __________________________________________________ Ivor Altaras Penda* Sa~etak Autor u ovom radu preispituje tezu o spoznajno  teorijskoj i znanstveno  politi koj istovjetnosti mialjenja Georga Sorosa i Karla Poppera. Iako se K. Poppera smatra rodona elnikom ideje i koncepta otvorenog druatva, a Georgea Sorosa prakti arom, koji je tu ideju pokuaao provesti u djelo, autor izmeu ova dva mislioca, koja su, svaki na svoj na in, obilje~ili XX. stoljee, pronalazi itav niz razlika zbog kojih tvrdi da se pretpostavljena istovjetnost niti u kojem slu aju ne mo~e argumentirano braniti. Dapa e, autor je mialjenja da je mogue pronai viae potencijalnih razloga zaato se Soros upustio u filantropsku aktivnost, od kojih ~elja za realizacijom baa Popperovog koncepta nije na prvom mjestu. Stoga zaklju uje da se njihov bliski odnos ipak prvenstveno mo~e objasniti na razini emotivne blagonaklonosti, koja je nastala na temelju vrlo sli nih ~ivotnih iskustava. KLJU NE RIJE I: G. Soros, K. Popper, otvoreno druatvo, znanstvena i politi ka teorija UVOD Kada George Soros postaje predmet interesa znanstvene rasprave, esto odmah na po etku treba biti sasvim jasan u odreivanju namjere koja se ~eli postii otvaranjem ovakvog tipa diskursa. Uvijek e postojati oni koji e zbog oduaevljenja prema G. Sorosu (ili upravo zbog suprotne emocije) stvarati apriorne sudove o tome ato je Sorosa poticalo da stvara i promialja baa na na in na koji je on to inio. U tom kontekstu, na svijetlo dana izai e argumenti poput Soroseve neodoljive apekulantske naravi, koju je potvrivao na svjetskim tr~iatima kapitala i na kojima se obogatio; ili e pak relevantno postati njegovo ~idovsko podrijetlo. Bez obzira na to da li se prema ovim neospornim injenicama iz njegove biografije odnosimo pozitivno, negativno ili neutralno (ato prvenstveno najviae govori o nama samima), one su samo djelom doprinijele njegovom ~ivotnom svjetonazoru. No, same po sebi, ove injenice ipak nisu dovoljne da bi ga u potpunosti objasnile. Mo~da se neato potpunija slika o Sorosevim izvoriatima promialjanja svijeta mogu ia itati upravo iz njegovih objavljenih knjiga, iji primarni cilj i jest bio, kako sam Soros ka~e: "objasniti sebe" (Soros, 2000.:7). I to prvenstveno sebi samome, a onda i drugima. Dakle, ovaj rad e se baviti argumentacijom vezanom uz Popperov utjecaj na Sorosa, a koji je nedvosmisleno iskazan u Sorosevim djelima. JESU LI DRU`TVENE ZNANOSTI TEK "LA}NE METAFORE"? Karl Popper je imao veliku va~nost u ~ivotu Georgea Sorosa. Za to imamo i viae nego jasne pokazatelje. Soros je Poppera prozvao svojim "duhovnim mentorom" (Soros, 1993.:167), a svima nam je poznato da se, zbog vee medijske pozornosti u javnosti, pojam otvorenog druatva viae povezuje sa mre~om Sorosevih fundacija nego sa naslovom Popperove knjige Otvoreno druatvo i njegovi neprijatelji, iz koje je i nastala ideja za ime zaklade. Tako se, po tko zna koji put, kao po nekom pravilu, dogodilo da je "u enik" postao poznatiji i popularniji od svog "u itelja". Soros je u Popperovim mislima i analizama vidio vrijednosti koje su mu pomogle u stvaranju originalnog i samostalnog koncepta mialjenja. On je, kao aktivni selektor informacija, iz ponuenog Popperovog teorijskog pristupa razvoja znanosti i politi ke teorije prihvatio ideje koje su podr~avale Soroseve uvide, dok je one druge, nakon kriti kog preispitivanja, sasvim otvoreno odbacio, kada je to smatrao potrebnim. Iako je Soros izuzetno poatovao Karla Poppera, niti u jednom trenutku nije dvojio u vlastitu mogunost negiranja istinitosti pojedinih Popperovih konkluzija. Tu prije svega mislim na Sorosevo shvaanje Popperove pretpostavke o jedinstvu i univerzalnosti znanstvene metode, koja se mo~e (i mora) jednako primijeniti i u prirodnim i u druatvenim znanostima. Soros je takvo vienje znanosti nazvao "o itom zabludom" (Soros, 1993.:187). U nastavku Soros ka~e: Izmeu ta dva podru ja postoji temeljna razlika: predmet je druatvenih znanosti po svojoj suatini refleksivan, a refleksivnost briae granicu izmeu tvrdnje i injenice, onu granicu koja je kriti ki proces u inila toliko djelotvornim u prirodnim znanostima. Sam izraz "druatvena znanost" la~na je metafora (Soros, 1993.:187). Na prvi pogled ovaj, tek jedan od brojnih razli itih pristupa znanosti ne bi trebao predstavljati podru je dubljeg ili nepremostivog spora izmeu ova dva autora, ak i uz injenicu ato ovu razliku, kao va~nu, Soros isti e u gotovo svim svojim knjigama. Meutim, Soroseva potreba da se u potpunosti ogradi od ovakvog Popperovog stava nije slu ajna, a ima i znatno dalekose~nije posljedice, ak i od onih koje bi dobrovoljno priznao sam Soros. Naime, upravo razlika u pristupu znanosti i znanstvenoj metodi, kao i njezinim dosezima u druatvenim znanostima, stvara jaz izmeu Sorosa i Poppera, koji se, takoer, o ituje i u njihovim politi kim teorijama i to upravo u onoj mjeri u kojoj su, kod Poppera, ove dvije cjeline misli povezane. Dok je Popper u znanstvenim krugovima postao nadaleko poznat sa svojom teorijom falsifikacije, po kojoj je opovrgljivost glavno svojstvo koje neku znanstvenu teoriju ini znanstvenom (Kureli, 2002.:25), George Soros je uveo pojam refleksivnosti, kojem je takoer nastojao dati znanstveni karakter. Refleksivnost nas, kako ju Soros razumije, upuuje na stav da su druatveni akteri uvijek mislei sudionici, koji svojim mialjenjem aktivno utje u na druatvene dogaaje. Kako, dakle, ovjekovo mialjenje postaje sastavni dio druatvene stvarnosti, tu je stvarnost, pri nekom druatvenom istra~ivanju, nu~no uzeti u obzir. Meutim, upravo je to ovjekovo mialjenje "faktor nestabilnosti" koje se, prema Sorosu, ne mo~e znanstveno iskazati, jer je ono nesavraeno, nepredvidivo, impulzivno, esto neracionalno, podlo~no brzim promjenama i gotovo uvijek pod utjecajem predrasude samog misleeg subjekta (Soros, 1996.:46). Iako je Popperu u znanstvenoj analizi, falsifikacija mogla poslu~iti kao verifikacija znanosti, Soros ovdje ima poteakou, i to stoga ato je s negiranjem znanstvenog karaktera druatvenih znanosti pojmu refleksivnosti oduzeo svojstvo faktora verifikacije. Soros bi se s ovom konstatacijom, mogue, ak i sam slo~io i to zato ato je samoinicijativno druatveno poimanje stvarnosti nazvao "& viae alkemijom nego znanoau" (Soros, 1996.:24; Soros, 1993.:187 ili Soros, 2000.:69). Ostaje nam stoga otvoreno pitanje: ako je Soros imao ovakve spoznaje, zaato je pokuaao teoriju refleksivnosti u svojoj knjizi Alkemija financija prikazati kroz metodu eksperimenta, dakle, sasvim u duhu znanstvenog i znanstvene metode? O ito je Soros s jasnom namjerom odabrao podnaslove ove knjige, a oni su upravo u skladu sa strukturom kako bi valjalo izraditi znanstveni rad. POGLAVLJAAlkemija financijaZnanstveni radITeorijaPostavljanje hipotezeIIPovijesna perspektivaProu avanje dosad poznatih injenica o predmetu istra~ivanjaIIIEksperiment u ~ivoKonceptualizacija i operacionalizacija eksperimentaIVEvaluacijaAnaliza rezultataVReceptZaklju ak Usporedba strukture knjige Georgea Sorosa, Alkemija financija i osnovnih dijelova tipi nog znanstvenog rada To da je Soros ipak, od samog po etka, u svoj rad implementirao ideju znanosti potvruje i slijedei njegov stav: U tijeku mojih investicijskih aktivnosti, otkrio sam da financijska tr~iata djeluju na principu koji je, na neki na in, srodan znanstvenoj metodi. Donoaenje investicijske odluke je kao formuliranje znanstvene hipoteze koja se podvrgava prakti nom testu. (Soros, 1996.:24). Meutim, ako se krene od temeljne pretpostavke s kojom je u svoje istra~ivanje krenuo George Soros, i to onoj o neadekvatnosti primjene znanstvene metode u druatvenim istra~ivanjima, lako se mo~e doi do apriornog zaklju ka o upitnoj znanstvenoj vrijednosti Sorosevih stavova, do kojih je doaao na temelju znanstvene metode kojoj ipak u kona nici negira vrijednost. Osim ato je Soros pojmu refleksivnosti oduzeo status znanstvenog pojma, on je takoer onemoguio da se ovaj pojam i znanstveno verificira. Jer, ako bi se iskazao slu aj kada bi to ipak bilo mogue, tada bi to predstavljalo iznimku od Soroseve prvotne pretpostavke. Teako je, naime, istovremeno tvrditi da znanstvena metoda ne mo~e doprinijeti airenju spoznaje u druatvenim istra~ivanjima (jer je, primjerice, nemogue obuhvatiti sve varijable koje utje u na mialjenje druatvenog aktera), a istovremeno takav stav pretvoriti u teoriju koja bi mogla objasniti druatvena kretanja i za nju tra~iti znanstvenu potvrdu. Takav pokuaaj nu~no dovodi do djelomi ne ili potpune revizije Sorosevog osnovnog stava. To ato je Soros svoju teoriju refleksivnosti izuzetno uspjeano primijenio na tr~iatu kapitala, mogua je dodatna indicija (circumstantial evidence) koja bi upuivala na potvrdu istinitosti sadr~aja pojma refleksivnosti. Meutim, za potpunu potvrdu te istinitosti joa uvijek nam fali neposredni dokaz (direct proof). Pri tom, Soroseva iznad prosje na zarada koju je ostvario ne mo~e nam poslu~iti kao potrebna verifikacija da je ova teorija to na, jer je mogue njegov uspjeh pripisati, ne samoj refleksivnosti, ve setu drugih, na burzi viae ili manje, isprobanih varijabli (od posjedovanja i koriatenja insiderskih informacija do unaprijed dogovorenog zajedni kog i istovremenog djelovanja razli itih brokerskih kua u cilju manipulacije tr~iatem). Za pretpostaviti je da, zapravo, Sorosu nikako nije u interesu nai taj neposredni dokaz kojim bi sasvim nedvosmisleno potvrdio istinitost svoje teorije (koliko god to zvu alo nevjerojatno!). Jer ako bi ga naaao, to bi zna ilo da se ova teorija mo~e provjeravati i da se u ponovljenom eksperimentu, pod istim uvjetima, mogu dobiti isti rezultati, ato su temeljne pretpostavke znanosti. S druge strane, ako se ustrajno inzistira na tome da se ideja refleksivnosti ne mo~e niti provjeravati niti ponoviti u praksi, mora se postaviti pitanje: koja je vrijednost teorije koja je objasnila samo jedan jedini slu aj i to onaj iz proalosti? Jasno je da ve i prema predmetu svog istra~ivanja, i prirodne i druatvene znanosti imaju svoje specifi nosti koje se, sasvim sigurno, odra~avaju i na primjenjive metode putem kojih je mogue doi do relevantnih zaklju aka. Znakovito je, meutim, da se perspektiva tzv. "tvrdih" znanosti (fizika, matematika, biologija& ) uzima kao ope mjerilo vrednovanja znanstvenog rada, pa se tako druatvenim znanostima (kao reprezentantima tzv. "lakih" znanosti) ak pokuaava oduzeti znanstveni karakter. Mogue je zamisliti i inverziju ovakvog poimanja, i to ako bi smo, kao jedinu vrijednost, prikazali istra~ivanje samo slobodnomisleeg subjekta, pri emu bi negirali znanstvenost prirodnih znanosti. Va~no je napomenuti da se u ovako voenim raspravama gotovo uvijek izgubi iz vida injenica kako sve znanosti (i prirodne i druatvene) imaju svoj zajedni ki izvor  u filozofiji. Negirati vrijednost cijelog jednog segmenta ljudskog stvaralaatva predstavlja izravnu negaciju filozofije, a time, posredno, i vlastite izvoriane podloge. Primjenu refleksivnosti u analizi i razumijevanju druatvenih aktera i njihovih izravnih i neizravnih u inaka u druatvenoj zbilji vidim kao vrlo va~an doprinos druatvenim istra~ivanjima, a znanost je sasvim sigurno u mogunosti i ovu teoriju valorizirati na na in da ona postane njen sastavni dio koji e doprinijeti poveanju dosad akumuliranog ljudskog znanja. VEZA IZMEU ZNANSTVENE I POLITI KE TEORIJE Karl Popper je smatrao da je osnovni zadatak znanosti doi ato bli~e istini (Popper, 1995). Iako postoji itav niz odreenja ato bi to istina trebala biti, tj. ato taj pojam zna i, ona bi se mogla definirati kao podudarnost injenica i stvarnosti. (Bryan, 1988.) Meutim, i takav pristup u praksi nailazi na poteakoe jer postaje upitno ato su to injenice i kako treba gledati na stvarnost. Slikovni prikaz ato slijedi na duhovit na in, zorno prikazuje kako se na isto mo~e gledati na sasvim razli ite na ine.  Slika br. 1  Tko je u pravu? Je li ovo broj 6 ili 9? Ono ato je Poppera fasciniralo jest mogunost da bi znanost tu razliku izmeu mnogobrojnih poimanja stvarnosti, ako ne u potpunosti dokinula, a ono barem svela na najmanju moguu razinu i to kroz svoenje injenica na zajedni ki nazivnik koji bi mogao poslu~iti kao univerzalna i ope prihvaena mjera. Ovakvo povjerenje u znanost i njenu metodu, Popper je ~ustro branio u raspravama koje je vodio sa svojim sugovornicima, a na njega se oslonio i u svom najpoznatijem djelu o izvoriatima totalitarizama Otvoreno druatvo i njegovi neprijatelji. U tom se djelu, tek naizgled odvojivai od svoje znanstvene teorije, Popper upustio u analizu i tuma enje koncepta mialjenja iji je rezultat bio podr~avanje tribalisti kog, monisti kog, magijskog i nekriti kog pogleda na svijet u kojem individua kao vrijednost niti ne postoji, a kojeg je jednim imenom nazvao zatvoreno druatvo. Nasuprot toga stoji tzv. otvoreno druatvo koje, po Popperu, oslobaa kriti ku mo ovjeka (Popper, 2003). Popper se svom ~estinom argumenata obruaio na Platona, Hegela i Marxa pripisavai im konceptualiziranje i davanje raznolike podrake upravo zatvorenom tipu druatva, koje je na ovaj svijet donijelo toliko ljudske boli, nesree i patnje. Meutim, znakovito je da su na ideju o znanosti kao modelu za unifikaciju poimanja injenica, prije Poppera ve doali Marxovi sljedbenici koji su svoj pogled na svijet popularno zvali marksizam ili nau ni socijalizam ( epo, 1969). Tako je znanost i u ovom slu aju bila upotrijebljena u cilju promocije i odr~avanja odreene ideologije, a Popperov bi pokuaaj, iako sasvim sigurno ne s tom namjerom, bio samo jedan u nizu ve vienih. Karl Popper je konceptualno osmislio ideju otvorenog druatva, no nigdje u svojim djelima nije iskazao definiciju ovoga propagiranoga pojma, ak i bez obzira na to ato su mu i otvoreno i zatvoreno druatvo trebali poslu~iti tek kao ideal-tipovi. Ono ato je izravno rekao o poimanju razlike izmeu ova dva pretpostavljena i suprotstavljena druatvena oblika jest bilo slijedee: U daljnjem tekstu magijsko ili plemensko ili kolektivisti ko druatvo zvat emo zatvoreno druatvo, a druatvo u kome su pojedinci suo eni s osobnim odlukama  otvoreno druatvo (Popper, 2003). Kako se Popper u svojoj daljnjoj elaboraciji teme vrlo kriti ki odnosi prema Marxu i njegovim tuma enjima razvoja povijesti  spo itavai mu da nikada nee moi dobiti znanstvenu potvrdu svojih politi kih ideja, jer nigdje nije jasno definirao kakvo je to komunisti ko druatvo te gdje i kada e se pojaviti, pa se s toga njegova ideja o tom druatvu niti ne mo~e opovrgavati (falsificirati)  mnogi Popperovi kriti ari su ga optu~ili da ini posve isto ato i Marx, a kojeg tako sna~no kritizira (Polaek, 1996). Popper je na jednak na in izbjegao rei kada i gdje se mo~e o ekivati ostvarenje onoga ato on naziva otvoreno druatvo. Soros, meutim, ~elei nadopuniti nedostatak definiranja pojma otvorenog druatva kod Poppera, pokuaava to u aest navrata u initi u svojoj knjizi Kriza globalnog kapitalizma i to gotovo uvijek s istom re enicom: Otvoreno druatvo je vrlo sofisticirani oblik organiziranja. (Soros, 1993.: str. 9, 15, 132 i 238.) ili prtZ \ ^ ` 246˿zvoh\XhXoOh{wh*\aJh4hA+h*\5\aJ h4h4 h(h*\h(h(5CJaJh(CJaJ h(CJ aJ hA+h*\0JCJ aJ hA+h*\CJaJh*\CJaJh{wh*\5CJ$aJ$hA+h*\5CJ$aJ$hA+h*\5CJ aJ h(?+5CJ aJ hu55CJ aJ hzxh*\5CJ$aJ$ hA+h*\h 0jrt\ ^ ,46@ & Fgd 0j$a$gd 0j$8]^8a$gd 0j$ ]^a$gd 0j$]^a$gd 0j$a$gd 0jgd 0j$&d P a$gd 0j6>@VJPVn*,<8V,jnp:JLN6:xپϹԴԴԊ h]\ h:p\ hR_\h%O5CJ\h.5CJ\ht&A5CJ\ hym\ h{*T\ hF:;\ ha;\jh7 0JU\ hb\ h4!\ h4*\ hP"\ hk\hkhk\h\h5CJ\hA+h*\5CJ\2@N .%T''')**/6:=====$$Ifa$gdaZCl $]^a$gd 0j & Fgd 0jgd 0j$a$gd 0j:Vh #### $J$L$,%.%^%&&"&$&>&f&j&&&'H'P'R'(p))))***.*N*d*v*z***** , ,,,-B-t...߾߾߹侬鞙jhu0JU\ hk\ hu\hF:;5CJ\hFh1N\ h%O\ h1N\ hym\h(h(\ha;ha;\jhF0JU\ hF\ hF:;\ h4*\ ha;6\ ha;\ h(\7...p/r/////,0>0t00T1b1111*22222.3d33334444464|44465T55666667777888v888889H9996:8:::::::ȭר hkC-\ h~(\jhG0JU\ h1Xb\ h|\ hk\ hzM\ h}\ hym\hGhG6\ h.\ h\h\ hG\ hu\ h%O\B::6;;;;;<p<v<<< ==6=N====????@@J@n@@@@@@@@@AAAlACCCCCCDDᶭ摌摌zzh\hh\h\ hkC-\ hym\ hrL\ h\hcCJ\aJhchc6CJ\aJh\hCJ\aJhchcCJ\aJhaZCh\h\haZChc\haZChc5\ h(\ hc\ hk\h~h~6\ h~\ h0\.==>>>@>Fkd$$IfTlF5MeN  t06    44 lapytaZCT$$Ifa$gdaZCl @>B>H>t>>\FFF$$Ifa$gdaZCl kd$$IfTlF5MeN  t06    44 lapytaZCT>>>??\FFF$$Ifa$gdaZCl kd\$$IfTlF5MeN  t06    44 lapytaZCT?????\FFF$$Ifa$gdaZCl kd $$IfTlF5MeN  t06    44 lapytaZCT?????\FFF$$Ifa$gdaZCl kd$$IfTlF5MeN  t06    44 lapytaZCT???@@AA\TLTTT$a$gd 0j$a$gd 0jkdf$$IfTlF5MeN  t06    44 lapytaZCTACCCF8LR W_aa@bb@fBfFfHfffjsvv$a$gd 0j & Fgd 0jgd 0j$a$gd 0j$]^a$gd 0jD DLDDD(E`ErEEEEFF&FaHaXa`aaaaa>b@bbbbbbbNcZcc,d.dHe ht76\ht7ht76\ ht7\ h\ hym\ hdw\hdw5CJ\h.5CJ\ht&A5CJ\h"ht&A\ h+b\ h(?+\ h;S\ h0c\ h \ h&\ h [\ hF\ hz@n\ h0t\ h"\2Heeee>f@fBfDfFfHfdfffg&gjgii0jBjHjTjZjjjjjjkkkkkm mVmZmdmmmmmmmn6nXnþzzvhym hhVhOhOhO6hM6hOhmhD#hMq hMq6hhVhMq6 h;X\ hvp\ hMq\ h\ hD#\h;SCJ\aJht7CJ\aJhD#CJ\aJ h;S\jht7ht7U\ hdw\ ht7\ h"\.XnZn\nno@oTo2pFpXp\pjppppppp qqqqqqqqqrr>sxsssstttu u,u.uйҹ,ºȽҽlее}hqgh)&h h\ hhVhHh\hH\h\h\\ hH6\hHhH6\ hH\jh@c0JU\hLhL6\ hNB\ he\ h"'\jhO0JU\ hJa\ h.\ hL\ hJq\1lf|~ "&:@TX\^`\xz~:FV`Pr04ǿǻ h;\ hB\ h \ hr\ h_\h_hhVhi.6 hhVhi. hhVh"h"hi.h_ hhVh]$h [hrhymhqgh h]$?46HP(268P.04Tvx~:`JL` R4jᲨ hhVhjP}hjP}hjP}6\ hjP}\ h# \ hxE\hKhK6\hKhD6\ hK\ hX\ hr\ hym\ hD6\hDhD6\ hD\ hX\ h \ h\ hr\ h]$\5j|fhj&(*:>"$2LPR2b r fj˼˲˼ƞ~ytytot h\a\ h>Y=\ h"\ht&A5CJ\hi5CJ\h5CJ\ h}\ h}\hojh]$\ hk!6\hojhoj6\ hM[\ hk!\ hox>\ hoj\h}h]$\jh_A0JUh_Ajh/0JUhOEh/hk!hjP}+j*0TZ\^`v$FVX,.Z\̷ȳȷȣȣȜȔȐȉȉ hhVhYh1EhhVhW6 hhVhWhk! hhVh'_ hR_6hR_hF:; h'_6hThT6h'_hThW5CJ\ht&Ah(\ h(\ h_A\ ho\ hLX\ h>Y=\ h\a\2 24>@BN\`b .0XZ,02>@fh&(`bdprt hhVh4 hhVh1E hhVh h'_h'_h1EhAhA6hA hhVhYh'_ hhVh'_ h'_6hhVhY6G0@ dXoWW & F h ]^` gd 0j & F h$ ]^$ `gd 0j & F h ]^ `gd 0j & F h]^`gd 0j & F hx$ ]x^$ `gd 0j & F h@ ]^@ `gd 0j & F h X]^ `Xgd 0j  24.2Rbd~:<>FVX R^bdݻjSoh!Ujh!Uh! h!6h!5CJ\h1E5CJ\hhVhW6hhVhW6] hhVhWhW h'_6hhVhY6h'_ hhVh'_ hhVhY;X J   | 0| $^a$gd 0j$a$gd 0jgd 0j$L^`La$gd 0j L^`Lgd 0j$a$gd 0jgd 0j & F h ]^` gd 0j    J L   8 ^ ~     | ~ 02h~|~~Ķjh!0JUjhaZCUhaZCh}h!6 h<-Mh! heh! huh! h!6hFh!6jh!0JU h!0JhA+h!5CJ\h! h!0Jjh!U7  gd 0j &`#$gdM#  hA+h!5CJ\haZCh 0j0JmHnHuh!jh!0JU h!0J 5 01h:pM#. A!"#$% $$If!vh#v#v :V l t06,5N5 pytaZCT$$If!vh#v#v :V l t06,5N5 pytaZCT$$If!vh#v#v :V l t06,5N5 pytaZCT$$If!vh#v#v :V l t06,5N5 pytaZCT$$If!vh#v#v :V l t06,5N5 pytaZCT$$If!vh#v#v :V l t06,5N5 pytaZCT?kDd(Nv  C RA:Razli ite%20to ke%20gledanjaRujH6qfnQjXFIjH6qfnJFIFC   ")$+*($''-2@7-0=0''8L9=CEHIH+6OUNFT@GHEC !!E.'.EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEE" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?( ( (I4U[,vR#z/_;hlfR{)y2%ČaI̙;?ePXٙ}s,\"FA'ʼ }}I}#$t9]*zj{vC /_DxuL),mBƤs3.ྷYDT9޼E6 #tN?>ո%Vmdw5$.\*j^]*?G*̫$.9VM5(@QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQIwm7zgZ($( SP\Cgz+o$orM1lzS<`89Imا`M<&Da@tfCЊ"MB@' ]Vk4Ō1RpJ.,)ُ5ΧƼ8 hJI Qh3Ac.WwE=ֽib;azMIlԥxsO[6"p3*wVghzVlcPtx㏭w>`r>M;Ks=-~(((((((((((((((((((((((((((g[[y&&oo ބ$/O8vmGRcka$rxci]6ϊk$GGMֺ!J`ۺ qU*pak.rZI$ݔRea 9OPz$pKj-֜;>Ws{HY#N0ϭp0?2JW` zTipwAa@<֍_B65=QtNuU&fĥB^6gһ Yr[kZ((((( Zu =k5mLj:"F׳iW t#=\W9.xdyp9WNjɑUذ9&Fi6vL:WЙnfy,*`U0A\x  k[rjp[zG<"vڞlҸ}MpZs$𧢊JSzj'W8$/)m5ൂ^XnYCs'W(;Tbi/\|CYMRF=밐sڦj@#{+S& S!6 ( ( ( ((:w5|B 4+%v܀d ^\H ~)M]WM,Z e ->KΤ{t8w#)14 I;Vdjz=2}O Mpn}"?z{ qV/$s)95\Z $rɾmEy| iVn΀n%Aw f[fEtU`ⰮވŚ(QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEM=5 tr@d\zZ^}zhcrsNo!$|KkMjxI+1ߚ۞滕9h=Úv1$?z.m^8>oZQGI5ZMUk%hY-#F1\`y`S[HU$ijC[۬C2tҪHG+i<`$7gO@rFF@1=wW]|7`WOXj_{QH(((afo|7rЫ3[ ݺӳ_ =DHРbH7f*G]겹Gˌ梺 5^d5p&NCsI V2OTy9۸BA$*3T]헅-晄^ծVF0;bE+#d皦z嶐WWo̡mx"C ˷`@Nk|YDq_\sJ5]DDC(#+ ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( }KGj-SV(L&rݹz (xV 35we_4I&ьVtֲfw& ҊFrW 4l3ר§5IlֽJ ыm(l_Cjd†HCFMR5[Ojzx$uT!Ӵ{g77#kv,1d"RE`PQEQEQEQEVn.Ktv+"p >sjBmEPq>Q3|kz$;1FFq+'Db'a 6ֲ>owQwx?_Z3Jb֙A=3r+ n9]'48lDǵs~%'G|{QfLT<#w7svk}N֊(((((((((((((((((((((((((((((2=(0>FKBw=zyq\u]Q\b1jR0Tmxy=$t/IssKC:rhJQ2i+e,E@9ۚMoA:Td495fRKaG@)[y:Mx_/BѭX Qq+.KhIs ~`+GQH" ■aEPEPEPE@(.d'c<57iq{WGQpx zT5iˆےGR})>mi8)Ā¸^;RuK#}niA=)ʉ4һ2$]!>ėl<;b{+Ib:t\V)ؚROC\DV{k+Xa|HJWJJ*$}N=_N<|CW˼ d*8ǙZJ]Ey  =w.'[fJ`HmI5m2 =s:կ,Tr%ii`m)՛= (QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQESemnU;I$/#"WxjE+l瓹\⋁x-qUtv cg@ 2q+ܕɌ`]gV_et4[:riO K:SpX=$J木Cdji\')jnsj6_27V NJ't'vlm=KMHekb{?—1{Bp=s^IspL.Z#񮪎3EQ@Q@fh7:*kN;9Z󮐱5VaNElڱ+` Tc,yLq o-uXe z!$v!1x5KJQI:wVlTӰ'rFMD$ڞ\MF0u mdx!wH\M]63g޽,k״_De|>]:fFSTj_VH#\ʷ5{psdsugwsا;׎ի[;%,SW1^4;7-fzKYp\Vf ((((((((((((((((((((((((l OPZk^}^񽮝;  mSWvdXz'QkZ>m3&kvVE@345C MGERB5`q kS3kM^6Zx!JԄsJs\wmd?$lPOjGUxʿCӳZx̼,;b/0pd\n${WU\=ΕnYTmk8)D ݦj)wM.N)R43dA>5i {"Q~ :㬝{~cpzT\pMkq\49 IZBǽ+_AcX6v~ڳVI?uUd0$N*=ueҩ$)0"{q43uJk.TVM>s~ 3F Ǩⷧ'K z؞>?:KTkq,;Z~?zan*ݖ( ( ( 'vh(46h|EpNvsWط񤱠‰?kn^p]A9i⑘ 0Tr4l%('=iQ]eg QMۀf=+.bdqU= r&%JEUrQkTua9QNrkucv_W8zkpeWCh-j]bb,߶T rZ_~.c,[*ڽ#'V.ykE</jR_C)%{Γ^%_O3+v6kKRsM{Uqcm32D"qd&b(QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQESdu6w8U'S{V?ux4*O1(gzk<^j:0Q(?B r<3}Llk7JM=o+S#[={WOx/8>`0<5mJVh^#mgr=ji#G{qT' h!i(17j4䎏MΛ#&;1mt *)^XP7QL 503/t%O8'LУ#ƅ}Dg!w|>TwιY7c˻c+d?: 7AyoIڨ'S q~OFovX*@(((ۯ =7Z,9t[hy_⏡tv7ːvnHIȥwcX 8$0I-(.ɮ}J@sJ*r8HJ.搑BW IN;DhytMSf  i ql'Szj_:rQnOQ]טzr#.M0qZޅq{LKR{zyT[viK4aKz^B*0s {k&fzn~զ1^@UQ+K   0;"9f-T&$uQYQEQEQEܫ 8UI 5-zTܻU=N$[d~|W^R5x8+ ɮv ɴ銣q}>|BXcҘ8mírYw69%cT}:<ßv5Iڌ)ӶʻDd湻 1o5Qj Gr8;OOp:Kv>)TlgU4F+jӭ@6ˑUyq֐5K{ұ~O5hF'0(^]'_Aj#WU]סQEQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@ڗ4UlCI]:k;+k+;|L~d ɦV:gTLV^2XFgu_`l u袬ވF-u =h>PtIXc%S-r>H{tרA[o|`P ^O̾Wub-QYQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEV<+}O [ q VkٝA @0A=+J2tĜ aYWv5x燇IP\9QL𤅴EVl+E+l u7?V&UN4eӏ$A"w Ұ5i`f#~f=_ 3QE ( ( ( (3 .r%Ӄ^MH,''WU$WhP2kX/AuGe1?K<.s\g@⍤u);TdW#Ā?눯E?2yh#"2fr#8;ZF'8yh[tXoFy@^G Wh`(\gn2~eWub-QYQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEVopOOa[ WBPwe2>.+/ 񢪏kiFʫ63BLʸ3Z*'tZky:E#<Ԛ2-5O]K{Bs)ҁE:`@jR->| N?yIqK*~Bt~=.(((((LC<[A`,Q^-juާmkM^GSHfpTc 5&sG#֟#?~z8K/I?3^KFߠ9=N)~\ {#f^FXJ >W B(((((((((b4y:t)t?A1D!@kuRfmfbO5̑i 3Y?mF~")Bs(EPEPEPEPWdI7?xRHuAޏ^?{˞W۩Ԟzt@\J(,Z4:R HDo *OC;QL-8RyS H@'v'Ӛr&GFk~|AxqȈ+ Ǫ7vd-QY((((F`Y {W%0!Iil:pk5!ZF*"&1Oiڄ [D(0=*M$tjVbTiĪ7jvʕʞ~Uxj>.ȯfI|+2]dՈ!py{@ƺ ҀrI֗'xJp{i H7GS]O_!9+'(Fu㋔8vF{t6r*S=NF83GjH!uW*k|hK5 hDŽ%C4s5וt}b~A??hlYǺğUQא~S~D7?$6-?λ" Ssi}fN=&>[D͝xeMujӘP=NM<"Y-ԛ?5 x9 PfTsH1} ާpq8CvHB*92@UlĜV0n~O+3WvBH/Y :XQŢ&!cA} )Z!mz*wXɭ;ڔ(Srƺm9*3NF'i*zX=7oXkqm(Djc^/wiu_ xz5F!g^OT6hQ@Q@Q@Q@`w"T6? ެc H(3]^upIgY^؃Rc9VǟcJ3Nu^'qZZݥ]rGJjc63ăTX6KѝF7/4g!xXEe;Qj<=I=1M;GY_Lg)#J:mʰRmo AWT.TQEQ@Q@Q@Q@1N:LF~ ~.?W'J_% xcƽZފogÖ!Ī #XN翉1 ' NsHNC\>?⫗rzo n@Ȯ+IXZ3;n0H:ұn|_e>Bu⛛A M&R2vF4|Y.m<_ەݳl1MсӠOa^]@ >?5?4 5K]c2?xhُ]Z?Y1AP|ced|{-tMm w>j+hFDqO_8rRs2+j~,R{o5SPn[]YFv:?LSt3vẇ̷dǥKJ@=yx~b^=D;U޳O3zSAzSs±?S~1|x?ʎJ^b晏$9q$gqS黁)nOFuU? 'bAO}Ce=; }yb,`sϨ ~?5Vn7@N1?GXeaA *FҰ>VU9ݙ:څ2NFzZmErɈdr>?\Wg6|Cdv%l7/שhͻœ4v{ jTQhR$((((+%GoTyna4=0xZSWV?hK"{H> Aq'PXҺL~xN(9& udTT>zPuk+?kjNr:dVoJg8 ՝Q4cKO,) SF\dT >qéϙF6&/YWʚzæF+u3EQEQEQEQETAm&ao^1&Z-IK?ٷX7-5Q, #A&ԭM٦zjFyykV.cxbY$>W7Fq{x <^/l$ǫSNjuri{nFpGyƃ\[j:nBN0qه i?Է>;Mz[Sh!UP}ާ5m4R?+٤qV,|bw(ԧ΢:-me @ X\vCдC2ӽXnXJ>FHk\ϳKc]quoh34(T;`Җr=[S9iI'|M&$tWQ\ w>SI *@(t,lb1˙\יɸG[hSCnȮ#v keTm_J $8mi쫎 !1#3/@?{EvLyj:J "޹STY|ݥdMvL 1}5K]:z(((((((#- q5fߤ"W b1{hWjv(|L5S[~s9]/^1\όDگX3GxTk1n;WS\ׁ%hB?A]-m-ETQEQsEQE6D!F\Pؽ.b9 w_iQ1۽ikxMK\3K }FJ|r"ى.@%Ӳ_8uMa;RöQޫƲ(d;Y#hKI4RooO nBe +ı$H:6kq1N*QEEs>&;hTRpӭ4߼3ʱF;/vЗ1p?*f|C|C$OQ[zǒ U|b`,LzFշlC^Lzu Dt eNA𲍈MF[2#'ڍj S(hOTpO q2,iA5=]6'ץ+.VrVέp2rk^k)O,}M΃IOshdQ@Q@Q@Q@ 5'낧kn'S 2^^5,^kj-'nCb#[Icl .;ⲭUʪ;ڴafۄl\F͡8"pBt(>JHu$ga5{WT嘺0(ERc?7nrMGC"?261"m˸ba2b]zydu cʱͅAԓҮ2~-'WAir,v0Z(لnf٭6HpG_ֻ4bP#Yu\gWWe*4*\ *Y DXQ*:*FQEQQ\-eoPx_kg* VFZt1r~؆|I1yL&~Jxʣ[c3Uu;IJcN5d: aEs'>(ȩ;#'J}oXBQ;^ + 1`W/-6;] oZ+XΓW=5m?:$*+i|L( ( ( (,K yguщ=ju5=wI^/@ҖdaM6+;I,Y'p(mQH((W;[xjDv܁kb&*qիx6ص®}8ksWHLٮg^W69#^yrR6`'p1^?]̗}fy^bl(- ۰۟\՚2Nw,X/d9SkgO^Ǯ^6tqTK1,_ꗳAWe'I1Ɯ>q\g +TxEin4#uoh~hW=rS2̺XҢ:gϾ~h\G^B5O{;]?Isy]W0ST5-nK!skȎsE19c5;=9W_V׵#a»cE` mSJތasƼJŭXprsX-?s'P;qA·,˖Ƈ?Ƹφg__]m/QREPEl fI]cA՘ JRG\y8+mmn/$+o+XWkcۿl\&B)$b¼:@o4}Ni]6sJN=ƧXfUoPi]I5;9*v~o[-Sj^d j(QEQEQEQEQEQER3=)h((((((Xs+>?57~Qq?0w|#Z^Dymۀr%΋vڦ3s<ZxxPJJIс5a~:m΋zS$EںVBUX9Yy'"@4{rKs""U> iꄉs튵NI$H6I$.}Ў!eYi~2^E%N>t!rv zwPiB%+w0xq $-]5WK 8$ dQE(( P5>`?Ճ.xW .4N&]71z6j'ӓ,g Rm& u`cFYSo0ov'Uefs<uQ(2Mz)HiDđ {S0 ( ( ( ( ( 4Q@9((((((((((((((((( 3Ed #\Σ=2&kUh'M6̮<G0'GO]T++g:*F+#X(&_x\S #%ω9fSG'՘| qy'^J=C S\Uj AyC랕U{i*8Qkۉ&n Jlm X-!HNrorER((((((((((((G;P8^ǩ%}$:Ok֐z',ѾvR)يUEAetpAIT0oQY"e#}zuBWvEs~CL‘K8\rv2M+dhjb~1m$*1Ժ'W־$9Ov:+,FeVpUs۷貀_܂ne%'׬O7"["NH p)] GxdWc>2-wxQm%A#ғY.ORm17~`8C#(( r܌0ܪ5?tyWK$.:2jWvc%īצ?hB[Oa{Kh*ïJ 6O~Aj-}x-BZ?)] G _ijl 8EeyqĐP \Oru9~s&M㇌d&݉[w4|e4S.ҽ;k2AW%z `8=kgsr7IMQETxc"F/\0ȯ=lƏ.JV\Aoϸ}?*I..v$H[`ۧ+Θ5@Z@E~GJ`/z t|28Jn4-20`eP>W\>Ӧ YT<SxmCvxY#U^]SBnTIߐbm=z7~U| 6$*ycJZa2xn:y&B?w'g3+4(Q\TZWi;:4]"OKx/I1˷s\O]t t~H)oƽ d{~USVvB[6gm'(yIr+RL= ;0h|N3q]ea:!ɏn?jOD]Ύ($`ҁ*qzZ?":, Iң#@&vn?Z["߄"xQRΡW?+GZw%MHcuر3I Ur8X+<Ayo je\i:JF+gKm5/'qxW M+]W5iɪi!H;{J&yĞ9L[vPOYQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQESde umK]b]AK`k]UyZ)c8縭z( 6F1yq>VǥiZDŖ^cMm9:*@V$oKYmarsmь})7.f#5hg V GZiUsKREPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPDyK ivor.altaras@zg.t-com.hryK @mailto:ivor.altaras@zg.t-com.hr^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ *\NormalCJ_HaJmHsHtH ^@^ | Heading 1$$@&a$#5KH OJQJ^JaJ mH sH tHDA`D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k (No List B@B *\ Footnote Text CJaJtH@&@@ *\Footnote ReferenceH*P>@P |Title$a$#5KH OJQJ^JaJ mH sH tHH@"H M# Balloon TextCJOJQJ^JaJ4@24 M#Header  p#.)@A. M# Page Numberj@Sj c Table Grid7:V06U@a6 ! Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] %yd ]?1B`CwZV[v (U v< $$$$$'6.:DNbZHeXn|l4jj @BDEFNOPQRT@=@>>???AvȴX ACGHIJKLMStiiivX  '!!8@0(  B S  ?:BR[=Clv s | c m  ! FP""""I#O#P#U#a#i#x$$..334499==VD_D,I7I;IDIEIKILITIL"L"M,M/O9OIOPOpRzRSSSSSTW'WYY\ \a\j\bb~dddddddddee eee'e0e2e7eeeeeeeee ffpfsftfxf|ffffffggggggghlh:iAiBiHiicjkjjjjkqqAqNqssstttttuuru{uuuvvvvvvvvvvvvv8:z{@B`ai j & ' W X  z{UV  !#$9:vx{|eg[\"" % %''++,,- -{-|-/$/Y/[/{1|155A7C788v:w:I;K;;;;;;;*<,<[=\=>>P@R@k@m@&A'A8A:ALL]P^PRRW[X[]]____pdsd}d~ddd&e'eYeZeeeee f fZf[fffffAgBggggghhthuhhhhh7i:iiiiMjPjkkkkQlRlllmmppZq]qttttuuvvvvvvvvvvvv8:9 j ' ] :x$/B/;;<,<?@R@'A:A&_W___sd~dh8iiikkquuvvvvvvvvvvvvv8@AA pdrd8i8iivvvvvvvvvvvvv dp<{.v88h^`.^`o(.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.h hh^h`hH.h @ @ ^@ `hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h PP^P`hH.h   ^ `hH.h L^`LhH. dp{.v  NJ       e.{'_}u&m 7 8| <Ft7}|~'M#]\kJa_B#5way# 4!k!P"]$'$%)&A&"'%(_(~(s+(?+W+',kC-i.022e8F:;a;>Y=ox>t&A;ABNBaZC1EtNEOExE$IKLrL<-MzM%O{*T>TZV!WX;XY ZM[[-1\R_!.ab1Xb0ce6gqg\h 0jx]kknz@n:p!qJq$tdwjP}c0t ||D#AD [ ].4*_A\aR|8 ~OQirEymvp*\WMoO+bu/ H.BFMl(_Wu5;mH(;SK@@c5 { M61NX(rH,&j!4FG.]boj"lwTMqj "g}LX_{i/"slii@   $')168;;v$*.0248<>@DFPVZjtx~UnknownG.Cx Times New Roman5Symbol3. .Cx Arial[r7_Courier NewCourier New5. .[`)TahomaA$BCambria Math"qm2=D}Y 6Y 6r4ii3QHP ?*\2!xx 3Soroseva interpretacija Popperove politi ke teorijeIvor Altaras PendaIvor  Oh+'0, <H h t  4Soroseva interpretacija Popperove politike teorijeIvor Altaras PendaNormalIvor5Microsoft Office Word@^в@0@vV@I Y՜.+,D՜.+,l hp|  46i 4Soroseva interpretacija Popperove politike teorije4Soroseva interpretacija Popperove politike teorije TitleNaslov 8@ _PID_HLINKSAxb mailto:ivor.altaras@zg.t-com.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FʄZData :p1Table3WordDocument7<SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q