Pregled bibliografske jedinice broj: 977400
Klinička i ultrasonografska obilježja u bolesnika s presavinućem(kinking) unutarnje karotidne arterije
Klinička i ultrasonografska obilježja u bolesnika s presavinućem(kinking) unutarnje karotidne arterije // Liječnički Vjesnik, 2006 ; Suplement 6: 128.
Zagreb, 2006. str. 128-128 (poster, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 977400 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Klinička i ultrasonografska obilježja u bolesnika s presavinućem(kinking) unutarnje karotidne arterije
(Clinical and ultrasonographic features in patients with internal carotid kinking)
Autori
Jančuljak, Davor ; Palić, Ružica ; Buljan, Krunoslav ; Štenc Bradvica, Ivanka ; Hanižjar Berlančić, Jasna ; Mišir, Mihael
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Liječnički Vjesnik, 2006 ; Suplement 6: 128.
/ - Zagreb, 2006, 128-128
Skup
Treći kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.10.2006. - 21.10.2006
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Anomalija ; kinking ; unutarnja karotidna arterija
(anomaly ; kinking ; internal carotid artery)
Sažetak
O kliničkom značaju presavinuća (kinking) unutarnje karotidne arterije (ACI) još uvijek se raspravlja. Cilj ove studije bio je evaluirati kliničke znakove i simptome u bolesnika kojima je dokazano presavinuće ACI pomoću kolor dopler ultrasonografije. Analizirali smo bolesnike koji su imali kinking ACIuz odsutne znakove značajne morfološke stenoze. Klasificirali smo kinking kao lakši, umjereni i teški. Hemodinamika je analizirana prema maksimalnim sistoličkim brzinama. Klinička obilježja bolesnika dobivena su iz njihove medicinske dokumentacije. Zabilježili smo kinking ACi u 47 ambulantnih bolesnika (16 muškaraca i 31 žena). Njih 31 su bili stariji od 60 godina. U 8 bolesnika kinking je bio obostran. Polovica bolesnika je imala lakši stupanj kinkinga, 14 umjereni stupanj, a devet teži stupanj. Vodeća uputna klinička dijagnoza bila je vertiginozni sindrom, zatim dovršeni moždani udar, TIA, glavobolja, si nkopa, Parkinsonova bolest, a u jednog bolesnika RIND. Najzastupljeniji rizični čimbenik za cerebrovaskularnu bolest bila je arterijska hipertenzija, zatim srčane bolesti, hiperlipidemija i dijabetis. Hipertenzija je bila više udružena s težim stupnjim kinkinga. Zaključujemo da se kinking u bolesnika najčešeće klinički očitovao simptomima koji upućuju na postojanje cerebrovaskularne bolesti. U njih postoji veća zastupljenost konkomitantnih čimbenika rizika za cerebrovaskularnu bolest, odnosno arterijske hipertenzije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinički bolnički centar Osijek,
Medicinski fakultet, Osijek
Profili:
Krunoslav Buljan
(autor)
Mihael Mišir
(autor)
Davor Jančuljak
(autor)
Ivanka Štenc Bradvica
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE