Naslov
Regionalni aspekt iseljavanja iz Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju
(Regional aspects of emigration from Croatia after joning European Union)

Autori
Pokos, Nenad ; Šimunić, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država / Škiljan, Filip ; Kudra Beroš, Viktorija - Zagreb : Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2018, 159-159

ISBN
978-953-6028-37-5

Skup
Međunarodna znanstveno-stručna konferencija: Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2018. - 08.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
stanovništvo, iseljavanje, depopulacija, Hrvatska
(population, emigration, depopulation, Croatia)

Sažetak
Republika Hrvatska posljednjih godina bilježi izrazito negativan saldo vanjske migracije, a koji se iz godine u godinu sve više produbljuje. Točni razmjeri nisu potpuno poznati jer mnogi stanovnici prije iseljenja ne odjavljuju prebivalište u Hrvatskoj ili to čine znatno poslije iseljenja. Međutim, i tako okrnjeni podaci pokazuju drastičan porast broja iseljenih nakon ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije. Tako je u svega šest godina, između 2012. i 2017., broj iseljenih povećan sa 12 877 na 47 352 ili čak za 267, 8%. U razdoblju nakon ulaska u Europsku uniju došlo je i do znatnih promjena u strukturnim obilježjima iseljenika jer su suvremeni iseljenici primjerice znatno mlađi i obrazovaniji od onih koji su iselili prije hrvatskog članstva u EU. Osim toga, veliku promjenu pokazuju i podatci prema regionalnom ishodištu hrvatskih iseljenika. To se posebno odnosi na sve veći udio iseljenih iz pet istočnohrvatskih županija u kojima je prema popisu 2011. godine živjelo 18, 8 % stanovnika Hrvatske. Udio iseljenika iz tih pet županija 2012. godine bio je tek nešto veći od navedenog udjela u ukupnom stanovništvu tj. iznosio je 19, 5 % dok je 2017. udio iseljenika povećan na više od trećine ukupnog broja odnosno iznosio je čak 34, 5 % svih iseljenika. S druge strane, iz Dalmacije je 2012. registrirano 25 % svih hrvatskih iseljenika dok je 2011. u ovoj regiji živjela petina svih stanovnika Hrvatske. Nasuprot istočne Hrvatske, u Dalmaciji je 2017. došlo do znatnog relativnog smanjenja iseljenika jer je njihov udio u ukupnom broju smanjen na 13 % tj. gotovo je prepolovljen u odnosu na 2012. Uz istočnu Hrvatsku, od područja s iznadprosječnim udjelom iseljenika 2017. u odnosu na broj stanovnika iz 2011. izdvajaju se još Banovina te Lika, ali u oba je područja u odnosu na 2012. došlo do znatnog smanjenja udjela iseljenika. Slično je zabilježeno samo još u dijelovima sjeverne Dalmacije, a razloge treba tražiti u znatno ostarjeloj i slabo obrazovanoj strukturi stanovništva odnosno relativno malom broju radnoaktivnog stanovništva koje uglavnom prevladava među iseljenicima. Uz to, u ovim područjima popisan je 2011. relativno visok udio Srba koji su proteklih šest godina iznadprosječno iseljavali ne samo prema zapadnoeuropskim državama već i prema Srbiji te Bosni i Hercegovini. Također je zbog fiktivnog prijavljivanja prebivališta dio Srba brisan iz evidencije, a što se također prikazuje pod iseljenim stanovnicima. Navedeno dokazuju i podatci po gradovima i općinama među kojima po broju iseljenika u razdoblju 2013.-2016. u odnosu na broj stanovnika iz 2011. prednjače upravo teritorijalne jedinice s visokim udjelom Srba (Ervenik, Gračac, Donji Lapac, Dvor, Civljane, Vrhovine, Krnjak, Biskupija itd.). Od područja iz kojih se iseljava u znatno manjoj mjeri u odnosu na ukupan broj stanovnika izdvajaju se Istra, Hrvatsko zagorje i Zagreb.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA