Naslov
Semantička adaptacija ruskih imenica u hrvatskom jeziku
(Semantic adaptation of Russian nouns in Croatian language)

Autori
Polegubić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za kroatistiku i slavistiku

Mjesto
Zadar

Datum
27.10

Godina
2011

Stranica
30

Mentor
Radčenko, Marina

Ključne riječi
Imenice, ruski jezik, hrvatski jezik
(Nouns, Russian language, Croatian language)

Sažetak
Tema ovog diplomskog rada je semantička adaptacija imenica iz ruskog jezika i hrvatskom jeziku. Hrvatski je kroz povijest kulturnim (indirektnim) kontaktu dvaju jezika posuđivao rusizme i to iz rječnika, publicistike, politike i ruske književnosti. Sovjetizmi koji su se proširili kako u hrvatski tako i u druge jezike označavali su posebnost sovjetske zbilje, ali su kasnije doživjele izmjene ili su bile izbačene iz hrvatskih rječnika zbog negativnih konatacija. Različite promjene ruskih posuđenica nalazimo na semantičkoj razini. Može biti zadržano isto značenje kao u ruskom jezku, dok u drugom slučaju hrvatski jezik može uzeti samio jedno značenje ruske riječi koja je višeznačna. Postoji i treći način semantičke adaptacije kada ruske riječi nakon preuzimanja u hrvatski jezik proširuju i donekle izmijenjuju značenje. Na semantičkoj razini postoje dvije adaptacije: primarna i sekundarna. Primarna se sastoji od tri razine: nulta adaptacija ili nulta semantička ekstenzija (npr., barin, votka, skaska, pud i dr.), suženje broja značenja (npr., ataman, mužik i dr.) i suženje polja značenja (npr., agitka, rubaška). Sekundarna adaptacija se sastoji od proširenja broja značenja (npr., babuška) i proširenja polja značenja (npr., Moskva).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA