Pregled bibliografske jedinice broj: 976899
Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.
Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011. // Migracijske i etničke teme, 34 (2018), 2; 113-142 doi:10.11567/met.34.2.1 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 976899 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.
(Demogeographic Development of the Croatian Borderland 2001 – 2011)
Autori
Zupanc, Ivan
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 34
(2018), 2;
113-142
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
pograničje ; Hrvatska ; demogeografija ; stanovništvo ; depopulacija ; starenje
(borderland ; Croatia ; population geography ; population ; depopulation ; ageing)
Sažetak
Rad se bavi demografskim procesima u hrvatskome pograničnom području tijekom posljednjega međupopisnog razdoblja 2001. – 2011. Pristup analizi je demogeografski, stoga je naglasak na prostornoj analizi demografskih podataka. Pogranično područje izdvojeno je na temelju jedinica lokalne samouprave (JLS), tj. općina i gradova koji dotiču granicu. Demogeografski pristup izdvojio je tri razine analize: pograničje u cjelini, općine/gradovi koji izlaze na granicu te pogranična naselja, unutar kojih su posebno razmatrana najuža pogranična naselja koja neposredno dotiču granicu. Ukupno kretanje stanovništva analizirano je na svim razinama, a kod pograničja u cjelini te JLS-a razmatrane su i komponente (prirodno i mehaničko kretanje). Analiza sastavnica pokazala je kako se ukupna depopulacija javlja pod dominantnim utjecajem iseljavanja, tj. negativnoga migracijskog salda. U pograničnom pojasu naselja depopulacija je također temeljni demografski proces koji je zahvatio 72, 3% naselja, a u najužem pojasu broj stanovnika smanjio se za 8, 6%, dok je depopuliralo 77, 1% naselja. Dobna struktura ne pokazuje izrazitije znakove starenja pograničja u cjelini od ostalog dijela Hrvatske, no ipak se starenje intenziviralo, pa se u 115 JLS-a indeks starosti povećao, dok se koeficijent starosti povećao u 86 JLS-a. Glavni je uzrok smanjenje mladog stanovništva. Iako su se broj i udio samačkih kućanstava u pograničnom pojasu povećali, nešto su manji no uostalom dijelu Hrvatske. S druge strane, struktura samačkih kućanstava prema dobi pokazala je da gotovo dvije trećine samačkih kućanstava pograničja čine članovi u dobi 60 i više godina, što je iznad državnog prosjeka i dijela Hrvatske izvan pograničja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1191306-1359 - Geografska istraživanja prigraničnih područja Hrvatske (Zupanc, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Ivan Zupanc
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CEEAS – Central & Eastern European Academic Source (EBSCO, Ipswich, USA)
- DOAJ – Directory of Open Access Journals (Lund University, Sweden)
- ERIH PLUS – European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences (Bergen, Norway)
- Linguistics and Language Behaviour Abstracts (San Diego, USA)
- Political Science Complete (EBSCO, Ipswich, USA)
- SocINDEX with Full Text (EBSCO, Ipswich, USA)
