Naslov
Akustička analiza općeprihvaćenoga hrvatskoga i srpskog govora – formantska analiza i mjere fundamentalne frekvencije
(Acoustic analysis of Croatian and Serbian RP pronunciation - formant analysis and fundamental frequency measurements)

Autori
Bašić, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.12

Godina
2018

Stranica
289

Mentor
Varošanec-Škarić, Gordana

Ključne riječi
forenzička fonetika ; sociofonetika ; hrvatski jezik ; srpski jezik ; vokali ; akustička analiza ; formantske frekvencije ; formantska disperzija ; fundamentalna frekvencija
(forensic phonetics ; sociophonetics ; Croatian ; Serbian ; vowel system ; acoustical analysis ; formant frequencies ; formant dispersion ; fundamental frequency)

Sažetak
Osnovni je cilj ovoga istraživanja utvrditi referentne formantske frekvencije (F1-F3) na ukupno 162 izvorna govornika hrvatskoga i srpskoga jezika. U radu su akustički ispitane spolne i jezične razlike. Kontrastivnom analizom utvrđene su razlike u izgovoru svih vokala. Rezultati su također pokazali da različito fonetsko okruženje utječe na vrijednosti formanata čak i u središnjem dijelu vokala. Spolne razlike među govornicima obaju jezika utvrđene su u svim analiziranim parametrima. Također, pokazalo se da je najsnažniji pokazatelj spolnih razlika među govornicima hrvatskoga jezika F1 i Df mjera, dok je u srpskome jeziku najveću razlikovnost pokazao F1. U oba jezika utvrđena je veća akustička raspršenost kod žena. Formantska disperzija pokazala se i kao dobar parametar jezične razlikovnosti. Analizom fundamentalne frekvencije utvrđene su spolne i jezične razlike među govornicima. Muški govornici obaju jezika imaju značajno nižu prosječnu F0 u odnosu na žene, kao i govornici hrvatskoga jezika u odnosu na govornike srpskoga. U obama jezicima pokazalo se da žene značajno više variraju u F0 nego muškarci. Ispitivanjem korelacije između formanata i F0 te između formanata samih utvrđene su korelacije F0 te F2 i F3 u hrvatskome jeziku, dok su u srpskome značajne korelacije potvrđene samo kod žena. Ukupno gledano, najveći je broj korelacija zabilježen kod žena i između formanata samih. Ovim se radom nastojalo pridonijeti fonetici hrvatskoga jezika, oblikovati referentni okvir za procjenu formanata osumnjičenika u forenzičkim slučajevima te okvir za opis vokalske raznolikosti regionalnih varijeteta hrvatskoga jezika. Sociofonetski aspekt ovoga istraživanja ogleda se u usporedbi različitih mjera formanata te fundamentalne frekvencije, između govornika različitoga spola te jezika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA