ࡱ> 0bjbj44 .dVVl) 0*8"\=b({> 7<9<9<9<9<9<9<$`?BT]<{{]<n=-%-%-%X7<-%7<-%-%m5!7 ƛ15#<=0=6fBC#fB(!7!7fB9P-%]<]<-%=fB :Zbornik sveu iliata Libertas, Vol. I - II No. 1-2 (2017.) str. 47  69 Prethodno priopenje Izvedivost gospodarskog sustava bez financijskih instrumenata - primjeri na zajednicama veli ine Opine Hercegovac i RH __________________________________________________ Autori: ROBERT BUBULJ mag. int. rel. et dip. E:mail:  HYPERLINK "mailto:rbubulj@net.hr" rbubulj@net.hr doc. dr. sc. IVOR ALTARAS PENDA, MBA Sveu iliate Libertas e:mail:  HYPERLINK "mailto:ivor.altaras@zg.ht.hr" ivor.altaras@zg.ht.hr Sa~etak Druatvo koje uspjeano funkcionira bez financijskih instrumenata, naj eae se povezuje sa utopijskim zajednicama koje se mogu vidjeti samo u knjigama ili filmovima. Zelena i savraeno o uvana planeta, prepuna bezbri~nih stvorenja, te visoki stupanj tehnoloakog razvoja, doista se ine nemogui i nedosti~ni ako se usporeuje sa svijetom kakav postoji danas. Veini ljudi je takva slika Zemlje privla na, te bi bez previae razmialjanja sko ili u bazen bezbrojnih mogunosti koje takvo druatvo nudi. Maksimalno mogui razvoj potencijala je neato emu se ne mo~e odoljeti, a ovakvo druatvo nudi baa ono ato ljudima treba. Ipak, kada bi se krenulo ispravljati velike nepravde danaanjice, te mijenjati svijet za dobrobit svih stvorenja koji na njemu ~ive  kako se pobrinuti da je priskrbljeno sve to je potrebno zajednicama da ba nitko ne bude gladan, bolestan, neobrazovan ili bez krova nad glavom? U radu je provjerena teorijska izvedivost modela gospodarskog sustava bez financijskih instrumenata, na primjeru male zajednice, koju ini nekoliko tisua stanovnika, te velike zajednice koju ini nekoliko milijuna stanovnika. Klju ne rije i: gospodarski sustav, druatvo bez novca, resursno-bazirana ekonomija (RBE) 1. Uvod  Kad akumulacija bogatstva viae ne bude od visoke druatvene va~nosti, nastupit e velike promjene u moralnom kodeksu. Bit emo u stanju procijeniti nov ani motiv u pravom svjetlu. Ljubav prema novcu kao posjedu prepoznat e se u svome pravom obliku, kao prili no odvratna morbidnost, jedna od onih polukriminalnih, polupatoloakih sklonosti koje s drhtavicom predajemo u ruke stru njacima za umobolne. Tada emo naposljetku, biti slobodni odbaciti sve one vrste druatvenih obi aja i ekonomskih postupaka koji utje u na raspodjelu bogatstva, raspodjelu ekonomskih nagrada i kazni, a kojih se sad pridr~avamo po svaku cijenu, koliko god sami po sebi bili neukusni i nepravedni, jer su oni izuzetno korisni u promicanju akumulacije kapitala.  John Maynard Keynes Problem istra~ivanja ovog rada odnosi se na injenicu da se sve vei broj ljudi nalazi pred izazovom prilagoavanja brzim promjenama koje se odvijaju na globaliziranom meunarodnom tr~iatu. To se ne odnosi samo na promjene u njihovom poslu, nego i openito u na inu ~ivota. Svakim danom poveava se broj nezaposlenih, beskunika, te osoba koje u obilju hrane i praznih nekretnina (stanova, kua) umiru od gladi ili posljedica pre~ivljavanja u uvjetima koje nije zaslu~ilo niti jedno ~ivo bie. Konstantno jurenje za novcem - koji nema maksimalno ograni enje akumuliranja - vodi do nepromialjenog iskoriatavanja ~ivih bia i resursa, te zagaenja okoliaa. Na taj na in zbog kratkoro nog glediata sigurnijeg produljenja vlastitog ~ivota ili vlastitih gena, ljudi (dugoro no gledano) direktno eliminiraju mogunost produljenja vlastitih gena (i svih ostalih vrsta), te se zbog toga sve zajedno doima prili no paradoksalno. Na taj na in se velika i moderna civilizacija zapravo ponaaa krajnje necivilizirano. Svrha istra~ivanja jest kako ukazati na nu~nost revolucionarnih promjena u trenutnim gospodarstvima, kao i utvrditi na ine organiziranja ljudi za taj proces u cilju poveanja stope napretka i opeg zadovoljenja. Rad bi trebao poslu~iti kao inspiracija i pomo druatvu kako bi premostili otpor pri implementaciji gospodarskih promjena, na miran i civiliziran na in. U suatini se ~eli prezentirati ideja izvedivosti gospodarskog sustava bez financijskih instrumenata, kako bi se otpor ovakvim gospodarskim promjenama sveo na minimum. Glavni razlozi neuspjeha sli nih inicijativa za promjenama le~e u marginaliziranju i otporu od strane ekonomista  glavne struje , no takoer i u nedostatku konkretnijih modela sustava koji bi ponudili informacije koje su relevantne za provedbu promjena. Temeljni cilj je utvrditi kakva organizacija raspodjele radne snage je potrebna u odreenoj zajednici, uz uvjet da niti jedna osoba ne treba raditi viae od 3 sata dnevno. Zbog toga je u diplomskom radu bila postavljena hipoteza:  Osnovne potrebe svih lanova zajednice u gospodarskom ureenju bez financijskih instrumenata, bit e podmirene, ako 50% radno sposobnog stanovniatva radi 3 sata dnevno . 2. Definiranje potrebe za gospodarskim sustavom bez financijskih instrumenata  Moniji smo no ikada, ali zapravo nemamo puno pojma ato sa svim tim sposobnostima u initi. I ato je joa gore, ini se da su ljudi neodgovorniji no ikada. Pretvoreni u samostvorene bogove kojima druatvo prave samo fizi ki zakoni, ne odgovaramo viae nikome. I zbog toga pravimo lom meu drugim ~ivotinjama i u okolnom ekosustavu, te~ei zabavi i udobnosti i malo emu drugom, pa ipak nikad ne nalazei zadovoljenje. A ima li iata opasnije od nezadovoljnih i neodgovornih bogova koji ne znaju ato hoe? - Yuval Noah Harari Prvi meu financijskim instrumentima, o kojemu se vrti pri a itavu pisanu povijest ljudske vrste, jest novac. U modernim druatvima, pojam novca obi no obuhvaa kovanice, papirne nov anice i tekue ra une. injenica da novac slu~i kao sredstvo razmjene, zna i da e ga sudionici tr~iata prihvatiti kao sredstvo plaanja. Pojedinci mogu prodati svoje proizvode za novac i koristiti isti novac pri kupovini drugih proizvoda i usluga u budunosti. U tom procesu, novac omoguuje specijalizaciju, gdje e se pojedinci specijalizirati u podru jima za koja imaju najviae talenta i vjeatina, te za plodove svoga rada primit e isplate u novcu. Pojedinci, zatim mogu razmijeniti taj novac za plodove rada drugih ljudi. Porastom opsega trgovine i porastom broja dostupnih proizvoda i usluga, novac dobiva sve viae na zna enju u gospodarstvu. Prema tome, novac kao sredstvo razmjene, smatra se klju nim za moderno gospodarstvo. Financijski instrumenti su novac i njegovi surogati, te sve vrste vrijednosnih papira. Kako financijski instrumenti mogu u razmjenama zamijeniti novac, nu~no je koristiti se tim izrazom u  Druatvu bez financijskih instrumenata . Dok bi se kolokvijalno koristio jednostavniji naziv  Druatvo bez novca , mora se podrazumijevati kako se misli na funkcioniranje bez svih oblika financijskih instrumenata. Sa novcem, u teoriji, sve odli no i (u odreenoj mjeri) jednostavno funkcionira. Koji je onda uzrok  pokretanja ideja o druatvu bez novca? Jasno, razlog je taj ato situacija u svijetu nije odli na, niti jednostavna. Prije svega, gotovo svi razlozi za loau situaciju u svijetu imaju uzrok u ~elji za stjecanjem ato viae novca, odnosno moi - jer trenutnim gospodarskim ureenjima, novac jest mo. Svaka osoba koja sudjeluje u tim negativnostima, a tvrdi da joj motiv doista nije novac, jest zavedena i iskoriatena kao obi an pijun od onih kojima je samo novac krajnji motiv. No, novac nije kriv za te situacije, on je obi no sredstvo izmialjeno od ljudi, te uzdignuto u status bo~anstva. Kako se radi o predmetu, novac ne mo~e imati potrebe ili ~elje da se umno~i, distribuira, investira, bez obzira na posljedice  to su sve ~elje ljudi koji njime rukuju. Sada treba oblikovati pojam gospodarskog sustava bez financijskih instrumenata. Temelj mu je u suatini definicije ekonomije i definicije gospodarstva. Grubo re eno, to je ureenje koje e omoguiti druatvu koriatenje oskudnim resursima, te proizvodnju, potroanju i razmjenu dobara, bez zahtijevanja novca ili njegovih ekvivalenata u spomenutim procesima. Smatra se kako bi mogla postojati dva oblika gospodarskog sustava bez financijskih instrumenata. Razlika jest jedino u tome, ato bi prvi gospodarski sustav bez financijskih instrumenata bio samoodr~iv unutar zajednice, ukoliko bi se uspostavio na manjem prostoru (poput grada), te tr~iano bivao orijentiran u suradnji sa ostatkom dr~ave ili svijeta, gdje bi itava zajednica bila jedna strana u procesu trgovine (trgovali bi za zajedni ki ra un), ako bi im trgovanje bilo nu~no za opstanak. Drugi gospodarski sustav bi bio onaj kakav je krajnji cilj ~ivota bez novca  radi se o samoodr~ivom gospodarskom sustavu na globalnoj razini, koji funkcionira zajedni kim radom itavog ovje anstva. Drugi oblik gospodarskog sustava se nee ostvariti preko noi, pa ipak skupina zainteresiranih ljudi mo~e pokrenuti prvi gospodarski sustav koji bi svojom jednostavnoau i uspjeanim funkcioniranjem privla io ostale zainteresirane, te tako rastao i s vremenom dosegao razinu drugog spomenutog gospodarskog sustava. Najva~nija stavka uspjeanog djelovanja mora biti ta da niti jedna osoba ne smije biti prisiljena ~ivjeti u gospodarskom sustavu bez financijskih instrumenata ako to ne ~eli, te smije otii iz njega ukoliko je nezadovoljna. Na zajednici je privilegija hoe li takve osobe prihvatiti ako se ponovno pokuaaju uklju iti ili ne. Ono ato je zajedni ko i prvom i drugom sustavu jest da e svi radno sposobni ljudi zahvaljujui svojim vjeatinama, raditi doista korisne poslove za zajednicu. Na taj na in e biti viae zadovoljni sobom, manje vremena potroaiti u prijevozu do posla, te nee morati brinuti hoe li e uspjeti  platiti sve troakove ~ivota za sebe i svoju obitelj. Gospodarski sustav bez financijskih instrumenata bi trebao biti planski organiziran, kako bi se uspjeano ispunile gotovo sve potrebe stanovnika. Zahvaljujui danaanjoj tehnologiji to je mogue ak i da svaki radnik radi manje od 8 sati dnevno, a u zahvalu za svoj doprinos e biti opskrbljen svime ato mu je potrebno - a ato zajednica proizvodi; smjeatajem, hranom, vodom, obrazovanjem, zdravstvom, elektri nom energijom, itd., na kraju, sve navedeno treba biti ostvarivo bez ikakvog oblika trampe. Funkcija novca je bila u osiguranju razmjene svojeg rada za dobra koja je ovjek ~elio. Ukoliko bi se promijenila kultura da se apsolutno poatuju prava radnika, stanovniatva, te da se prekinu sve kriminalne radnje, novac zbog ove funkcije viae ne bi bio potreban. Novac kao mjera je neopipljiv, kao i centimetar ili sat. Opipljivi su nov ii i papiri koji fizi ki predstavljaju novac. Kako se novac koristi kao mjera vrijednosti ili mjera povjerenja u ljude, tako se mo~e koristiti i doprinos druatvu, odnosno sati (rada). Razvoj kapitalizma donio je pogled na prirodu kao neato ato se mo~e privatno posjedovati i upotrebljavati za proizvodnju i profit. Priroda je bila potisnuta u drugi plan. U najnovije doba razmialjanje o prirodi do~ivjelo je joa jednu preobrazbu: ini se da su ljudi postali svjesni dvojbi i nesigurnosti u svezi s prirodom, da su shvatili kako naaa proala i sadaanja te~nja za materijalnim razvojem i resursima mo~da bespovratno uniatava prirodu. Ideja o prelasku itave zajednice na solarnu energiju, nije dovoljna za opstanak, moraju se mijenjati temeljne navike u potroanji (i ~ivotu), a to e biti teako kao odvikavanje ovisnika o svom poroku, jer je itavo druatvo ovisnik. Ljudi su ovisni o tome da se dijele na zemlje, zastave, regije, religije, gradove, dr~ave, kontinente, automobile koje voze, poslove koje obavljaju, akole koje pohaaju, sportove koje prate, marke odjee, kreditne kartice, piva koje piju, glazbu koju sluaaju i koli inu novca koju posjeduju. Podjele se prote~u u nedogled. Ta ovisnost e se mo~da prevladati tako ato e se osnovati mnogo specijaliziranih zajednica koje e se viae usredoto iti na neki odreeni aspekt ~ivota. Neke od njih bit e povu enije, poput budisti kih aarama, a neke e biti sportski orijentirane. Neke e se usredoto iti na umjetnost i kulturu, druge na tehnologiju, ra unarstvo i programiranje, i tako dalje. Granice postavlja ljudska maata. Protivnici ideje druatva bez novca govore kako bez novca nee biti poduzetnih ljudi zbog kojih se svijet razvija, jer nemaju nikakav cilj, odnosno motivaciju. Druatvo bez novca kao cjelina, takoer, e trebati ciljeve, a to bi trebalo u po etku svakako biti airenje kulture ~ivljenja bez novca. Narodi trebaju imati interese, jer u protivnom bi bili ili inertni i pasivni, ili bi ih lako preplavile nerazlo~ne i ponekad slijepe strasti i porivi. Interesi koji pokreu narode su razlo~ni interesi voeni pravi nom jednakoau i du~nim poatovanjem za sve narode. Upravo ovi razlo~ni interesi ine demokratski mir moguim, dok njihovo nepostojanje uzrokuje da mir koji vlada meu dr~avama bude u najboljem slu aju samo modus vivendi, stabilna ravnote~a snaga u tom trenutku. Isto tako, ako se izuzme isto pre~ivljavanje, danas narodi nemaju konkretne ciljeve po kojima bi se moglo rei da ~ive u 21. stoljeu. Trenutni interesi se svode isklju ivo na ratovanje za resurse, te stjecanje bogatstava za kupnju resursa i roba. Dakle, opet su usko vezani uz pre~ivljavanje, te su jednaki kao u proalih 6000 godina pisane povijesti. Milijuni ljudi diljem svijeta, svaki dan stvaraju milijune razli itih proizvoda koji pune police trgovina, skladiata i izlo~bene salone. Milijuni poljoprivrednika diljem svijeta svake godine proizvedu milijune tona hrane, in~enjeri osmialjavaju najspektakularnije strukture koje ostavljaju ljude bez daha, glazbenici svojim izvedbama diraju u najskrivenije kutke ljudskih duaa, dovodei tako do suza, a djeca svojom nevinoau ispunjavaju ljudska srca radoau i nadom u bolji svijet. Svijet ne pokree novac, pokreu ga ljudi. Kada bi ovog trena sav novac na svijetu prestao vrijediti (ili joa jednostavnije kada bi nestao), bi li svijet stao? Jednostavno je - ne bi. Ljudi su prili no egoisti na vrsta. Da nestane novca, nikome osim ljudima ne bi nedostajao. }ivotinje i biljke bi mogle napokon odahnuti, jer ih se viae ne bi iskoriatavalo za profit. Ljudi bi nastavili ~ivjeti, raditi, voljeti, brinuti se za obitelj. Svijet bi se i dalje (o)kretao. Kada bi i ljudi nestali, svijet bi i dalje iaao svojim smjerom, okreui se oko svoje osi svaka 24 sata, te radei puni krug oko Sunca svakih 365 dana. Ljudi ne bi nikome nedostajali, osim sebi samima. Da itava planeta nestane, Svemir ne bi niti primijetio. Stoga, se treba zapitati, tko je uvjerio sve ljude da usred silnih svemirskih prostranstava trebaju papire i komadie metala sa razli itim brojevima po sebi, da bi mogli pre~ivjeti i omoguiti  siguran ~ivot potomcima? Prava vrijednost koju ostavljamo potomcima se ne mjeri imovinom i novcem, nego kulturom, odgojem i sreom koja im je omoguena. Zajednice koje funkcioniraju bez novca same odreuju koji su im interesi i u skladu s njima ~ive. U dogovoru sa ostalim sli nim zajednicama, dogovaraju zajedni ke interese (poput naseljavanja Mjeseca ili sli no). Druatvo bez novca ne ovisi o BDP-u, indeksima, burzama, dionicama, novcu. Ono je ovisno samo o kulturi koju ostavlja potomcima. Ako je to kultura meusobnog poatovanja i pomaganja ljudi, uz razvoj umjetnosti i obrazovanja, tada je druatvo bez novca uspjelo. Nema kompliciranja, gospodarski proces je tu da slu~i ljudima, a ne ljudi njemu. Potreban je samo iz razloga da znaju kakvom organizacijom stvoriti i distribuirati stvari koje su potrebne za ~ivot svih stanovnika. Izvjeae o prehrambenoj nesigurnosti u svijetu FAO-a, objavljeno 2003., dokazuje kako bi svjetska poljoprivreda, u tadaanjem stanju svojih proizvodnih snaga, mogla bez problema (a pogotovo bez GMO-a), hraniti 12 milijardi ljudskih bia.  Bez problema u ovom kontekstu zna i dati svakome odraslom ovjeku svakoga dana jedan obrok od 2700 kalorija. Stoga, danas, nema razloga za neuspjeano provoenje projekta. 3. Vizija druatva bez novca U zajednici u kojoj ljudi ~ive bez novca, treba na pametan na in i u to no odreenim koli inama proizvoditi sve ato je doista potrebno zajednici za ~ivot: hranu, smjeataj (kue i stanove), te usluge zdravstva, obrazovanja, sigurnosti (kombinacija policijske i vatrogasne slu~be), proizvodnje elektri ne i/ili toplinske energije, recikla~e, te servisiranja. Razne tehnoloake naprave ili prijevozna sredstva se ve sada mogu proizvoditi pomou 3D printera, stoga bi manji broj ljudi bio i u tom sektoru. Sve ato bi se proizvodilo bez pokria skore potroanje, je potencijalno  razbacivanje resursa i energije. Kapaciteti proizvodnje stavljaju naglasak na stavke prehrane i smjeataja, poato su najnu~niji za ~ivot i najdu~e traje prilagoavanje prilikom poveanja broja lanova zajednice. Jednostavno je izra unati danaanje potrebe za prehranom prema izvjeaima statisti kih zavoda, koristei podatke koliko prosje na osoba konzumira hrane od svake vrste. Tada se ta koli ina pomno~i brojem lanova zajednice i dolazi se do podatka koliko bi u godini dana bilo potrebno hrane toj zajednici. Naravno, rijetko koja osoba je poput prosje ne, neki jedu viae, neki manje, no da ne bi nedostajalo hrane, potrebnu koli inu za godinu dana treba pomno~iti sa faktorom rezervi (koji bi svaka zajednica prilagoavala kako misli da je potrebno). U slu aju da itavo stanovniatvo po ne viae jesti, da su prinosi slabiji, ili da je potrebna pomo susjednoj zajednici zbog neke katastrofe, tada bi postojale rezervne zalihe koje bi uspjeano rijeaile taj problem, a stanovniatvo zajednice ne bi moralo gladovati. Primjerice, da je 2,5 taj faktor, a potrebna koli ina krumpira (za 365 dana) za 2.328 ljudi je 93.120 kg. Kako bi se izbjeglo gladovanje u navedenim slu ajevima, ta koli ina se pomno~i sa faktorom rezervi (2,5), te se doe do brojke od 279.360 kg. To je prili no velika koli ina krumpira za navedeni broj ljudi. No, u slu aju da su prinosi prepolovljeni, tada poveanje zasaenih povraina pokriva taj gubitak (uveanje sa faktorom 2), te ostaje joa etvrtina (0,5 od polovice) potrebe stanovniatva, za eventualno poveanje u konzumaciji. Na sli nim principima bi se dobivali podatci iz drugih sektora: broj kua/stanova za planirano ili neplanirano poveanje stanovniatva, itd. Ove i ostale usluge bi dnevno zahtijevale samo 3 sata rada od svakog radno sposobnog pojedinca (uz koriatenje trenutnih tehnologija). Dovoljan broj obrazovanih ljudi u svakom sektoru i sadaanja tehnologija bi omoguili svakome da samo 1/8 dana provede doprinosei zajednici, a ostatak je slobodan provesti u aktivnostima po ~elji. U nekim zajednicama hrana bi se proizvodila samo za vrijeme proljetne, ljetne i jesenske sezone. Druge zajednice bi se prilagodile na proizvodnju u vrstim objektima, tzv. unutraanje farme, gdje ne ovise o vremenskim uvjetima koji su vani. Takve zajednice mogu imati svje~e gotovo svako povre ili voe tijekom itave godine. Unutraanje farme trebaju 40% manje energije, troae 99% manje vode i 80% manje hrane ide u otpad, u odnosu na vanjske farme. U istra~ivanju je provjerena i trenutna potreba za unutarnjim farmama zbog (ne)dostupnosti potrebnog broja poljoprivrednih povraina. Ve danas postoje tehnologije koje omoguuju jednoj osobi da se brine o velikim poljoprivrednim povrainama sasvim sama. Danas u Sjedinjenim Dr~avama samo dva posto stanovniatva ~ivi od poljoprivrede, no tih dva posto proizvodi ne samo dovoljno da hrani itavo ameri ko stanovniatvo, ve i da stvori viakove koji se izvoze u ostatak svijeta. Koristei takvu naprednu tehnologiju, nije potrebno niti puno vremena, niti mnogo ljudi za obavljanje takvog posla. No, veina potrebne tehnologije je trenutno slabo dostupna zbog male kvote proizvodnje ili previsoke cijene. U druatvu bez novca takva oprema ne bi bila uope upitna. Treba napomenuti kako bi osobe iz sektora poljoprivrede i in~enjeri redovno radili na poboljaanjima procesa proizvodnje hrane, dok bi se istovremeno radilo na smanjenju koriatenja pesticida. Mobilna hraniliata za ~ivotinje su joa jedna ideja kako poboljaati ishranu ~ivotinja. Jedna od izvrsnih ideja za obnovu populacija riba i ostalih morskih ~ivotinja su ribogojiliata u obliku sfere, promjera 30 metara u oceanu, koja atite ribu dok ne naraste, gdje morske struje odnose otpad, a ribe se osjeaju prirodnije nego u standardnim ribogojiliatima, uzevai u obzir da su u puno iaoj vodi. U isto vrijeme riba u prirodi i ekosustav se mogu oporavljati. Joa jedna opcija su Aquaponics sustavi  sistemi akvakulture, u kojem proizvedeni otpad uzgajanih riba opskrbljuje hranjivim tvarima biljke koje se uzgajaju bez saenja u zemlju, koje zauzvrat iste vodu. Na jednom takvom sustavu je uspjeano uzgojeno 9 tona ribe i 70.000 komada povra na samo 0,10 ha (1011 m2). Ostali sektori su takoer, podlo~ni broju stanovnika; gradnja bi gradila nove smjeataje im bi se odreeni postotak rezervnih smjeataja popunio. Situacija bi bila drasti no druga ija od danaanje - gdje je velik dio novosagraenih objekata prazan, a istodobno postoji veliki broj beskunika. U zajednici bez novca ne postoje beskunici. ak i u slu aju naglog poveanja broja stanovnika, kao ato bi recimo bilo da, druatvo bez novca postoji danas, kada izbjeglice iz Afrike i Azije bje~e u Europu, smjeataj bi brzo bio osiguran. Kao ato je ve spomenuto, postojao bi odreeni broj rezervnih smjeataja u koji bi se mogli useliti. Tome bi se u velikoj mjeri moglo zahvaliti brzoj gradnji vrstih objekata koriatenjem 3D printera i anga~manom malog broja ljudi. Kue napravljene pomou 3D printera nisu znanstvena fantastika. Kineska kompanija je u deset dana stvorila module kue i u 3 sata ih montirala, te tako stvorila kuu povraine 200 m2. Kua je otporna na potrese (9.0 magnitude), jako loae vrijeme, vodu, vatru i koroziju, te ima dobru izolaciju i svaki modul je dizajniran da sam nosi svoju te~inu. Isto tako, druga kompanija je napravila zgradu od 5 katova i vilu od 1100 m2. Dakle, potrebno je samo imati module na zalihama ukoliko se ne ~ele kue unaprijed sastavljati. Takav na in gradnje, povezan sa pasivnom solarnom arhitekturom, bio bi izvrsna kombinacija. Elektri na energija bi se mogla proizvoditi na razne ve poznate na ine koriatenjem obnovljivih izvora energije. Poboljaati bi se moglo koriatenje solarnih krovova, dok bi se u mjestima u blizini mora, mogle koristiti plutajue vjetroelektrane sa okomitom osi vrtnje i elektrane koje stvaraju struju iz energije morskih valova. Neki e rei kako solarna energija nee biti dovoljna niti atraktivna, no kroz 14 godina bi snabdijevanje solarnom energijom moglo dosei 100% danaanjih potreba za elektri nom energijom.  Solarno selo u Njema koj ve sada stvara 4 puta viae elektri ne energije, nego ato je troai. Da je nu~no slijediti takav primjer, nedavno je pokazala Francuska, odlukom kako novi krovovi moraju biti pokriveni solarnim plo ama ili biljkama. Od Sun eve energije na Zemlju sti~e tek mali djeli ak, meutim i on iznosi 3.766.800 eksad~ula godianje (eksad~ul je milijarda milijardi d~ula). Sve biljke na svijetu od tih silnih solarnih eksad~ula uspiju procesom fotosinteze uhvatiti samo oko njih 3000. Sve ljudske djelatnosti uzete zajedno godianje potroae oko 500 eksad~ula, ato otprilike odgovara koli ini energije ato je Zemlja primi od Sunca za samo 90 minuta za cijelu godinu. A to je samo solarna energija. Jednako tako i u Danskoj povremeno uspijevaju pomou vjetra prikupiti dovoljno energije za 140% potreba itave dr~ave. Kako je veina ljudi navikla imati vlastita prijevozna sredstva, jedno od naj eaih pitanja je otkuda e moi nabaviti automobil. Za bicikl se mo~e pretpostaviti kako se mo~e proizvesti pomou 3D printera ili je pak dovoljno nekoliko entuzijasta kojima treba samo gara~a i stari metal da naprave svoje omiljeno prijevozno sredstvo. Automobil je te~e napraviti u gara~i, no nije nemogue. Naravno, ne treba brinuti, ljudi nee biti prisiljeni sami sebi slagati automobile u gara~ama, iako bi im to koristilo da shvate kako ih se ne treba koristiti za stvari koje nisu toliko va~ne, poput odlaska do primjerice, frizera koji je udaljen pola kilometra. Kako bilo, postoji automobil napravljen pomou 3D printera, ija proizvodnja traje 44 sata, te e uskoro biti mogue registrirati ga kao i automobile iz auto-salona. Nadalje, supervodi i od grafena bi kroz 5 godina mogli omoguiti automobile na elektri ni pogon, bez baterija. Tehnologija je toliko napredovala da postoji i 3D printer za elektroniku, 3D printer za odjeu (za sada plasti nu) i za hranu (poput pizze). U kombinaciji sa maksimalno automatiziranim tvornicama, ljudi se mogu osloboditi  dosadnih poslova. Joa jedna bitna stavka ovakvog ~ivota je svakako voda. Potrebni su ureaji za pro iaavanje koriatenih voda, te odvajanje na onu koja je ponovno iskoristiva i koja nije. Dodatnu potporu svijetu osiguranom od nestaaica vode, pru~iti e napredniji ureaji za desalinizaciju vode, kako bi se svje~a voda dovela na mjesta na kojima je nema ili ima jako malo. Va~na komponenta u ovakvom gospodarskom sustavu je definiranje koja dobra bi imala svojstva da budu privatna, a koja da budu javna. U trenutnom shvaanju stvari, dvije su karakteristike koje obilje~avaju privatna dobra: isklju ivost i rivalitet. Nasuprot privatnim dobrima stoje javna dobra. isto javno dobro mo~e se koristiti kolektivno, ato zna i da ga istovremeno mogu koristiti razni subjekti. Ovo dobro u svojoj ukupnosti svima jednako stoji na raspolaganju. Ova karakteristika naziva se kompatibilnoau, odnosno, nerivalitetom u uporabi javnog dobra. Na elo isklju ivosti se pri javnim dobrima ne mo~e primijeniti, ato zna i pojedinci ne mogu biti isklju eni od koriatenja javnog dobra ak ni onda kad niata nisu pridonijeli za njegovu proizvodnju, odnosno, stavljanje na raspolaganje. Nerivalitet pri koriatenju javnog dobra zna i da koriatenje istog dobra od strane jednog konzumenta, ne umanjuje konzum istog dobra od strane drugog konzumenta. Za razliku od istih javnih dobara postoje i tzv. mjeaovita dobra. O njima se govori onda kad je prisutna samo jedna od ovih dviju karakteristika: kompatibilnost ili isklju ivost. Izvedeno iz kriterija isklju ivosti i rivaliteta nastaju etiri kombinacije dobara: Isklju ivost + rivalitet = privatna dobra koja se mogu ponuditi putem tr~iata Neisklju ivost + nerivalitet = ista javna dobra Isklju ivost + nerivalitet = naplatna dobra Neisklju ivost + rivalitet = zajedni ka dobra Primjer koncepta druatva bez novca: zbog lakae vizualizacije - osnovana je manja zajednica od otprilike 2300 ljudi. Treina su djeca (do 18 godina) i starije osobe (preko 65 godina). Ostale dvije treine su radno sposobni pripadnici druatva kojih ima 1520. Konkretno bi se radno sposobno stanovniatvo podijelilo na sektore; da ih je u zdravstvu 5% (76), sigurnosti 5% (76), recikla~i 10% (152), gradnji 5% (76), obrazovanju 5% (76), servisiranju 1% (15) te proizvodnji hrane oko 15% (228). To je 46% rasporeenog radno sposobnog stanovniatva, odnosno 699 ljudi, a joa imaju na raspolaganju 54%, odnosno 821 ljudi koji se mogu baviti raznim uslugama i proizvodnjom koje e se smatrati potrebnima od strane druatva. Koliko je poznato, danas na planeti nema civilnog naselja u kojem stanuje 2300 stanovnika, od kojih 76 radi u zdravstvu, 76 u policiji i vatrogascima, 76 u obrazovanju, 152 u recikliranju i 76 u gradnji. Danas nema niti mjesta gdje bi svi ovi ljudi trebali raditi samo 3 sata dnevno, a da su od tog rada zbrinute potrebe svih 2300 stanovnika (100%). Svi postotci su prilagodljivi prema mialjenju samog druatva - kako smatraju da je bolje prilagoditi broj radnika u sektoru. Najvea varijacija mo~e biti u sektoru prehrane i to iz razloga u kojoj je mjeri druatvo ovisno o mesu u prehrani. Primjerice, u vegetarijanskim druatvima bi u sektoru proizvodnje hrane bilo dovoljno oko 3% (45) radno sposobnih ljudi. Izraz  radno sposobni odnosi na osobe koje su u dobi od 18-65 godina i sposobne su raditi, no ne treba zanemariti niti one starije i iskusne, niti one mlade i ~eljne u enja. Starija populacija je slobodna sudjelovati u svim radnim aktivnostima koliko ~eli, a isto vrijedi i za djecu. Djeca bi ak imala uz akolski program terensku/prakti nu nastavu, gdje bi svaka 2 tjedna provodili u drugom sektoru i to po evai od njihove 10. godine, kako bi nakon zavraetka akole znali ato ~ele raditi, odnosno kako ~ele doprinositi druatvu. Tijekom toplijeg dijela godine imali bi i akolu u prirodi koja bi bila kombinacija izvia a i pre~ivljavanja u divljini, dok bi odreeno vrijeme u godini bili i u akolama poput ruske akole Tekos, kako bi nau ili sve potrebno o ~ivotu - od gradnje kue do kuhanja - suraujui sa drugima, te usvojili koncept da su sva dobra koja druatvo proizvodi dostupna svakom lanu druatva. U ovom druatvu proizvodi se planski, tako da bi trebalo biti dovoljno za svakoga. Ukoliko se radi o veoj zajednici, dobra od svake vrste bi trebala biti rasporeena u nekoliko skladiata na viae lokacija - da bi se izbjegla mogunost gubitka cjelokupnih zaliha zbog po~ara, neke prirodne katastrofe ili bilo kojeg razloga. Drugi razlog zbog kojeg bi bilo dobro imati viae skladiata, jest taj ato su dobra dostupnija ljudima. Ukoliko svaki  kvart ima svoje skladiate dobara, ljudi trebaju prijei manji put do njih, za razliku od situacije ako se nalazi na jednom mjestu u gradu. Joa jedna pozitivna stvar je ato bi se na taj na in izbjegle i gu~ve. No, ukoliko se radi o zajednici od stotinjak ljudi, tada njima nije problem imati samo jedno skladiate, dapa e, jednostavnije im je za odr~avanje. Kako za funkcioniranje druatva postoje zadatci koji se moraju obaviti (proizvodnja hrane i sli no), jer bez njih postoji velika aansa da se druatvo raspadne, postoje i zadae poput umjetnosti ili sporta  za koje se mo~e rei kako nisu  primarni zadatci nu~ni za funkcioniranje druatva. Danas se esto mo~e uti kako djeca ~ele biti glazbenici ili sportaai kada odrastu. To je dijelom tako ato je slika u javnosti takva da te osobe ne rade nikakve  teake poslove osim treniranja i nastupa, no jednako tako postoji i veliki pritisak roditelja. U SAD-u, opsesiju roditelja ranim anga~iranjem njihove djece, esto nazivaju  sindromom Tigera Woodsa . Ambiciozni roditelji koji se nadaju da e ranim treningom od svojeg djeteta u initi sportsku zvijezdu, ne samo da vlastitu djecu prisiljavaju na naporne treninge, nego su i agresivni jedan prema drugome ako njihova djeca u natjecanju poka~u manji uspjeh od o ekivanoga. Djeci se treba jednako predstaviti svaki konkretan posao, te im objasniti kako biti znanstvenik, predava , proizvoa  hrane ili lije nik nije nikakav bauk. Ljudi bi trebali primarno obavljati konkretne zadatke potrebne za funkcioniranje druatva (proizvodnja hrane, osiguranje druatva, zdravstvo, obrazovanje, itd), a u slobodno vrijeme se baviti umjetnostima, sportom i ostalim stvarima koje ih zanimaju. Jasno je kako profesionalni umjetnici i sportaai (kojima je danas to posao) su daleko uspjeaniji od  amatera , no isto tako je jasno kako bi umjetnici ili sportaai koji doista jesu kvalitetni, uz 3 sata dnevno ispunjavanja primarnih zadaa, mogli nesmetano ispunjavati i svoje  kulturne obaveze . Dapa e, umjetnicima ispunjavanje primarnih zadataka mo~e poslu~iti kao dodir sa svijetom koji je potreban za inspiraciju, a sportaaima kao dodatan psihi ki ili fizi ki trening (ovisi koji posao obavljaju). Naravno, razvoj umjetnosti ili sporta ne smije biti zanemaren, jer bez toga se sve svodi na isto pre~ivljavanje  raanje, obrazovanje, posao, razmno~avanje, umiranje  ali, ne smije ni biti stavka prema kojoj se sve ostalo formira, stoga, treba nai ravnote~u izmeu toga i primarnih zadataka. Ljudsko druatvo bi si moglo dozvoliti luksuz stavljanja umjetnosti ili sporta u primarne zadatke u slu aju da apsolutno sve primarne zadatke imaju ispunjene od, primjerice, strojeva. No, i u tom slu aju je upitno koliko bi takva organizacija dugoro no koristila ili atetila druatvu. Druatvo bez novca je pristojno druatvo, a pristojno druatvo nije agresivno i ratuje samo u nu~di i samoobrani. Ono ima ideju pravednosti kao opeg dobra koja svim njegovim pripadnicima pripisuje ljudska prava, njegova osnovna struktura sadr~i pristojnu savjetodavnu hijerarhiju koja atiti ta i druga prava, te osigurava da sve skupine u druatvu budu pristojno predstavljene putem izabranih tijela u sustavu savjetovanja. Zakoni koje podr~ava samo sila predstavljaju razlog za ustanak i otpor. Oni su rutinski u robovlasni kom druatvu, ali ne pripadaju pristojnom druatvu. Zajednica treba te~iti za jednakoau i ispravnoau u svim zakonima, bez prednosti i naklonosti ni prema komu. Treba izjedna iti sve ljude, a to se mo~e izvesti tako da  imetak , ast i pravda budu jednaki za sve, bez ikakvih povlastica i prerogativa. Glavni su svi lanovi zajednice. Kako nema plae ili bonusa, koji e konkretno donositi neke pogodnosti nositeljima odreenih du~nosti, nitko nee biti motiviran isklju ivo iz tog razloga obnaaati odreene du~nosti. Zamialjeno je da svaki sektor izmeu sebe bira predstavnika tog sektora koji e zagovarati potrebe sektora na kvartalnim ili godianjim sastancima sa predstavnicima ostalih sektora, te koji e rasporeivati radnike svog sektora u smjene. Du~nost mu je i zatra~iti od doista loaih radnika da se poprave ili prebace na neki drugi posao ukoliko svoje trenutne du~nosti ne obavljaju kako treba. Odgovoran je za svoj itavi sektor, ako se ne radi o velikoj zajednici, te se brine i da sektor ima na raspolaganju svu potrebnu opremu za cijelo vrijeme njegovog obnaaanja du~nosti. Kada viae od 50% radnika iz sektora ~eli drugu osobu na toj funkciji, tada se ponavljaju izbori. Predstavnik izuzev toga nema nikakvih pogodnosti viae od ostalih stanovnika, samo ima viae obveza. Tko bi se onda za tako neato prijavio, ako ~eli prolaziti kroz ~ivot linijom manjeg otpora? Predstavnici se ne moraju prijaviti sami, radnici u se   " $ > @ l ҥzj]M>/h*^h*^CJOJQJaJh*^h@CJOJQJaJh*^h@5CJOJQJaJh*^5CJOJQJaJh*^h*^5CJOJQJaJ$h*^h*^5CJ$OJQJaJ$h*^h*^5CJOJQJaJh*^h*^OJQJ/hr}Th/5CJOJPJQJaJmHnHtH)hr}T5CJOJPJQJaJmHnHtH)h/5CJOJPJQJaJmHnHtH/hr}Thr}T5CJOJPJQJaJmHnHtH  $ n 8   $7S]7^Sa$gd*^7S]7^S`gd*^ $a$gd[ gd*^$a$gd*^ $a$gd*^ &d P gd*^ dgdr}Tl n ~ r t   V X d ܴsaWPFWPhWCmHnHsH hxchkchSxmHnHsH"h*^hkc56CJOJQJaJh*^56CJOJQJaJhxch@CJOJQJaJh*^h*^CJOJQJaJjh*^OJQJUh*^OJQJhlNh*^0JOJQJh*^h*^B*OJQJphh*^B*OJQJph jh*^B*OJQJUphh*^h*^OJQJh@OJQJ $&(BDTVnp,68HJh|.lnpvz|Ŵwh*^h*^6mHnHsHh*^6mHnHsH h*^6hxchN6hxch5c6hxchwhCJOJQJaJh6fhkcmHnHsHh ! h28hkchkchomHnHsH hxchkc hxchWChWChSxmHnHsHhWCmHnHsH(z|^#),,F-\1dB,V4engdwN`gdwN$dh`a$gd[ `gd\gd[ gd%Kgd[ 7S]7^S`gd*^||~4`t"""\#^#8&Z&\&'Ľ~~wpc\X\h\ hxchCkh%Kh%KmHnHsH hxchZ hZhZ hxch%Kh%Kh%KmHnHsHh hojh*^0JUh|hZmHnHsHh*^mHnHsH hxchwhh*^h*^mHnHsHh[ mHnHsHjhxch[ 0JU hxch[ hxcha5CJOJQJaJ'''j(l((((()*,,,,,,,,,,,--<->-@-F-X1Z1\11Ż}}rr}r}ndnUhxch17CJOJQJaJjhU70JUhU7h\5mHnHtHh\h\5mHnHtHhQ5mHnHtHh05mHnHsHtHh15mHnHtHhhXhhXmHnHsHh_mHnHsH hxch_jhxchXT>0JU hxchRQh1 hxch^^ hxchCkjhxch0JU12222245P528F8P8V888889:999;;<T<壒{^{MB:hg]n0JPJhxch170JPJ hxch170J CJOJQJaJ8jhxch17CJH*OJPJQJUaJmHnHtH,hxch17CJOJPJQJaJmHnHtH hxch170JCJOJQJaJ(hxch17CJOJQJaJmHnHtHhCJOJQJaJhQCJOJQJaJ)jhxch170JCJOJQJUaJhxch17CJOJQJaJhaGCJOJQJaJT<b<l<b==:>>dB*E6E8E>EHElEEGGIvIJJJJJJ2PnPpPrPPPP(V*V,VYYY(Z@Z¶ت؝Š؊{i{i{#hPfHmHnHq sHhxch[ fHq %jhxch170JUmHnHtHhxchQI"mHnHtHhkFmHnHsHtHh50mHnHsHtHhQI"mHnHtHh.mHnHsHtHhxch17mHnHtHhQI"0JPJhg]n0JPJhxch170JPJ'@ZBZDZ]]]]]]]^.^0^H^L^_____bb0e2e8k:kmmnrrt>tHtJtZu`u.y,z.z{>@ԻۻۻۻۻۻԷԷԷԜېԃhxch[ mHnHtHhfHq hxch[ 6fHq hH}mHnHsHhG<hG<fHq jhxch[ 0JU hxch[ hxch[ fHq *jhxch[ 0JUfHq 1‚Ƃ҂Xxډ&*ʐА4@Ԛ@إڥ@Dùs&hxch17B*fHph333q hxch/hxch17fHq jhxch170JUhhthnP hxch17homHnHsHhwNmHnHsHhwN5mHnHsHtHh~]p5mHnHsHtHhwN5mHnHtHhW65mHnHsHtH%DFJLЩԩ0Rȼܼ6nXZLN㫧phxch17CJOJQJaJjhxch170JUhxch17mHnHtHh)jh{D0JUh{D hh{DhkFmHnHsH&hxch17B*fHph333q hhthxch17fHq hxch17)hxch17B*H*fHph333q $N?xLM0Q*SZXYZz[\]bPjfkhk $dha$gd[  & FnW*$1$7$^n`Wgd[ gd` gd[ $ & Fdha$gd[ tbv^`JL6bdZ\^4,$;&;??C"DDԲԲԎԁlhh )h/h17fHmHnHq sHjhxch170JUUhnKJfHq *jhxch170JUfHq hxch17fHq h) hxch)h%^h175 hxch17hxch17CJOJQJaJ)jhxch170JCJOJQJUaJ(ktoru mogu i sami nekoga kandidirati, te ukoliko netko skupi najviae glasova - prihvaa funkciju ili se izbor ponavlja, no tada se uzimaju u obzir samo kandidati koji se sami prijave. Nadalje, kada se vrae bilo koje odluke, koje se ti u itave zajednice, sudjeluju svi lanovi zajednice. Vrae se glasanja o raznim projektima koji zahtijevaju anga~man zajednice ili se ti e posljedica koje mogu djelovati na zajednicu. Ovisno o veli ini zajednice, ako se radi o velikoj zajednici svaki  kvart ima svoje sastanke i funkcionira kao zasebna zajednica, dok je itav grad zapravo  grozd kvartova, te su ukupne odluke kvartova rezultat djelovanja itavog grada. Zbog toga se pretpostavlja kako gradovi nee biti ogromni kao sada, nego da e ih biti viae s manjom populacijom (do 100.000 ljudi). Pri takvim glasanjima slu~iti e se principom direktne demokracije. Svaka punoljetna osoba ima pravo glasa i du~nost obrazlo~enja svoga glasa, ato e zatra~iti ipak neko obrazovanje o temi glasanja. Direktna demokracija oblik je narodne samouprave u kojoj graani u radu vlade sudjeluju izravno, neprestano i bez posrednika. To je radikalni oblik demokracije, koji favorizira decentralizaciju i, koliko je god mogue, rasipanje moi, te briae razliku izmeu onih koji upravljaju i onih kojima se upravlja. Temelji se na na elu politi ke jednakosti, koja se do~ivljava kao zahtjev da se svi glasovi u druatvu jednako uju. Skupatine su klju ne institucije za provoenje direktne demokracije. One uklju uju sastanke na kojima graani donose odluke prosuivanjem, odnosno tako da najprije sasluaaju razli ite poglede na odreenu temu, zatim promisle o svakom iznesenom stajaliatu i naposljetku pokuaaju bez prisile donijeti zajedni ku oduku. Direktna demokracija graanima omoguuje da kontroliraju odluke kojima se odlu uje o njihovoj sudbini; prou ava ih participativnom odlu ivanju, a ne oslanjaju na sebi ne politi are; te donosi legitimne odluke. Predstavnici sektora te glasove prihvaaju ili odbijaju ako smatraju da su neozbiljni ili neutemeljeni. Svaki stanovnik koji nije zadovoljan rezultatima glasovanja jest, bez ikakvih obaveza, slobodan preseliti u drugu zajednicu koja ga ~eli primiti. No, nisu niti djeca isklju ena, ona imaju svoja dje ja vijea na kojima izabiru svoje predstavnike za  velika glasanja u zajednici, a ti predstavnici ostaju na funkciji do punoljetnosti ili dok viae od 50% dje je populacije ~eli nove izbore predstavnika. U dje ju populaciju su uklju ena djeca otkada kreu u akolu. Kroz povijest je postojalo mnoatvo ideja za razli ite ustroje druatva i gospodarstva. Ostvareni u praksi ili ne, za malo njih se ulo u javnosti. Kako se tehnologija mijenja, tako se mijenjaju i nadopunjuju te iste ideje. Neke se pokuaalo prezentirati putem knjiga, neke putem televizije, a kasnije i putem interneta. Jedna od najzanimljivijih ideja je vizija mirnodopskog svijeta bez novca, opisana kroz nekoliko serijala televizijskih emisija i filmova pod nazivom  Zvjezdane staze . Postavivai granicu maate prili no visoko, joa danas je inspiracija znanstvenicima i in~enjerima kako bi kreirali brojne ideje koje se koriste u pri i. No, od svih novotarija ije sjeme je niklo zahvaljujui maati tvoraca serije, najviae se zapostavlja temelj razvoja te  nove Zemlje , a radi se o tome da je itavo ljudsko druatvo, nakon Treeg svjetskog rata (i masovnog uniatenja), uspostavljeno tako da funkcionira bez novca. Tako neato bi se trebalo uzeti kao opomenu - kako nije potrebna katastrofa globalnih razmjera da bi se stvari postavile na njihovo mjesto. Barem jednom mjese no se mogu prepoznati znakovi napetosti izmeu dr~ava, koji mogu eskalirati u oru~ane sukobe, te biti iskra novog globalnog rata. Bilo da se radi o resursima, egu nacije ili predstavnika neke dr~ave, ili pak zakulisnim poslovima koje proizlaze iz borbe za kontrolom resursa, dolazi do krvoprolia gdje najviae nastradaju nedu~ni. Takvi sukobi nee zaobii one koji ne ~ele u njima sudjelovati, stoga je potrebno djelovati preventivno i pru~iti zaklon/izolaciju od djetinjastih voa i ratnih huaka a, ljudima koji ~ele ~ivjeti slobodno i konstruktivno pridonositi zajednici. Neki danaanji oblici netradicionalnog na ina ~ivota, koji bi se mogli iskoristiti kao po etni koraci prema ureenju ~ivljenja bez novca su slijedei: Auroville - univerzalni gradi u Indiji, za populaciju do 50.000 ljudi iz cijelog svijeta. Prvi i jedini meunarodno priznati tekui eksperiment ljudskog jedinstva i transformacije svijesti. Provode prakti no istra~ivanje odr~ivog ~ivljenja i buduih kulturnih, ekoloakih, druatvenih i duhovnih potreba ovje anstva. Godine 1966. UNESCO je donio jednoglasnu odluku o provoenju projekta, te ga pohvalio kao projekt od zna aja za budunost ovje anstva. Dauphin - eksperiment u kojem su svi stanovnici grada dobili minimalne prihode. Za posljedicu je imalo smanjenje broja posjeta lije niku, poveanje broja upisnika u srednje akole, te su se stanovnici mogli viae posvetiti aktivnostima koje ih zanimaju. Ekoloake zajednice - zamialjene su i osnovane upravo s mialju da u njima zajedno obitavaju ljudi koji ~ele ~ivjeti i raditi prema ekoloakim principima, promi ui dijeljenje i te~ei blagostanju kroz odr~ivije stilove ~ivota, izravnu demokraciju i odreeni stupanj autonomije. Ekoloake zajednice obuhvaaju ekosela, koja su naselja po mjeri ljudi, te sadr~avaju sve ato je ljudima potrebno i u kojima je ljudsko djelovanje neakodljivo uklopljeno u prirodni svijet podr~avajui zdrav ljudski razvoj i kao takvo mo~e se uspjeano nastaviti u nedogled. Premda su ekosela naj eai oblik ekoloakih zajednica, one mogu nastati i u izdvojenim zgradama ili unutar gradova. Marinaleda  grad u `panjolskoj, bez policije iako je nezaposlenost kao u okolnim gradovima, svi graani volontiraju u poslovima koji nisu omiljeni, te ne prakticiraju kriminalne radnje. Masdar City  eksperiment u koji e biti ulo~eno 18 milijardi dolara, kako bi se dizajnirao i izgradio samoodr~ivi grad u pustinji. NASA - odr~iva zajednica e biti potencijalna nastamba na Marsu ili Mjesecu. Qetema  eko-grad koji je pokrenut od istomialjenika sa druatvene mre~e. Tekos  ruska akola, u kojoj djeca sama uzgajaju i pripremaju hranu, odrauju administrativne poslove, treniraju borbene vjeatine i narodne plesove, sastavljaju ud~benike i jedni druge podu avaju, ispituju i ocjenjuju. Ubuntu - filozofija kontribucionizma kao nova druatvena struktura roena je 2005. godine. U Africi ovo zovu Ubuntu, no temelje ove filozofije dijele stotine, ako ne i tisue drevnih kultura diljem svijeta. Iako svaka od njih za ovu filozofiju mo~e imati svoj naziv, ini se da se sve one ravnaju principima Ubuntua - ~ivot bez podjela meu ljudima uzrokovanih meusobnim strahom, ~ivot u ujedinjenim zajednicama i u obilju na svim razinama. Plan je nova druatvena struktura u kojoj su svi apsolutno slobodni i ravnopravni. Druatvo koje funkcionira bez koncepta novca, bez ikakvog oblika trampe ili trgovine i bez ikakvog vezanja vrijednosti za materijalne stvari. Venus Projekt  mjesto Venus na Floridi, na povraini od 25 hektara se nalazi Centar za istra~ivanje i dizajn, gdje je budunost ve po ela poprimati svoj oblik. Ovdje se poglavito koristi princip pokazivanja (pomou modela i zgrada u prirodnoj veli ini) kako bi izgledao ~ivot bez novca. To je ono ato ljude oduaevljava, tjera ih na razmialjanje i tjera ih na dodatno istra~ivanje o temi. Pristaae projekta smatraju nu~nim evoluciju kulture, bez propagandi i nacionalnih interesa. Monetarni sustav se mora razviti u globalnu ekonomiju temeljenu na resursima (resource-based economy, RBE). S inteligentnom i humanom primjenom znanosti i tehnologije, ljudi e biti u stanju oblikovati budunost na na in da o uvaju okolia za sebe i za generacije koje dolaze. Podr~avaju proizvodnju pomou robota (bez ljudskog rada), te se trude preventivno reagirati, kako ljudi ne bi bojkotirali razvoj zbog mogue izgubljenog posla  od tih istih robota. Wikipedia - volonterski neprofitni projekt da se dostupno ljudsko znanje postavi na internet u obliku lanaka na besplatnu upotrebu svima. Napredak ljudskog roda je mit. Napreduje tehnologija, ne ovjek. ovjek se mrzi i ubija zbog istih stvari kao prije 2000 (i viae) godina, samo mu tehnologija omoguava efikasnije ubijanje. Uvjeriti nekoga u potencijal budunosti bez novca, zapravo je dvodijelni problem. Najprije ga treba uvjeriti u prednosti, tj. koristi, a kasnije u izvodljivost. Postoje mnoge prednosti, te razumni ljudi nemaju problema kod slaganja sa istima: vea kvaliteta ~ivota, manje nejednakosti, siromaatva, kriminalnih radnji, pohlepe, korupcije, te zagaenja i otpada. Takoer, bolje zdravlje, edukacija, povjerenje, poatovanje, svijest, odr~ivost, druatvene vrijednosti, tehnoloaka unaprjeenja, itd. Veina ljudi ~eli spomenuto, stoga nije problem u njihovom prihvaanju koristi, problem je uvjeriti ih u izvodljivost. Kako je druatvo bez novca mogue? Razlozi zbog kojih je teako dosei spomenuto, su u tome ato je potrebna istodobna obustava i ponovno vrednovanje nekoliko uvjerenja koja su temeljne va~nosti kako ljudi vide svijet. Naravno, to je velika molba - bilo koga zaposlenog u vrevi njihovih u~urbanih ~ivota, primorati da posveti vrijeme i energiju ovoj vrsti mentalnog  ~ongliranja normi. No, ukoliko se postave u tu poziciju barem malo, tada se poput slagalice, dijelovi po nu slagati jedan do drugoga, a kada se jednom poslo~e, viae nema povratka. Zamialjajui svijet bez novca, naj eae se odmah postavljaju sljedee primjedbe, od kojih je svaka povezana s odreenim vjerovanjem kojeg se osobe dr~e u ~ivotu: Nitko ne bi niata radio (novac motivira ljude) - novac doista motivira ljude. Vjerojatno je najbolja motivacija veine ljudi danas (i u proalosti), ali samo zbog jednog razloga, a to je ato je potreban ljudima za ~ivot. Povezan je s pre~ivljavanjem, ljudskim primarnim instinktom. To je ono ato mu daje takvu mo. Postoje, naravno, mnogi drugi motivatori ljudi, poput ~elja da: vole i budu voljeni, upoznaju druge osobe, imaju potomstvo, poma~u drugima, poboljaaju sebe i svoju okolinu, dobro izgledaju, dobro se osjeaju, u e, izazovu sami sebe, izra~avaju se, inoviraju, demonstriraju svoje vjeatine, itd. Svaka osoba je u odreenoj mjeri motivirana ovim ~eljama, jer nakon pre~ivljavanja, one su ono ato daje ~ivotu zna enje i zbog ega je vrijedan. Ljudi bi iskoriatavali druge (pohlepa je dio ljudske prirode) - pohlepa nije dio ljudske prirode  to je jednostavno ~elja za skladiatenjem ne ega ato se smatra oskudnim i potrebnim za ~ivot. Poput vjeverice koja skladiati orahe, poato ne zna ato joj budunost nosi. U monetarnom ureenju,  najoskudniji je sam novac, stoga ima smisla akumulirati ga, a kako nema gornje granice koliko novca ili imovine mo~e imati pojedinac, ne postoji razlog da se prestane sa akumuliranjem. No, ukoliko druatvo mo~e bolje funkcionirati bez novca i svi lanovi tog druatva imaju pristup svemu ato im je potrebno, tada nema smisla za skladiatenjem bilo ega u velikim koli inama. Ljudi e izgubiti sve ato imaju (strah od gubitka, vlasniatvo) - opravdanje postojanja privatnog vlasniatva potje e od Johna Lockea i njegove  Druge rasprave o graanskoj vlasti (Second Treatise on Civil Government), objavljene 1690. U tom djelu Locke ka~e da su  Zemlja i sve ato ona sadr~i dani ovjeku kao potpora i olakaanje njegovu opstanku . Zemlja i sve ato ona sadr~i  pripada ovje anstvu u cjelini . Kako onda mo~e postojati privatno vlasniatvo? Zbog toga ato rad pripada ljudima i kada pomijeaaju vlastiti rad sa zemljom i njezinim proizvodima, oni time postaju njihovi. No, zaato mijeaanje ne ijeg rada sa zajedni kom svojinom cijelog ovje anstva zna i da je stekao vlasniatvo nad ne im ato pripada cijelom ovje anstvu, umjesto da je izgubio svoje vlasniatvo kroz vlastiti rad? To je tako, ka~e Locke, dokle god ono ato se prisvaja iz cjeline zajedni kog vlasniatva ne prije i da  od zajedni kog vlasniatva ostane dovoljno i jednako dobro za druge . Lockeovo opravdanje stjecanja privatnog vlasniatva klasi no je povijesno objaanjenje toga kako se vlasniatvo mo~e legitimno stei, a slu~ilo je kao polaziana osnova mnogim novijim raspravama. No, bez vlasniatva, ato sprje ava ljude da kradu? Ono ato doista sprje ava ljude da kradu jedni od drugih, jest ato je to anti-druatveno, invazivno i iskazuje nepoatovanje prema zajednici, te ljudi koji to ine su podlo~ni postati prili no omra~enima. Ovaj druatveni poticaj je sna~niji od bilo kojeg pravila koje bi moglo biti napisano, poato odreuje kako se ljudi osjeaju (kako su zadovoljni sobom) i kako su prihvaeni u druatvu. Svakom ovjeku pripada onoliko zemlje koliko mo~e zauzeti svojim tijelom i taj  posjed e mu trebati kada bude polo~en u nju. Nastat e kaos i nasilje (druatvo zahtijeva kontrolu) - kako bi se razrijeailo ovo uvjerenje, va~no je napomenuti kako je svijet, u trenutnom ureenju, ve prepun kriminala i nasilja, stoga bilo kakva rasprava za druatvo bez novca treba biti usporeena i sa time. Isto tako, nitko ne navodi da e svijet bez novca biti savraen  samo mnogo bolji od sadaanjeg. Veina kriminalnih radnji i nasilja su voeni o ajem zbog nedostatka osnovnih potrepatina, nu~nih za ~ivot. Ukoliko druatvo mo~e bolje funkcionirati bez novca, tada veina od razloga i uzroka koji doprinose antisocijalnom ponaaanju viae nee postojati. Druatvo e automatski biti viae suradni ki nastrojeno, te e svi imati pristup zdravoj hrani, smjeataju, obrazovanju i tehnologiji. Druatvo e stagnirati ili nazadovati (tr~iata poti u napredak) - mnogi ekonomisti ili poduzetnici navode ekonomski rast i konkurenciju kao dobro za napredak. No, budui da je nov ani sustav posvuda, ljudi koji se dr~e ove tvrdnje zapravo ju nemaju ni sa im usporediti, stoga donose krivi zaklju ak. Mo~e li se doista vjerovati kako e svi inovatori, izumitelji i umjetnici odlo~iti svoje orue im netko ukloni novac? O ito ne, poato je poznata stvar da velik broj kreativnih ljudi nikada ne postigne zna ajniji financijski uspjeh, zna se da njih ne pokree novac, nego njihova strast i ~elja za inoviranjem. Povijest je pokazala da, uglavnom, najvei inovatori i umjetnici dolaze iz  povlaatenih sredina. To zna i da su imali pravilan i ugodan odgoj, pristup zdravoj hrani, obrazovanju i imali su svoje vrijeme na raspolaganju  nisu ga troaili radei za pre~ivljavanje  te su ga mogli utroaiti na razvoj svojih ideja i vjeatina. Ukoliko druatvo mo~e funkcionirati bolje bez novca, tada svi potencijalni Einsteini, Tesle i Mozarti e imati najbolje prilike za vje~bu i unaprjeenje svojih znanja i vjeatina. Kada se zbroje, sve informacije o druatvu bez novca predstavljaju prili an mentalni zalogaj za osobe koje se sa takvom idejom nisu susretale. Stoga, nekima treba viae, a nekima manje vremena da te informacije obrade i usvoje, jer se nije lako  boriti s ne ime ato im je nametnuto kao jedino ispravno, itav njihov ~ivot. Zbog toga ih ne treba po~urivati, jer kada se takve informacije usvoje vlastitim promialjanjem kao injenice koje imaju vrste temelje, lakae e ih drugim ljudima prezentirati, dodatno educirati, te naposljetku ~ivjeti prema njima. Finalna i prili no opravdana prepreka prihvaanja druatva bez novca je strah od fizi kog napada - od strane skupina kojima takva ideja ne odgovara - na zagovornike ove ideje ili ak na samu zajednicu kada bude osnovana. Dakle, strah od sabota~a, atentata, otmica, prijetnji ili direktnog vojnog napada  opravdanog kojekakvim bedastoama. Zajednica bi se mogla obraniti ato je mogue veom edukacijom ljudi, da postoji ato viae zainteresiranih, te da ih se ne mo~e jednostavno utiaati. Fizi ki bi se mogla obraniti koriatenjem tehnologije koja odaailjanjem odreenih frekvencija mo~e detonirati lansirane projektile (rakete) i sruaiti dronove im mu dou u domet. Prilagodbom ili kreiranjem takve tehnologije da brani zajednicu destabiliziranjem svih vrsta vatrenog oru~ja, u zajednicu bi bilo teako unijeti oru~je kako bi se izvraila zlodjela. Istovremeno bi svi lanovi zajednice bili onemogueni dr~ati streljivo, pa im ne bi trebalo niti oru~je. Prioritet jest taj da ljudi shvate kako su svi zajedno, privremeno na ovom planetu, te da ga  imaju na posudbi od potomaka. Svi mogu ~ivjeti u izobilju bez potrebe da ikada naude jedni drugima, bez potrebe za raznim podjelama. Sada je vrijeme za po etak ~ivota u globalnoj zajednici, kako i prili i biima koja imaju viae od 11.000 godina zabilje~ene povijesti. ovje anstvo ima joa puno za u iti ako ~eli prenijeti znanja i kulturu u sljedee tisuljee. Temeljito preslagivanje potroaa kih i prehrambenih navika ljudi e biti nu~no, ako postoji i najmanji interes da ~ivot na Zemlji ostane  ~iv . Ljudsko svjedo enje tome mo~e biti samo lijepi bonus. 4. Istra~ivanje U ovom poglavlju je predstavljena kalkulacija kojom je pokuaano potvrditi ili opovrgnuti postavljenu hipotezu. Podvu ene varijable su one koje se u kalkulaciji mogu mijenjati ovisno o potrebama, prilagodbi ili okolini zajednice. Radno sposobni stanovnici su populacija od 20 do 64 godine starosti, te ulaze u  redovnu radnu snagu. Naravno, ne smije se zanemariti niti one koji su izvan tih dobnih granica. Mlae se ne smije zanemariti iz razloga ato e u iti u praksi o svakom sektoru i na taj na in odlu iti gdje ~ele raditi po zavraetku obrazovanja, te e uz to nau iti poativati rad ljudi iz drugih sektora. Stariji se ne smiju zanemariti kako ne bi stekli dojam da viae ne koriste zajednici, jer neki e rado nastaviti obavljati odreene zadae i u mirovini. Ukoliko ih zajednica  odbaci u pogledu  potrebe za njima , to mo~e dovesti do nezadovoljstva sobom ili zajednicom. Prvi primjeri su kalkulacija male zajednice, za iji primjer su uzeti podaci o manje opine, prosje ne za kontinentalnu Hrvatsku. Ukupno stanovnika ima 2328, a radno sposobnih 1593, ato je 68,43%. Proizvodnja biljne hrane koriatene u prehrani ljudi i prehrani ~ivotinja uzgajanih radi prehrane ljudi, te hrane dobivene od ~ivotinja, ra una se na na in da je iz prosje ne potroanje po stanovniku dobivena potrebna koli ina za itavu zajednicu. Dobivene brojke se mno~e koeficijentom rezervi, koji u ovom slu aju iznosi 2 za hranu biljnog podrijetla, te 1,5 za hranu ~ivotinjskog podrijetla. Iz dobivenih podataka izra unato koliko radno sposobnog stanovniatva treba raditi 3 sata dnevno u sektoru proizvodnje hrane biljnog i ~ivotinjskog podrijetla. Treba napomenuti kako tablice proizvodnje hrane biljnog podrijetla sadr~e samo 28 razli itih biljaka, gdje je uklju ena i hrana za ~ivotinje koriatene u proizvodnji hrane. Tablice proizvodnje hrane ~ivotinjskog podrijetla sadr~e podatke dobivanja govedine, svinjetine, janjetine, i peradi, te tablice ~ivotinjskih produkata sadr~e mlijeko, mlije ne proizvode, sir, med i jaja. Nakon uveane proizvodnje na raspolaganju ostaje joa 21,47% obradive povraine. Formula za dobivanje potrebnog broja zaposlenih u proizvodnji odreene kulture glasi:  Po etni podatci su prikupljeni na terenu i iz tuih radova (cjelokupna literatura dostupna u izvornom diplomskim radu). Tablica 4.1.  Sektori i broj zaposlenih zajednice na primjeru Opine Hercegovac  Izvor: Bubulj, R. (2016), op.cit., str.73 Tablica 4.1 prikazuje kona ni rezultat kalkulacije, odnosno raspodjelu radno sposobnog stanovniatva u proizvodnji hrane, sektoru zdravstva, sektoru sigurnosti (policija i vatrogasci), sektoru recikla~e, sektoru gradnje, sektoru obrazovanja, kulture i znanosti, te sektoru servisiranja. Treba napomenuti kako trenutno u opini Hercegovac u svim djelatnostima osim proizvodnje hrane su brojke zaposlenih daleko manje od onih iz kalkulacije. Stoga, poveala bi se zaposlenost u djelatnostima va~nim za opstanak zajednice, a joa bi viae od 50% radno sposobnog stanovniatva bilo na raspolaganju za razne usluge koje zajednica smatra potrebnima, poput mesara, frizera, pekara, itd. - jednostavnije re eno, za sve usluge koje ne mogu biti automatizirane, uzevai u obzir trenutni stupanj tehnoloakog razvoja. Slijedi kalkulacija velike zajednice, za iji primjer su uzeti podaci o Republici Hrvatskoj. Kako se ovdje radi o veoj populaciji ljudi i veoj povraini, sa ve postavljenom infrastrukturom za gotovo svaki sektor, za o ekivati je da prijelazni proces u novi sustav bude jednostavniji za privikavanje, nego u manjim zajednicama gdje ne postoji gotovo nikakva infrastruktura za odreene sektore. Glavna ideja je da velika zajednica bude  grozd (cluster) manjih zajednica organiziranih po ve predstavljenom na elu, kako bi pripadnici zajednice imali odgovornost prema vlastitom pre~ivljavanju. No, isto tako, da zajednice uspjeano funkcioniraju unutar  clustera kada se radi o nekim velikim projektima koji zahtijevaju anga~man velikog broja ljudi i resursa. Izra uni su jednaki kao u primjeru male zajednice. Nakon uveane proizvodnje hrane, na raspolaganju ostaje joa 17,41% obradive povraine. Tablica 4.2  Sektori i broj zaposlenih zajednice na primjeru Republike Hrvatske  Izvor: Bubulj, R. (2016), op.cit., str.76 Kao ato se mo~e vidjeti u Tablici 4.2, u velikoj zajednici je, takoer viae od 50% radno sposobnog stanovniatva na raspolaganju za rasporeivanje po potrebnim uslugama. Ponovno treba napomenuti da je samo 43,94% radno sposobnog stanovniatva u navedenim sektorima sa namjerom zadovoljenja potreba itave zajednice. Zbog usporedbe, kada bi se iz 2009. godine (iz te su godine podaci dostupni za koriatenje), zaposleni u Republici Hrvatskoj rasporedili po navedenim sektorima: u proizvodnji hrane je radilo 50.600 ljudi, zdravstvu 65.000 ljudi, sigurnosti 29.351 ljudi, gradnji 70.500 ljudi, a u obrazovanju, kulturi i znanosti 95.000 ljudi. U novom sustavu radi viae ljudi u svakom sektoru, ato poveava aanse za razvoj znanja, inovacijama, te opem poboljaanju ~ivota ljudi - direktno su povezani sa problemima i du~nostima, te o njima ovisi uspjeanost i jednostavnost izvedbe radova. Kalkulacija je openito izraena tako da se mogu unositi podatci za bilo koju zajednicu, bilo koje populacije, te zasad bilo gdje u svijetu gdje su geografska obilje~ja i klima sli na ili povoljnija nego u Srednjoj/Ju~noj Europi. Valja napomenuti kako je kalkulacija prilagodljiva svakoj potencijalnoj ideji ~ivota bez financijskih instrumenata, te se mogu prilagoavati sati rada svakog dana, kao i postotak radnog stanovniatva u svim sektorima osim proizvodnje hrane. Uvidom u rezultate kalkulacije mo~e se vidjeti kako u manjim zajednicama i u veim zajednicama, manje od 50% radno sposobnog stanovniatva je potrebno da bi se u teoriji zadovoljile osnovne potrebe itavog stanovniatva tijekom cijele godine. U maloj zajednici, veli ine opine Hercegovac, rasporeeno je bilo samo 42,61% radno sposobnog stanovniatva, ato je 29,15% ukupnog stanovniatva. U velikoj zajednici, veli ine Republike Hrvatske, rasporeeno je bilo samo 43,94% radno sposobnog stanovniatva, ato je 26,97% ukupnog stanovniatva. Sve spomenuto je izvedivo na smjenama u trajanju od 3 sata. U radu stoji napomena kako je obraeno samo 28 biljnih kultura koriatenih u prehrani ljudi i ~ivotinja. Uz to, nisu obraeni uzgoj i potroanja riba iz razloga preairokog pojma i nedostataka konkretnih podataka o uzgoju i potroanji svake vrste ribe i akoljkaaa koriatenih u prehrani ljudi. Takoer, treba uzeti u obzir kako je broj radnih dana u godini, za sektor proizvodnje biljne hrane - 365. S obzirom na klimu ovo podru ja, neizvedivo je sve ove kulture proizvoditi itavu godinu. Bez obzira na sve toplije zime. Tome se mo~e prisko iti na dva na ina: U slu aju smanjenja radnih dana, treba se poveati broj radnih sati tog sektora kako se ne bi poveavao broj zaposlenih. Primjerice sa 3 na 4 sata, te bi tada zaposleni u tom sektoru tijekom zimskih mjeseci radili samo na privremenom odr~avanju. Uzgajanjem kultura u unutarnjim farmama tijekom zimskih mjeseci. `to je korisnije zbog toga ato je dostupna svje~a hrana tijekom cijele godine i manje su potrebe za skladiatenjem. 5. Zaklju ak Kroz povijest je postojalo mnoatvo ideja za razli ite ustroje druatva i gospodarstva. Ostvareni u praksi ili ne, za malo njih se ulo u javnosti. Kako se tehnologija mijenja, tako se mijenjaju i nadopunjuju te iste ideje. Neke se pokuaalo prezentirati putem knjiga, neke putem televizije, a kasnije i putem interneta. Pokuaano je utvrditi kakva po etna organizacija raspodjele radne snage bi bila potrebna u odreenoj zajednici, kako bi se zadovoljile osnovne potrebe itave zajednice, uz uvjet da niti jedna osoba ne treba raditi viae od 3 sata dnevno. U radu je provjerena izvedivost modela gospodarskog sustava bez financijskih instrumenata na primjeru male zajednice koju ini nekoliko tisua stanovnika, te velike zajednice koju ini nekoliko milijuna stanovnika. Uz to, nazna ene su prednosti takvog sustava i na globalnoj razini. Na temelju kalkulacija, po etna je hipoteza potvrena. Osnovne potrebe svih lanova zajednice u gospodarskom ureenju bez financijskih instrumenata, biti e podmirene, ako 50% radno sposobnog stanovniatva radi 3 sata dnevno. Hipoteza je u ovom slu aju potvrena za malu i veliku zajednicu, te su rezultati povoljniji nego ato je postavljeno u hipotezi. Rad je izraen s ciljem da poslu~i kao inspiracija za daljnje istra~ivanje ove teme, te kako bi se u bliskoj budunosti moglo svjedo iti ideji ~ivota bez novca. LITERATURA Knjige: Bla~evi, R. (2010), Legitimnost politi kih poredaka, Zagreb: Politi ka kultura D'Alisa G., Demaria F., Kallis G., ur. (2016), Odrast: Pojmovnik za novu eru. Zapreai: Fraktura, Zagreb: Institut za politi ku ekologiju Fanuko, N. (2008), Sociologija, Zagreb: Profil Fresco, J.: (2002), The Best That Money Can't Buy: Beyond politics, poverty & war, Venus (Florida); Global Cyber-Visions, str. 14 Harari, Y. N. (2015), Sapiens  kratka povijest ovje anstva, Zagreb: Fokus komunikacije Jel i, B. (2001), Javne financije, Zagreb: RRIF Kla mer alopa, M., Cingula, M. (2009), Financijske institucije i tr~iate kapitala, Vara~din: TIVA Tiskara Vara~din Miller, R.L., VanHoose, D.D. (1997), Moderni novac i bankarstvo, Zagreb: Mate Rawls, J. (2004), Pravo naroda i Preispitivanje ideje javnog uma, Zagreb: Kruzak Salecl, R. (2012), Tiranija izbora, Zapreai: Fraktura Singer P. (2005), Jedan svijet  etika globalizacije, Zagreb: Ibis grafika Smith, P. B. i Max-Neef, M. (2012), Raskrinkana ekonomija, Zagreb: Izvori Tellinger M. (2014), Ubuntu, Zagreb: TELEdisk Zigler, J. (2007), Imperij srama, Zagreb: Izvori Radovi: Bubulj, R. (2015), Analiza prihvaenosti gospodarskog sustava koji funkcionira bez financijskih instrumenata. Specijalisti ki diplomski rad. Zagreb: Visoka poslovna akola Libertas Bubulj, R. (2016), Izvedivost gospodarskog sustava bez financijskih instrumenata i njegova va~nost za globalnu zajednicu. Sveu iliani diplomski rad. Zagreb: Sveu iliate Libertas Internet izvori: Auroville, Auroville in brief. http://www.auroville.org/contents/95, pristupljeno 4.9.2015. Chiamulera, R. (2015), How an Eco-city was built out of a Facebook group in Brazil ?! http://www.qetema.org/en/2015/06/04/brazilian-ecopole/, pristupljeno 1.9.2015 Lum, Z. (2014), A Canadian City Once Eliminated Poverty And Nearly Everyone Forgot About It. http://www.huffingtonpost.ca/2014/12/23/mincome-in-dauphin-manitoba_n_ 6335682.html, pristupljeno 1.9.2015. Marciana, J. (2015), Yes, There Really Is A City With No Cops! http://countercurrentnews.com/2015/02/yes-there-really-is-a-city-with-no-police-officers/, pristupljeno 1.9.2015. NASA planira graditi kue na Mjesecu i Marsu. (2015) http://znanost.geek.hr/clanak/nasa-planira-graditi-kuce-na-mjesecu-i-marsu/, pristupljeno 1.9.2015. Peters, A. (2015), This Futuristic Desert City Is Designed For Self-Sufficient, Communal Living. http://www.fastcoexist.com/3040278/this-futuristic-desert-city-is-designed-for-self-sufficient-communal-living#1, pristupljeno 1.9.2015. The feasibility of the economic system without financial instruments - examples of the communities the size of the municipality of Hercegovac and the Republic of Croatia ROBERT BUBULJ, mag. int. rel. et dip. doc. dr. sc. IVOR ALTARAS PENDA, MBA Summary A society that successfully operates without financial instruments is usually associated with the utopian communities that can be seen only in books or movies. Green and perfectly preserved planet, full of unsuspecting creatures, and a high level of technological development, indeed seem impossible and unattainable if compared with the world as it exists today. Most people find this image of Earth attractive, and without thinking too much would jump into a pool of countless opportunities that such a society offers. Maximum possible development potential is something that is simply irresistible and such a society offers exactly what people need. However, when people decide to correct the great injustice of our time, and to change the world for the benefit of all the creatures that live in it - How to ensure that there is provided everything needed for a community and that there are no hungry, sick, uneducated or homeless? In this graduate work it will be tested the feasibility of the theoretical models of economic systems without financial instruments with a small community consisting of a few thousand inhabitants, and a large community consisting of several million people. Keywords: economic system, society without money, resource-based economy, RBE  Smith, P. B. i Max-Neef, M. (2012), Raskrinkana ekonomija, Zagreb: Izvori, str. 88  Ovaj rad je temeljen na sveu ilianom diplomskom radu naziva  Izvedivost gospodarskog sustava bez financijskih instrumenata i njegova va~nost za globalnu zajednicu , kojeg je izradio Robert Bubulj pod mentorstvom doc.dr.sc. Ivora Altarasa Pende. Rad je 2016. godine osvojio Rektorovu nagradu Sveu iliata Libertas kao najbolji sveu iliani diplomski rad u akademskoj godini.  Bubulj, R. (2016), Izvedivost gospodarskog sustava bez financijskih instrumenata i njegova va~nost za globalnu zajednicu. Sveu iliani diplomski rad. Zagreb: Sveu iliate Libertas, str. 6  Ibid., str. 7  Harari, Y. N. (2015), Sapiens  kratka povijest ovje anstva, Zagreb: Fokus komunikacije, str. 458  Miller, R.L., VanHoose, D.D. (1997), Moderni novac i bankarstvo, Zagreb: Mate, str. 9  Miller, R.L., VanHoose, D.D., op.cit., str. 6  Kla mer alopa, M., Cingula, M. (2009), Financijske institucije i tr~iate kapitala, Vara~din: TIVA Tiskara Vara~din, str. 3  Bubulj, R. (2015), Analiza prihvaenosti gospodarskog sustava koji funkcionira bez financijskih instrumenata, Specijalisti ki diplomski rad, Zagreb: Visoka poslovna akola Libertas, str. 12  Ibid., str. 13  Ibid., str. 29  Fanuko, N. (2008), Sociologija, Zagreb: Profil, str. 282  Tellinger M. (2014), Ubuntu, Zagreb: TELEdisk, str. 8  Ibid., str. 328  Rawls, J. (2004), Pravo naroda i Preispitivanje ideje javnog uma, Zagreb: Kruzak, str. 56  Bubulj, R.(2015), op. cit., str.30  Tellinger M., op. cit., str. 36  Zigler, J. (2007), Imperij srama, Zagreb: Izvori, str. 226  Harari, Y. N., op.cit., str. 384  Harari, Y. N., op. cit., str. 376  Jel i, B. (2001), Javne financije, Zagreb: RRIF, str. 374  Jel i, B., op.cit., str. 376  Ibid., str. 383  Ibid., str. 385  Salecl, R. (2012), Tiranija izbora, Zapreai: Fraktura, str. 60  Rawls, J., op.cit., str. 102  Bla~evi, R. (2010), Legitimnost politi kih poredaka, Zagreb: Politi ka kultura, str. 38  Zografos, C. (2016), Direktna demokracija. U: D'Alisa G., Demaria F., Kallis G., ur., Odrast: Pojmovnik za novu eru. Zapreai: Fraktura, Zagreb: Institut za politi ku ekologiju, str. 227  Auroville, Auroville in brief. http://www.auroville.org/contents/95, pristupljeno 4.9.2015.  Lum, Z. (2014), A Canadian City Once Eliminated Poverty And Nearly Everyone Forgot About It. http://www.huffingtonpost.ca/2014/12/23/mincome-in-dauphin-manitoba_n_6335682.html, pristupljeno 1.9.2015.  Cattaneo, C. (2016), Ekoloake zajednice. U: D'Alisa G., Demaria F., Kallis G., ur., Odrast: Pojmovnik za novu eru. Zapreai: Fraktura, Zagreb: Institut za politi ku ekologiju, str. 235  Marciana, J. (2015), Yes, There Really Is A City With No Cops! http://countercurrentnews.com/2015/02/yes-there-really-is-a-city-with-no-police-officers/, pristupljeno 1.9.2015.  Peters, A. (2015), This Futuristic Desert City Is Designed For Self-Sufficient, Communal Living. http://www.fastcoexist.com/3040278/this-futuristic-desert-city-is-designed-for-self-sufficient-communal-living#1, pristupljeno 1.9.2015.  NASA planira graditi kue na Mjesecu i Marsu. (2015) http://znanost.geek.hr/clanak/nasa-planira-graditi-kuce-na-mjesecu-i-marsu/, pristupljeno 1.9.2015.  Chiamulera, R. (2015), How an Eco-city was built out of a Facebook group in Brazil ?! http://www.qetema.org/en/2015/06/04/brazilian-ecopole/, pristupljeno 1.9.2015.  Tellinger M., op.cit., str.201  Ibid., str. 1  Fresco, J.: (2002), The Best That Money Can't Buy: Beyond politics, poverty & war, Venus (Florida); Global Cyber-Visions, str. 14  Bubulj, R. (2015), op. cit., str. 36  Singer P. (2005), Jedan svijet  etika globalizacije, Zagreb: Ibis grafika, str. 29  Sindikat dr~avnih i lokalnih slu~benika i namjeatenika Republike Hrvatske (2009), Broj dr~avnih slu~benika nije prevelik i teako mo~e biti manji. http://www.sdlsn.hr/index.php/?article=7593&category=1, pristupljeno: 19.12.2015.     PAGE \* MERGEFORMAT1 DDGGIJL(L`NN$O4O,Q.Q&S(SVXXXYYZZt[v[x[ \ \\6\]]]6a8abbcffNjhjdkfkhkss4wȲȲȥȥȥȖu#hifHmHnHq sHhxchqfHq hxch17CJOJQJaJhxch17mHnHtH*jhxch170JUfHq hxch17fHq jhxch170JU hxchH-Ih mHnHsH hxch17h .hk4w}}LNDF"$D:>`gd{{gd"gda@`gda@gdU7*$1$7$^`gdq *$1$7$`gdq *$1$7$`gdi  & F*$1$7$gdqgdq4ww}}}HJNʂЂVX,ΖЖHdBD`b,< ΫЫܬ "$஡uqmh h{D5ha@h{DhRmHnHsHhRh[hfHq #h[hfHmHnHq sHjhxchq0JU hxchq*jhxchq0JUfHq )hihqfHmHnHq sHhxchqfHq hxchq>*fHq %$&*D¯"HTV^`h ,BV¶$(ķ~ҸZںƼXd:ݿݸݸݸݮ{qh mHnHsHh1mHnHsHh{{mHnHsHh"hNMNh` mHnHsHhU1ha@mHnHsHh"mHnHsH h%K\ha@h)mHnHsHh.mHnHsHhZ]mHnHsHha@ha@ha@5hW65mHnHsHh` 5mHnHsH,:<>LNz*,.0@BHJ(ķ}v^G8hU)hU)CJOJQJaJ,hU)hNMN0J5B*CJOJQJaJph/hU)hNMN0J56B*CJOJQJaJph hB1hNMNj6hh$U%h hNMN0J56B*\]phh hNMN5h h1mHnHsH h h1h1h1mHnHsHhNMNmHnHsHhNMNhmHnHsHh1h1mHnHsHh{{mHnHsHjh c}h c}U>.0*,nprnpZ & FgdNMNgdU)gd`gd $`a$gd$gd gdNMN $a$gdU)$a$gd$gdNMNgd"(*,<Bz*,PR(HJh$&lnz|~^npr׸׮׮׮tjKh$h$Uh hNMN0J6\] h hNMNh hU)mHnHsHhNMNmHnHsHh h mHnHsHh h mHnHsHh"h\.h\.mHnHsHhNMNh1mHnHsHh1hU)hNMN5hU)hNMNCJOJQJaJ-&(LlnpR"LRZ^jln XZxjĵvrnhh jhNMN0JU h%K\hNMNhhNMN>*h mHnHsHhNMNhNMNCJOJQJaJhU)CJOJQJaJhU)hU)CJOJQJaJ,hU)hNMN0J5B*CJOJQJaJph/hU)hNMN0J56B*CJOJQJaJphh h mHnHsH'VXZ`t n&(*V|򨤚|x|||h_MSh_MSmHnHsH h{ohNMNhvhNMNmHnHsHhvmHnHsHhv h28hNMN h%K\hNMNh.mHnHsHhNMNhNMN5h 5mHnHsH hU)h( h{{h(hhmHnHsHhhNMNhmHnHsH.XZt,@DX@~ *$1$7$`gdhX *$1$7$`gd/`gda@gdNMN`gdNMN`gd( & Fgd{{,>@BDVX|~prLNv⯨⨛h_MS5CJOJQJaJh;5CJOJQJaJh{{h;mHnHsH hU)hU)h/h/mHnHsHhU)hU)mHnHsHhU) hXT>hU) hH-IhU) h(0hU)hU)mHnHsHh7PjmHnHsHhNMNmHnHsH.rNh( $a$gd;`gd{{`gd/`gda@`gdU) *$1$7$`gd/ *$1$7$`gdhX *$1$7$`gdU)(*DFHt \b ŶpXK=0=0h.hSxmHnHsH h.hSx\mHnHsH h.h;mHnHsH .h.h;56CJOJQJaJmHnHsH .h.hE56CJOJQJaJmHnHsH hxch;CJOJQJaJhOJQJh*^hOJQJh~]pCJOJQJaJh*^hCJOJQJaJhxch;5CJOJQJaJh~]p5CJOJQJaJh;5CJOJQJaJh;h;5CJOJQJaJ(*vx(*r`b $dha$gdXT>`gd*^ dhgd|`gd/$7Sdh]7^Sa$gd~]p7S]7^S`gd~]p`gd; $a$gd $a$gd;  X Z \   (  (*rt2Z`bdɻulfZlZlM<!jh|h0JOJQJUh*^h*^mHnHsHhvXCJmHnHsH hvXCJh*^h*^CJjh*^h*^0JCJUh|h[ OJQJ!jh|h[ 0JOJQJUh;h;mHnHsHh.hE6mHnHsH h.hSx6mHnHsH h.h.mHnHsH h.h.\mHnHsH h.hSxmHnHsH h.hSx\mHnHsH df*FVbrźzog\ogogog\ogogogohh17CJaJh17CJaJh$h17CJaJ!jh$h170JCJUaJhhXhhXCJaJhhXhU7CJaJ!jhhXhU70JCJUaJhOJQJhXT>hXT>OJQJhhXOJQJ!jhXT>hXT>0JOJQJUhh6fOJQJhXT>h6fOJQJh|hOJQJ!tNpxT\ dhgdkF dhgdH-I dhgdkF dhgd`gd`gdG< dhgdG<$dh8$H$a$gdH-I`gd17 *$1$7$`gdhXrtvxFHNPʿʿұݠufZfI!jhG<h170JOJQJUhtCJOJQJaJhH-Ih17CJOJQJaJ)jhH-Ih170JCJOJQJUaJhhXhhXCJaJhhXh17CJaJ!jhhXh170JCJUaJhtCJaJmHnHsHhhtCJaJhtCJaJh$htCJaJh$h17CJaJ!jh$h170JCJUaJ h$h17PR^fhjnprt  fxz@п紕ncXh oh[ CJaJhG<h[ CJaJ!jhG<h[ 0JCJUaJhhXhhXCJaJhhXh[ CJaJ!jhhXh[ 0JCJUaJhhXOJQJmHnHsHhG<h[ OJQJ!jhG<h[ 0JOJQJUhG<h175OJQJhG<htOJQJhtOJQJmHnHsHhG<h17OJQJ@BDTVlx\^zȽsdSH:Hh/OJQJmHnHsHhH-Ih17OJQJ!jhH-Ih170JOJQJUhkFh[ CJOJQJaJ)jhkFh[ 0JCJOJQJUaJho{h[ CJaJhh[ CJaJ!jhh[ 0JCJUaJhhXOJQJmHnHsHhh[ OJQJ!jhh[ 0JOJQJUhhXh[ CJaJhhXhhXCJaJ hhXhhXCJaJmHnHsHdfhzp r ǿDZǭ{{fWF!jhH-Ih170JCJUaJhH-Ih17CJOJQJaJ)jhH-Ih170JCJOJQJUaJh17CJaJh/CJaJmHnHsHhvjh17CJaJ!jhvjh170JCJUaJh17htCJaJmHnHsHhtCJaJhkFh17CJaJ!jhkFh170JCJUaJhkFh{DOJQJ!jhkFh{D0JOJQJUdp  d!"#2%&() +n,,,-&. dhgd[h $dha$gdH-I dhgdH-I *$1$7$`gd/`gdH-I dhgdH-I`gd17`gdkFr     P!T!d!f!""##2%4%&&((())J*X* +"+n,p,,,,,,,--ƵѤ}rd] h.dh17h/OJQJmHnHsHhH-IhkFCJaJhBuh17CJaJ!jhH-Ih170JCJUaJhH-Ih17OJQJ!jhH-Ih170JOJQJU h/h/CJaJmHnHsHh/h/CJaJh/h17CJaJ!jh/h170JCJUaJhH-Ih17CJaJh/CJaJ#----&.(....0000000000000000000Ĺ~z~v~zreh;h;mHnHsHhXh/h6fjh6fUjhYbUhYbhz|UhNMNCJaJ!jhz|UhNMN0JCJUaJhXhqCJaJh[hhqCJaJ!jh[hhq0JCJUaJhU)OJQJmHnHsHh[hhqOJQJ!jh[hhq0JOJQJU&..000000000000000`gd/$a$ dgdXT> *$1$7$`gdNMN`gd[h,1h. A!"#$% 6Dd T#   3 A" À 14X=Prosječna potrošnja*Broj stanovnikaPrinos kg po hektaru*Sati rada po hektaruTrajanje smjene*Koef.rezerviBroj radnih danabWv+?.ND0nWv+?.NPNG  IHDR[B\sRGB pHYs+IDATx^]ZZ E\TyNn)9e!%tiS ۜ6\EȽpoɖ:>~;K&\zx0RPJm/>[ .1Ψ?Kh,lvTèeŏb/ar7 M@Uɱ~WZR빊+PXhuE$@C;>^ݱIM&;bȷUơ%T2#n./n_xr]D/v2>i.L1Nn>\&Ll4R$FΥ{tqzNJꈹR__֏_7:MrW֒?ÆZM=-6ʼCաn/Ϗ1){\#MTc4ЄrHGH䀐0Sт%HV{׎+ Ӟ&A3&;k?vk>x LzWl34 (O`u眍$b뇇5(x8B!@YH9rVP~ +P K.a xZt+$-Hn`o6̰cNmpB3C+gk]6 o @ߣU2f;QQH5|pL)L꼫,yx43t01ٌ νf)4qtP6>4,.˒OK1w gz1sh7M\T'2BK+؞Dߊ&d0^D&,W¯y}*/ٝɲP >YwK2m0N̋tvcC^JXaPaRE`D~ AaSᜟB ,诰n4k$Q+ ahNs T!iFҼI*#pjš{hZi4~K„ ߛ_deYN97cL;'dRj8( "KXxL66&WdJHl ED&pA0H,tux*bcXo")jvLu A'~VTF#HJ-\MTYzZ.MȆWXdR_Ua::<3,sn_Р+w}XȆ܅'2 N#-oؠ<tH i"bb 3"wj~j hjIC@3,[a-$J"F>*b|@Ucs ^YwJ\j$=qqCY^aR$7B@L' !0eb J5 EHx;`)HCy݌y 30IDBjyhj!HXĦ@6̆(@(Lbo)#KoF ,zFh ;dd" ,#? ] %jgJ+a&d1OcZ=㍃T }J&T] 1N'EQSYV3`lxlFf Pa46SAYvARmvjuЃ,uKjΖ8 ݕ3Zs}R=jP<[lbG݇}(ԂcTW|Y}} cx^Gd_N~""j)ysqIm!c\Z yT%Z%-ЧNz]lt=3)U8̃ʜxvNz]A?;U 7ꦄmIfƟge &cC}&"fG#g!dAY"gUK">VtY;}눤ަ9I{H<@_DN&nvQ0C!DS=> 7Q]zT3I\]qè~g=vpz4=X bv$d-qq6"q3ñ/ϛ"jauģ_*x9t BSdMW:m[dfVg|&/#A(EeyHr$(y+U:İI^?N1LJA u=3kmfέD";-* 3,U*vC[:5m,b(T8أlPS]΢pLmM.D"[ܘ6(61%DD>SCy n!U/ 'Xͬ$rR31h)Hil)#>_ªheHv {9զ=læ:%g~ z4sخ[1aBnƭ8I4qe5CC}=rH9zя)G.+d10K+`PB6;qMۙ$V|Xf6dOl+ȋAo +.vAG ҀtAfj\;H'O_Yvwh5:؁ !b-V\]vHV, bI>e'q  jr  Vܦ'CyAbLKl'%DDiXQw1U~>9_\G>K"@״sS*SAM&&R"v5X Tc"Bb[r9 ǂ;pG* x~ׇd^!S`;,>Qp땘|ְ ,Z|"[u+Q4, dgS/?ݮ1 ~Uz^x̀1r%3~MaF9 0Noj٭6-{4wL4C`{u#Hj."{tM>H p% %{W!gJ 8`Hl| Tp/k8By E`/{Q͐j6hxդw*ѕsS|ڢL)$/POnԣl0)F53݀AJۥC'+,5}:YT/M-݂K< t.(MtF*M#?r265"-}Ek6ipYCmmEitG[?0q^”;tGDV"MBM{1 5wcTɞo%G>A@ToLԯaރ_uG* 0;_e6FzMfv C @EyTwA@@ Sn?GT#ZvaRA CFĸv(HA@Fѥc۵C/}Ř G[M}U{<"#QA@of7]0 ^ozMǣzۚZ‰ Ќdo_4s&i 6KO>32+?:E[-x @%l *̀֏_s]?5!n{iF|A˔ W%j!*e9# qަA@?&^̻-\t[LOsBQZ8go O1\oNG}AI?ڕ5 ukmϰJZ$ujo 9YΨyJB$ٖ_kJ#@;1B@ϟVޟN3^{y"O/f+*$ZmVxj?6 VER7. ۥfL?M<:_}x\=rt[ /lp kY&$,#|CD t{9pb ;&e<8񧄮}ȕE SW0(U0(@xq O@wx/~9DT(D Y@q.d NidXkz$kH҃^D49qS$ ]2S-=-.ï.OTN 7|5w@RxJ7p.'tuzVK2VCUc\GURG9w40gpP c=4F3]'>²V2:`";MecW1v'h@͟ptttA\dZl(ʘ kF!1J",?z!3⃺3 k! >aRcfs`B?YOXEp!#b,b DtA`dn%nP&F@.-@m< hDD8AxH^狀=nச- KB@KҦ" Џ KB@"⒴) # ;) $$".I" @? KB@"⒴) # ;) $$".I" @? KB@"⒴) #k܈;IENDB`Dd *}?>0  # A"Ut R\r 70@=jUt R\`Zhx9?8x]p]uǷklV\QGXZ`((F&qg$[VFŖ!m5Mx(Ҍ560}M3 !)2Ӵn;4e4<1tӴi;^9CZw:k{q!̊|]sBz?;C''BxE6+M֞ebKCxMDt>?<_ rE"c#UK崉'a?Z js^/8$Uˬ]FC#Ϲ&o;w.t+Wm 5o'sVJ%a8F:9\_異KCBx781(L ٱPgb99XjY+R?B_t׊D%oue.aaD3vk_xS>pK.bor"edlEm6`C:DU`-F\6t;r!U66"`n6dʰ˷9 b|55-!~kgO+9>:jj#6^]X^V⸊ئ"lENaC$TZ΋ئy#.r lK+vqSБ$8ʱ9 1WWi؊h|)1xaRt3axXxa/ Z ٓC}YW%sVO/0cUFq7:A|窕 Oν0?[_ڶg7nS?~BU}^vO6|ĞXGokqWŃnէ۳3 aKXaSF/3u~{yG߸gP L*ɮsjω]!qG_ށ+[wvJ'LPu._ƧՅ~zǘ-[^=cqshh]RcnL;VWc]aB6M jm 'E-Z#zMAcNI 1}΄Ɏz-vMzDbe%cP[Ǽ`Y\ZJT~ۮ{(|,++sj C17Dpr~dtm|\GE5 .X;{tG}6gO3Vx&ea9}S;.;/ŋsg{8C-ݬfp^;p&glp?=ggN6&K|HxPNQ1vy;9V5Q}źnSc?*⼸.TV&C}f8GȬarʨ78 76xqLm@ڨDxG6(޽tdX-:S;*]9+&k:5휐8˹Xr=.zY 㷮ykB_G}{=sLW6s_8+ٯ~p{1vn(=}#8ԺUK9ƲDzyXUu('; ܛ;17{<9C>ϋbu?{V!=icZa`d^m^/!pA`16mwueg'HbCn̞Ş}O?v8 Mߘ%u9^ 8'~V~ڞ9@byN؏yog>KTqZ6{#^ösX n޾ YtVCĹkֱ~vZW7[[9bύ^[WUϮϞp6/]!8s>kK_>);k Y[oSO^[~/\[@5ؽYsܹ]aX>6-=.b~F<&C|75Xԟb,ZfH*" Wj[IlYʎyQS$Ԝ{_=."ku\Ow1Ώc8{XWHG1:D"]p\nms{ҧ6bvSO>)8gt`Lltddc:MŇE?Dx\2~_Zo|-ObL_ĠcX}jSm{t̊_ĢcYjܬ5IOofWj``K5ض?hH?`wVuWOuWmt=%7A}cΑ_BD;JZhZua(>!usqSW^9Ơ#ϩ핮:U "U]/u :md.ƤK9ΥRNu:G9Q犱sZs`OM}iX:cKqBݪTkPŞsѤR] Sĸ3'zFWDE?_~)bc]byjT|rN;^#V6GűѽRu:O'];u|8X)BO~fEo0Pϋ>8n?B&.z䡪^Hqiړc.u/}ߛa_c0Q }ڸɕ%/Q> #<$g vmŹ~TIsH!q5%Ԟ]/F'Cznҭ;)i{>89.:-![fKa.^w2j˯_g(g<cstnmcWl{͢ߐS׵6W[m5YSszewV|Ds]c*{kUe6rVuM$b.NiMbLTMܧ&㷝jb;5]5b,j"VkbjzRڿK'믱Vc*A?j4쾡^\sM&b]^D{͊XcY} {wڋ8P=' '|Xz0fLqtH\BMZ'U2cm7ϕ!cORm]Xb, V'ͪ.ٺ,Ow~_Gnk*ۭv$5_reuHb s~翦qќ^/bk\&"^(+1flě +FExֵFy|?yXSEֵMٷ{8"u6x.kೝ9=# mqu-7nzM#\GE"7GEֵTe6ɗ'XX̉JWv#"'e1GOtO;RcO Z+xvJB̀9(~+KzK|bg.a q{#Z={%?$^V%2͹̞6m7"LF-xENGqlfLrN)rjN0˚zU†lpX # 9 \+F 9 \3cCNaC68x,W ň!<9!\Gnyׅ8Ɔl=с˴5Ɔ|@ mE䲱ٯq=%n3l%o2*=.;6tqde`L~|z*Zc-5fێ6%lṽg|Do}Ywym9䬌9Fٞ+-{Ojlȩ,W7 7; yk6u'|䜲30 9ͶpY|䲱%166b*lQ{lNmK-&i7|cCNͶfvXuC!1zȧ5f#~E~3TƘU~u{ؐs=elbUa56vܪؐSl g[ݢ\ 9ͶpYu`uؐSl 媰]rSC|.ؠܓؐņmv! *=R.6l{xNņm! *Q.6l# Fv>=wEૢzGCk#¶_㽀b . cK=6UasGkeS˓92o'h켱GWߝg$ق/߭q`GۜV%%uT7 ]"Dd *}a_0  # A"T> SC3~\FO0%L0@=(> SC3~\FOՀ[Zhx9?xݜly%v ĴJ4bc3HïФfAÜƕlb.plbmԬEY*4LFuZLiئlT[&mY2Z ~{ׇpo{7<<99>sI!P( B?PspJcZŮ M}4壟^\@$iBENѢWicbhB\Pmh  -jFݻvhqU6{͕˗CWL|E-WZiZ}KFlzjQzM^T2{ъ5 SI zE1øT?un_=vm oцCg$ =WkkS~n兕'ndzS?;5B~ s3C_yy;WT?넰&\TפΚbظo~woh侽_|r_ sWf}?O8^.,u~DD7n{gٮ{z= /׈:?&á0*o%s.pc9u>"k|yڌ{G'ߐiyx[$]uOXn;8]z(t0$U7qT~ |<#*ћ"t>#)ҁswEepF'p*3(<|~Ja"?&Ϗu;mDc0c;Dyqݖɦo k]//ָ`2yKu|&J4g;ۯ!9O#nuJ||X/-W_ʇt*A>.:ܽ `ľ+yW ^q6w)ɻCxbsA]}U?Jq:~џߴt{*DŽX;d8r,{,qaѫ *_/㷮{a!΄m_0ٯx m|✻ vX{A'DE]>;/]'D̺Kt{dzyDUu0{&; ]Sq~21_PD(m]SfJo8iVԳڌpO**7.0CX~y;DW}%Xu G5msuosxY' =׳7-|bNAK5A~7_XX~"=_}qׂz"qNI&?7'3{X .+^Poω.1g:׈: ]apNL{pƽfOa{kз6f#=sjV2zC-fT - uP0½_~r n[Y];@DTkoaQItL?.ϳuwa[CPƝ8+=ԮCU6S[nM+mg7翺)[g$sZ}(aߍ>bi}yo19XߍNI=85ao:z\ KQ[DJRY֮7 }Y5:bjoΖ]۝gxh_KRbg8oR5|ЇLۜ^&nmmj1W5c57lPҸEDEQ'U~vlkxoLͪ]~@IGܗ\'[):'(a>p.]gXD~Q^16TFk>Y]YGz!jc/E[QlK}ǂŨtW+2k@âǼ]ZYM}ۦ>㌥|Ƈr}W糨q@֣>mY罠aիv},ۋczfخg}J|uCs}|n#QT6>@N>dXT(Ǻ.TȶiDZpL'.6F V/||{*NvgNƻTw#;ޜ!|ZW/|]C_Xꄳv-{1q9_y]'}g|(ɪ]lsSq۲{AêW|d[>{Jnevg?EK@ek|$goG?g+?/y>g/kv; 0pcRF|:K0v{$V'|<}<+W9yuIęamSޮuӖSwyqWc穜c=?OF] _)gT).|YnN1UCmdX^ෛsf^  wSlجI7"@ )e {{Ey{ց;1>VٽK}yd0D+`8-`]=9[WώLU~gRs;DW{LИ+{W]yҁK3+S݋a?9vgߞdzr(t7_xf?6K"<#~Uu՗$]˓ߴd;-`V3b<}p5mݬš<4w5mq^YW|lǀ>\ؓkd Ub_}|gV<1|ь_]8g%0uؐSqXcܪ26eVN#]M4;n!y,lllhr bUؼFnz,1Lqs76T<,c3V7d">#$'jW 3 :>SƆ(6m6)cCn !7s[ϰƆpοe}Rs>cCNaX8,mC ll)l Va4cr5RC<lPs<ؐVb۝Æ(6ƶ9lȍbcl+')rJlrؐVb{+ Qlm%5$H0!q+_+jHloDhg$[QY@n4ԊcK֊c[16汾ZkF9ۮ{ϳO[HdǍ3:3ķxAC!<4f?o1gPy=׫N^j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHR`RNormal dCJ_HaJmHnHsHtH uf@fNMN Heading 4$dh*$1$7$@&a$CJOJPJQJaJsHtHDA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List t`t AXNo Spacing,normal$ & Fxxa$ CJOJQJ_HaJmHsHtH vOvN obi an tekst#$dh*$1$7$`a$CJOJPJQJ\aJsHtHZoZ Nobi an tekst CharCJOJPJQJ\aJnHtH@&`!@ XT>0Footnote ReferenceH*B@2B XT>0 Footnote Text CJaJsH@oA@ XT>0Footnote Text ChartH PoQP NMNHeading 4 CharCJOJPJQJaJnHtHTX`aT NMN@Emphasis,opis slike56B*\]phZZZ6U`q6 U)0 Hyperlink >*B*ph44 6f0Header  p#:o: 6f0 Header Char CJaJtH 4 @4 6f0Footer  p#:o: 6f0 Footer Char CJaJtH PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] YLl$'()*-.135'=LKQZayd.e\f-v9~5485͙]=ƮMW  !"#$%&'()UV Xj JmTs r %  S t /kn"d (((+l |'1T<@ZDD4w$:( drP@r -0 !#%'(*+,-/0hk>(&.0"$&).1?crXX "$+!8@0(  B S  ? _Toc461295178 _Toc4612951828[Q[FG\^  67tvjl []9:''..f=h===``eeeeff.f/f]f_frr{{lmݓޓst9:67Ιϙ^_ɢʢTV;<,.Ǯɮjlüż24CDxy8:Y[NO$%wxMO[\CDABbc z|UV57\^QU! HKY\jmKNpsSVsvSVps:=14    \?sk=q={{4yyxNi!!MNRR%%[[`e}".DEk~RDUV7 t%dj`5RDKS3g_F +zƝh ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h m L^m `LhH.h =^=`hH.h  ^ `hH.h L^`LhH.h ^`hH.h }^}`hH.h ML^M`LhH.h^`OJQJo(hHhd^d`OJQJ^Jo(hHoh4 ^4 `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHht^t`OJQJo(hHhD^D`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH3g_KS t%zUk~j`5 ~ 0?.B5w.Bg4.Bd,f .Ba .B[ .BF.B3{.B8'.B~.BY.B k.Bz.Bm.BH.BG.B'd %.B[>,%.BD*.B'w`-.B-.B 4.BRs8.BBP:.B B.B.B=C.BtKkE.BkF.Bc 5G.B'G.BKI.B4L.BynN.B4UO=P.B5 S.Bf'T.BtT#U.B1Y.BkZ.BN%Je.B2p.BQr.BfLt.B&\ruzy.BY 1B_(GP > jA s ` /'wN)"X[ QI"H3,C,p0.H1U1b1k:G<XT>WCkFH-InKJMLMMNMNOnPRQ_MSr}T!XhXZ]*^%^S^5ckc]f 6hwh7Pjg]n~]pkcprSx{{ c}g'\xcX~o@>Ck.vX/ 0htpN50MAXYbw0qtoPB;|U)aGkW6a@a%Kfo?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./012456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F۽ƛData 3`1TabledBWordDocument .dSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreȪƛ ƛ3IHEG3IP5==2Ȫƛ ƛItem  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q