Pregled bibliografske jedinice broj: 976277
Nacija i pamćenje u Povjesti hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku Milorada Medinija
Nacija i pamćenje u Povjesti hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku Milorada Medinija // Zbornik o Miloradu Mediniju / Maštrović, Tihomil (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 127-142 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 976277 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nacija i pamćenje u Povjesti hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku Milorada Medinija
(Nation and memory in the History of Croatian literature in Dalmatia and Dubrovnik by Milorad Medini)
Autori
Brunčić, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik o Miloradu Mediniju
/ Maštrović, Tihomil - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 127-142
ISBN
978-953-7823-78-8
Skup
Znanstveni skup o Miloradu Mediniju: Hrvatski književni povjesničari, sv. 16
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska, 09.11.2017. - 11.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
nacija, pamćenje, književna povijest, Milorad Medini
(nation, memory, literary history, Milorad Medini)
Sažetak
Polazeći od teza o društvenom karakteru pamćenja (M. Halbawchs), važnosti pamćenja u (samo)identifikaciji i (samo)percepciji grupe te pristupima književnoj povijesti i književnom kanonu kao institucionaliziranim oblicima "pamćenja književnosti" (A. Erll, A. Rigney) i ujedno bitnim sastavnicama "rada na nacionalnom pamćenju" (A. Assmann), u radu se istražuju strategije pamćenja i oblikovanja nacionalnoga identiteta u Povjesti hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku (1902.) Milorada Medinija. Riječ je o književnoj povijesti koja pripada razdoblju tradicionalne hrvatske književne historiografije, odnosno početcima književnopovijesnoga usustavljivanja, pri čemu Medinijev književnopovijesni diskurs karakterizira isticanje "organskoga" kontinuiteta razvoja nacionalne kulture te se, na tragu, herderovskih postavki, književnost i jezik promatraju kao manifestacije "duha jednog naroda". U tom se analitičkom okviru književnost Dalmacije i Dubrovnika, fenomen "dubrovčanizma" (shvaćen kao izraz narodnoga duha, kulture, ideje slobode), autorske osobnosti i književni tekstovi, "stari književni spomenici", oblikuju kao bitna mjesta pamćenja hrvatskoga književnog razvoja i etnonacionalne identifikacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
