Pregled bibliografske jedinice broj: 977533
Gramatika i pragmatika
Gramatika i pragmatika // Riječki filološki dani 11 / Badurina, Lada ; Palašić, Nikolina (ur.).
Rijeka, 2018. str. 13-22 (plenarno, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 977533 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gramatika i pragmatika
(Grammar and pragmatics)
Autori
Pranjković, Ivo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Riječki filološki dani 11
/ Badurina, Lada ; Palašić, Nikolina - Rijeka, 2018, 13-22
ISBN
978-953-7975-69-2
Skup
Riječki filološki dani 11.
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 24.11.2016. - 26.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
gramatika, pragmatika, pragmalingvistika, govorni čin, kategorije drugog lica
(grammar, pragmatics, pragmalinguistics, speech act, 2nd person categories)
Sažetak
U prilogu se razmatraju odnosi između gramatike i pragmatike ponajprije s obzirom na jezične pojavnosti koje su posebno relevantne za jednu ili za drugu od tih disciplina. Gramatika se pritom određuje kao jedna od disciplina sistemske lingvistike, a pragmatika odnosno pragmalingvistika kao jedna od disciplina primijenjene lingvistike. U konkretnijim analizama posebna je pozornost usmjerena na one jezične pojavnosti koje su u neposrednoj vezi s govornim činom odnosno s komunikacijom, a koje su u tradicionalnim gramatičkim opisima, dijelom baš zbog toga, bile manje ili više zapostavljene, dok su u pragmatičkim odnosno u pragmalingvističkim promišljanjima i opisima redovito u prvom planu. Riječ je ponajprije o pojavnostima kao što su vokativ (obraćanje), kategorije lica i imperativnosti, optativnost, zamjenice i čestice, pitanja i sl. Takve pojavnosti nisu, dakako, ni gramatički irelevantne, ali ih njihova neposredna vezanost za komunikaciju čini pragmatički izrazito obilježenima. S druge strane ni pojavnosti koje se tradicionalno proučavaju (samo) u gramatici, kao što su npr. kategorije padeža, broja ili vremena, punoznačne vrste riječi ili tzv. kategorije položaja riječi (predikat, subjekt, objekt, adverbijal itd.) nisu ni pragmatički irelevantne, ali s pragmatičkoga stajališta nisu posebno obilježene.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija