Pregled bibliografske jedinice broj: 976946
Militarizacija javnog diskursa: nacionalna sigurnost i paradoks Vukovara
Militarizacija javnog diskursa: nacionalna sigurnost i paradoks Vukovara // VUKOVAR ‘91. — JAVNI DISKURSI I POZICIJE MOćI / Živić, Dražen ; Cvikić, Sandra ; Bendra, Ivana (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru, 2018. str. 59-72 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 976946 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Militarizacija javnog diskursa: nacionalna sigurnost i paradoks Vukovara
(Militarization of public discourse: national security and paradox of Vukovar)
Autori
Domjančić, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
VUKOVAR ‘91. — JAVNI DISKURSI I POZICIJE MOćI
/ Živić, Dražen ; Cvikić, Sandra ; Bendra, Ivana - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru, 2018, 59-72
ISBN
978-953-7964-62-7
Skup
20. znanstveno-stručni skup "Vukovar '91. - dvadeset i šesta godina poslije"
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 13.11.2017. - 14.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
nacionalna sigurnost, tradicionalni pristup, liberalna teorija, Vukovar, Domovinski rat
(national security, tradional approach, liberal theory, Vukovar, Homeland War)
Sažetak
Nakon 2014. godine možemo zamijetiti jačanje tradicionalnog pristupa sigurnosti, odnosno militarizacije sigurnosti. Zbiva se proces nove sekuritizacije koji ne treba promatrati i analizirati isključivo na nacionalnoj razini. Naime, ovaj recentni proces sekuritizacije, globalno gledajući, potaknut je dominantno krizom u Ukrajini („prijetnje s Istoka) i usponom tzv. Islamske države ili svime onime što se obično naziva „prijetnjama s juga“. I dok je Ukrajinska kriza kod država europskog istoka (prvenstveno Poljska i baltičke države) dovela do jačanja tradicionalnog pogleda na sigurnost, a u izvjesnoj mjeri i povratak hladnoratovske retorike, „prijetnje s juga“ su utjecale na redukciju percepcije pojedinih društvenih problema isključivo kao sigurnosnih (npr. migracije). Ukoliko bismo izvršili periodizaciju strateške konceptualizacije u Hrvatskoj, mogli bismo reći kako u razdoblju 2000.- 2013/14., kad se usvajaju temeljni strateški dokumenti, dominira pristup sigurnosti temeljen na liberalnoj teoriji, a u praksi je to razdoblje dominantno obilježeno pripremom i konačnim pristupanjem euroatlantskim integracijama (NATO i EU). Iz analize hrvatskih strateških dokumenata u području obrane i sigurnosti, odnosno uglavnom neuspješnih pokušaja na njihovom inoviranju, proizlazi da se u Hrvatskoj dogodila regresija. Ukoliko bismo iskustvu Vukovara 1991. željeli pridružiti ključna obilježja, mogli bismo istaknuti humanitarnu dimenziju i solidarnost. U javnom diskursu, općenito smo svjedočili pobjedi općeljudskih, univerzalnih vrijednosti nad surovošću. Vukovar 1991. tretiran je u hrvatskom javnom diskursu kao nadpolitičko pitanje, pitanje univerzalnih vrijednosti. Taj pristup može se pratiti sve do mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja, kad su politički ciljevi ostvareni isključivo uporabom političkih, a ne vojnih sredstava. Upravo ta činjenica trebala bi predstavljati ogroman kapital za budućnost i zalog za sprječavanje značajnijeg utjecaja militantnog diskursa. Međutim, javni diskurs se posljednjih godina počeo mijenjati. Promjena javnog diskursa o Vukovaru velikim dijelom korespondira i reflektira promjenu diskursa nacionalne sigurnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Sociologija, Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće
