Pregled bibliografske jedinice broj: 977437
Vojna groblja Prvoga svjetskoga rata – od spomena do nebrige
Vojna groblja Prvoga svjetskoga rata – od spomena do nebrige // Znanstveni skup Konac Velikoga rata - Program rada i knjiga sažetaka
Zagreb, 2018. str. 12-12 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 977437 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vojna groblja Prvoga svjetskoga rata – od spomena do nebrige
(Military Cemeteries of the First World War - from Memory to Negligence)
Autori
Hameršak, Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Znanstveni skup Konac Velikoga rata - Program rada i knjiga sažetaka
/ - Zagreb, 2018, 12-12
Skup
Znanstveni skup Konac Velikoga rata
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.11.2018. - 30.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Prvi svjetski rat, Austro-Ugarska, Jugoslavija, Hrvatska, vojna groblja, hrvatski vojnici
(First World War, Austria-Hungary, Yugoslavia, Croatia, military cemeteries, Croatian soldiers)
Sažetak
Vojna groblja Prvoga svjetskoga rata u većini su zemalja sudionica odnosno njihovih sljednica predmet osobite državne skrbi, ili barem skrbi obilato financiranih javnih zaklada. Poglavito u pobjedničkim zemlja ta skrb nikada nije bila prekidana, a u poratnom je razdoblju katkada znala poprimiti i dodatne nacionalno- integracijske uloge. Primjerice, gotovo posvuda rašireni proces »okrupnjavanja«, odnosno premještanja posmrtnih ostataka s manjih – ponajviše bataljunskih i pukovnijskih – grobalja nastalih za rata, razmjerno nedaleko od bojišnice, na veća, područna groblja, u Francuskoj je i Italiji okrunjen izgradnjom monumentalnih kosturnica, od kojih neke sadrže ostatke i stotine tisuća vojnika. Nasuprot tomu, u nekima od poraženih zemalja odnosno njihovih bivših dijelova, u kojima je nakon 1918. bilo i drugih povijesnih prijelomnica, javna skrb za groblja bila je diskontinuirana, ili barem skromnije naravi. Polazeći od konteksta hrvatske historiografije, izlagač namjerava pružiti uvodni presjek kroz suvremenu inozemnu literaturu o vojnim grobljima kao mjestima kolektivnoga spomena (»memory«), ocrtati različite zakonodavne okvire i s njima povezane prakse (uz vizualnu prezentaciju) te s posebnim naglaskom obraditi nezadovoljavajuće stanje u Republici Hrvatskoj odnosno u pogledu posmrtnih ostataka hrvatskih vojnika (uglavnom pripadnika austro-ugarskih oružanih snaga), iako su povodom stogodišnjice ostvareni i stanoviti pomaci.
Izvorni jezik
Hrvatski
