Naslov
Nasilje mladih - sklonosti, pojavnost, posljedice
(Youth violence – dispositions, prevalence, consequences)

Autori
Šakić, Vlado ; Ivičić, Ines ; Franc, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, pregledni

Skup
Mladi i nasilje

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.05.2001. - 11.05.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
agresivnost; nasilje; rizični faktori; zaštitni faktori; delinkventno ponašanje; prevencija
(aggression; violence; risk factors; protective factors; delinquent behaviour; prevention)

Sažetak
U ovom radu dan je osvrt na osnovne teorijske pristupe i istraživanja u području agresivnosti i nasilja kako bi se naglasila i pokušala rasvijetliti problematika vezana uz sklonosti, pojavnost i posljedice nasilja mladih. Tako je posebna pažnja posvećena: ranom i kasnom razvojnom putu delinkventnog ponašanja te rizičnim i zaštitnim čimbenicima prisutnim tijekom razvoja, pojavnosti nasilja mladih općenito i pojavnosti specifičnih oblika nasilja u Hrvatskoj i svijetu, posljedicama delinkventnog ponašanja na pojedinca i širu društvenu zajednicu, postojećim i preporučenim oblicima društvene reakciji na nasilje mladih. Ukratko su definirani i opisani uobičajeni oblici nasilja mladih i dan je sažeti pregled najvažnijih socioloških i psiholoških teorijskih pristupa agresivnosti/nasilju. Prikazani su osnovni zaštitni i rizični čimbenici za koje su istraživanja pokazala značajnu povezanost s razvojem delinkventnog ponašanja kao i da njihov učinak na razvoj delinkventnog ponašanja ovisi primarno u kojoj dobi djeteta se javljaju i u kojoj mjeri je svaki od njih prisutan u samom djetetu, njegovoj užoj okolini i društvu općenito. Istraživanja do danas nisu potvrdila postojanje kauzalne veze između tih čimbenika i nasilja, te je naglašeno da se ne smije zanemariti niti utjecaj situacijski specifičnih čimbenika i individualnih razlika na manifestaciju nasilja. Pokazalo se da prisustvo većeg broja rizičnih faktora u ranom djetinjstvu povećava vjerojatnost pojave nasilja u adolescenciji, posebno težih oblika, kao i perzistenciju takvog ponašanja tijekom dužeg životnog perioda i da ukoliko želimo točnije predviđanje ponašanja i planiranje efikasnih intervencija potrebno vršiti razlikovanje između ranog i kasnog razvojnog puta delinkvencije, ali da i dalje ne postoji mogućnost predviđanja individualnog ponašanja. Istraživanje pokazuju da je kod mladih sklonih nasilju prisutan i znatan broj drugih problema u ponašanju (npr. ovisnosti i drugi oblici delinkventnog ponašanja), kao i da se po nekim svojim karakteristikama razlikuju od mladih koji nisu skloni nasilju (interpersonalnim vještinama, socijalnoj kompetenciji, regulaciji emocija, vrijednostima, stavovima….). U radu je dan i osvrt na prednosti i nedostatke različitih mjera kriminalnog ponašanja, koje treba imati na umu pri donošenju zaključaka i komparaciji rezultata iz različitih istraživanja. Dana je komparativni prikaz pojavnosti nasilja (službeni statistički podaci) u Hrvatskoj i nekim Europskim zemljama te Americi, koji pokazuju određeni pad u broju kriminalnih djela, ali upućuju na promjene u njihovoj vrsti - djela postaju sve teža i organiziranija, te više usmjerena na vršnjake. Djevojke, iako još uvijek manje nego mladići, postaju sve češće počinitelji kriminalnih djela, a nasilje predstavlja primarno urbani fenomen kojem doprinose nepovoljni društveni i ekonomski čimbenici. Longitudinalna istraživanja koja kao mjeru delinkventnog ponašanja koriste samo-iskaz pokazuju da stvarni pad u stopi delinkvencije ne postoji, već da čak pokazuje i trend porasta, te da se sve više snižava dobna granica mladih počinitelja nasilja. Istraživanje neprihvatljivih oblika ponašanja Sakomana i suradnika (1998) provedeno u sklopu projekta «Uzimanje sredstva ovisnosti u srednjoškolskoj populaciji s posebnim osvrtom na rizične faktore psihosocijalnog razvoja» pokazuje da je najčešće kod Hrvatskih srednjoškolaca prisutno devijantno ponašanje (36.6% slučajeva) i da je ono češće kod mladića (43%) nego kod djevojaka (31%) što je pokazala i većina svjetskih istraživanja. Rezultati pokazuju i određenu prisutnost teškog kriminalnog ponašanja (7%), kao i to da postoje pojedinci koji takva djela godišnje čine često ili vrlo često (1.3%). Faktori koji su se pokazali povezani s neprihvatljivim oblicima ponašanja odnosili su se na vrijednosti, važnost vjere u životu i školskog uspjeha. Usporedba ovih rezultata sa sličnim istraživanjima, pokazuje da Hrvatska slijedi postojeće svjetske trendove u prisustvu i razvoju maloljetničke delinkvencije. Zadnji dio rada odnosi se na posljedice nasilja mladih na njih same (u vidu žrtvi, stigmatizacije), ali i na širu socijalnu sredinu (u vidu pogrešnih predodžbi, neznanja i smanjene osjetljivosti na nasilje). Razmotrene su i strategije suočavanja s nasiljem mladih kod nas i u svijetu, kako zakonsko reguliranih oblika reakcije u ovisnosti o dobi maloljetnika (legalno-pravne sankcije) tako i preventivnih programa prisutnih u svijetu ovisno o učinkovitosti koju su pokazali. Na kraju je dan pokušaj objašnjenja globalnog povećanja nasilja u svijetu i kod nas te su dani prijedlozi za redukciju nasilja koji uključuju individualne psihološke intervencije, ali i globalne mjere primjenjive na socijalno-političkoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija

POVEZANOST RADA