Pregled bibliografske jedinice broj: 977699
Skica kristološko-trinitarne hermeneutike pakla i dužnosti nade u spas svih ljudi u misli H. U. von Balthasara
Skica kristološko-trinitarne hermeneutike pakla i dužnosti nade u spas svih ljudi u misli H. U. von Balthasara // Diacovensia : teološki prilozi, 26 (2018), 4; 569-581 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 977699 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Skica kristološko-trinitarne hermeneutike pakla i dužnosti nade u spas svih ljudi u misli H. U. von Balthasara
Autori
Vulić, Boris
Izvornik
Diacovensia : teološki prilozi (1330-2655) 26
(2018), 4;
569-581
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hans Urs von Balthasar ; nada ; sveopći spas ; Trojstvo ; Kristov križ ; pakao ; milosrđe ; pravednost
Sažetak
Čini se da je posljednja velika uistinu teološka diskusija vođena oko teze švicarskoga teologa Hansa Ursa von Balthasara o nadi u spas svih ljudi. Nakana je ovoga članka ponajprije podsjetiti na temeljne sadržaje toga prijedloga. Tako u prvom poglavlju prikazujemo novozavjetna mjesta i teološke momente koje ovaj švicarski teolog uzima za polazišta i opravdanja svoga uvjerenja o dužnosti kršćanske nade u sveopći spas. Ipak, temeljna je teza članka da je konačna pozadina takve nade Balthasarova kristološko-trinitarna hermeneutika pakla, u kojoj pakao postaje 'poduhvaćen' Kristom i zato kristološko mjesto milosti. Upravo se ta konačna pozadina, čiju skicu donosimo u drugom poglavlju, u većini prikaza na hrvatskom jeziku propušta uočiti kao temeljna premisa nade u spas svih ljudi. Spomenuta originalna hermeneutika dovela je Balthasara do uvjerenja da Božje milosrđe po Kristovu križu zauzima mjesto pravednosti, čime se bavimo u trećem i ujedno posljednjem poglavlju članka. U zaključnim mislima ukazujemo na važne doprinose Balthasarovih promišljanja o sveopćoj nadi, poput ozbiljnosti vjerske istine o paklu, osobnom karakteru mogućnosti pakla ('pakao za mene') te o Bogu koji je uvijek posljednja čovjekova stvarnost, pa i onda kad je vječno izgubljen. Također otkrivamo i neka dvojbena ili problematična mjesta Balthasarove misli koja valja prepoznati kao nove perspektive za daljnja kritička istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus