Naslov
Religija, identitet i prostor na primjeru Rijeke dubrovačke
(Religion, identity and space in Rijeka Dubrovačka near Dubrovnik)

Autori
Marica Matuško

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.02

Godina
2014

Stranica
28

Mentor
Marijana Belaj

Ključne riječi
urbanizacija, promjene religijskih praksi, prostor, identitet, Rijeka dubrovačka
(urbanisation, changes of religious pracitices, space, identity, Dubrovnik area)

Sažetak
U često nostalgijom obojenim naracijama kazivačica, u govoru o rodnom mjestu i prostoru djetinjstva, otkriva se Rijeka dubrovačka kao prostor religijskoga. Iako je ona danas daleko od prostora za koji su ključne bile granice župa te je prije svega predgrađe Dubrovnika, daju se zamijetiti prakse kojima se naglašava pripadnost, kako mjestu u kojem se živi, tako i širem prostoru Rijeke, te se čini da su te prakse uglavnom religijskog karaktera. U njihovoj usporedbi s religijskim praksama iz sjećanja kazivačice i pojedinih autora pokazalo se kako su procesije najčešći primjer na kojemu se odražavaju izmjene samog prostora, a ujedno se na njihovu primjeru mogu pratiti i procesi identifikacije zajednice. U Rijeci dubrovačkoj većinom su potpuno nestale procesije posvećene blagoslovu zajednice i zemlje kao posljedica urbanizacije prostora. Također se putovi određenih procesija mijenjaju nakon izgradnje magistralne ceste te se tako procesije kroz samo mjesto Rožat primjerice prebacuju u klaustar samostana, iako će stanovnici uglavnom govoriti o nestanku, a ne izmjeni, što se pak može povezati uz. svijest o slabljenu funkcije Velike Gospe kao matične crkve u Rožatu. Dio župljana, u čijim je sjećanjima ona prisutna kao glavna crkva, inzistira na slavljima na Matici te ona postaje prostorom iskazivanja dugotrajnije vezanosti za prostor Rijeke dubrovačke, za razliku od onih koji su se u Rijeku dubrovačku naselili nakon izgradnje Nove Mokošice i „svojim“ prostorom odabrali samostansku crkvu. Potonji također rijetko sudjeluju u slavljima zaštitnika pojedinih manjih naselja svoje župe koje su još jedna prilika za iskazivanje kohezije „starosjedioca“ u čemu veliku ulogu imaju i bratovštine koje svojim prisustvom podcrtavaju lokalni značaj i „starost“ ovih događanja. Stanovnici Nove Mokošice sudjeluju ipak u hodočašćima u susjedne župe te u Dubrovnik na dan svetoga Vlaha kada se može govoriti o njihovoj pripadnosti prostoru cijele Rijeke dubrovačke, ali i širem, dubrovačkom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA