Pregled bibliografske jedinice broj: 976844
Nastava povijesti historiografije i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije
Nastava povijesti historiografije i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije // Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj: Tradicija, današnje stanje, perspektive / Agičić, Damir ; Janković, Branimir (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu, 2018. str. 39-54
CROSBI ID: 976844 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nastava povijesti historiografije i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije
(Teaching history of historiography, contemporary historiography, and theory and methodology of history: the issue of reception)
Autori
Janković, Branimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj: Tradicija, današnje stanje, perspektive
Urednik/ci
Agičić, Damir ; Janković, Branimir
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu
Grad
Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
39-54
ISBN
978-953-175-637-2
Ključne riječi
Sveučilišna nastava, povijest historiografije, suvremena historiografija, teorija i metodologija povijesti, recepcija
(University teaching, history of historiography, contemporary historiography, theory and methodology of history, reception)
Sažetak
Kolegiji iz povijesti i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti sadržani su, u različitim izvedbenim varijantama, u programima odsjekâ za povijest filozofskih fakulteta u Hrvatskoj. Kao kolegiji koji većinom nisu vezani uz konkretna povijesna razdoblja, njihova je zastupljenost u nastavi važna za ostvarivanje specifičnih ishoda učenja u vidu ovladavanja različitim teorijskim i metodološkim znanjima te poviješću i suvremenošću relevantnih domaćih i inozemnih historiografskih kontekstâ. Javno objavljeni syllabusi omogućuju analizu konkretnih programskih naglasaka svakog od pojedinih kolegija. Pritom se mogu razmatrati opseg obrađivanih problemskih pitanja, obilježja domaće i strane literature na kojima se zasnivaju, oblici specijalizacija i historiografskih interesa njihovih predavača. Isto tako, moguće je izvoditi usporedbe s istovjetnim kolegijima na određenim regionalnim i stranim sveučilištima. Uz navedeno, posebno mi se čini važnim pokušati govoriti o recepciji nastave tih kolegija među studentima i studenticama. Naime, jedno su pretpostavljeni zadaci i ciljevi kolegijâ o teoriji i metodologiji povijesti te povijesti i suvremenoj historiografiji, a drugo ono što zaista ostaje u studentskom obrazovanju ili pak na njih ostvaruje određeni utjecaj. Stoga će, pored svega spomenutog, upravo recepcijski aspekt – na temelju teorija recepcije i na primjeru ciljanog anketiranja studenata povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – biti u središtu moga rada.
Izvorni jezik
Hrvatski
